Iz Europske komisije za Telegram o Lex AP: 'Najvažnije je da novinari mogu slobodno raditi svoj posao'
Lex AP bit će tema i u ovogodišnjem europskom izvještaju o vladavini prava u Hrvatskoj
Na stranicu i pol teksta Vlada je u siječnju ove godine Europskoj komisiji detaljno pojašnjavala zašto mijenja Kazneni zakon i kriminalizira curenje informacija iz istraga. Spomenuli su pritom „zaštitu presumpcije nevinosti“, „pravo na privatnost“, „pravo na pravičan postupak“ i slično, te uvjeravali Bruxelles da „uvođenje ovog kaznenog djela neće imati nikakve posljedice“ na rad novinara i slobodu medija.
O tzv. lex AP – ne spominjući ga, dakako, nigdje pod tim nazivom – Vlada se morala očitovati jer briselska administracija upravo radi na novom godišnjem izvještaju o vladavini prava u Europskoj uniji. A Komisiji je još lani zapela za uho izjava premijera Andreja Plenkovića da će mijenjati zakon, kao što su u izvješću za 2023. notirali i zabrinutost novinara i civilnog društva zbog te najave.
Kad Komisija može reagirati?
Zakonske izmjene u međuvremenu su prošle prvo čitanje u Saboru, a Vlada je najavila da će u konačni prijedlog uvrstiti odredbu o „pretežitom javnom interesu“. Novinarska struka nije zadovoljna, a iz oporbene stranke Centar neki dan su, zbog lex AP-a, Plenkovića prijavili EU institucijama. Dopis je, među ostalim, poslan članovima Europske komisije, povjereniku Didieru Reyndersu i potpredsjednici Dubravki Šuici.
Iz Europske komisije ovog su tjedna na naš upit potvrdili da su upoznati s Vladinim prijedlogom, kao i raspravama o nacrtu izmjena Kaznenog zakona. Nas je zanimalo jesu li tražili od Vlade pojašnjenja o prijedlogu koji je izazvao žustre polemike u Hrvatskoj, ali u detalje Komisija ne želi ulaziti – napominju da nacrte zakona ne komentiraju.
To je, koliko nam je poznato, doista uobičajena praksa briselske administracije. Uostalom, ako u lex AP-u, iz perspektive europskog zakonodavstva, ima nešto sporno, o tome Komisijine službe mogu odlučivati tek kada zakonske izmjene budu donesene – dakle, u postupku u kojem se utvrđuje je li neki propis koji je donijela zemlja članica neusklađen s europskom javnom stečevinom.
Vijest stigla do Bruxellesa
Iako je Vlada u međuvremenu malo ustuknula, najavljujući da curenje informacija u „pretežitom javnom interesu“ neće biti kažnjivo, novinarska struka je i dalje opravdano zabrinuta. Ta je vijest svakako stigla i do Bruxellesa – o nedavnom prosvjedu su izvijestili i utjecajni europski portali Politico i Euractiv, sa sjedištem u glavnom gradu Belgije i mnogih EU institucija – pa smo Komisiju pitali jesu li upoznati sa stavom novinarskih organizacija.
Iz Komisije ne odgovaraju direktno, ali jasno naglašavaju važnost neovisnosti medija i omogućavanja novinarima da rade svoj posao. Demokracija traži „delikatnu ravnotežu“ između slobode medija, pristupa informacijama i integriteta kaznenih istraga, ističu iz glasnogovorništva na naš upit, dodajući da je na državama članicama da tu ravnotežu definiraju.
‘Ključni stup demokracije’
Pozicija Komisije je pritom jasna, kažu – uloga je neovisnih medija da one koji su na vlasti pozivaju na odgovornost. „Novinari su ključni stup europske demokracije i moraju moći slobodno raditi svoj posao. Zemlje članice to moraju osigurati“, napominju, podsjećajući da je nedavno usuglašen Europski akt o slobodi medija, prvi EU propis na tu temu, koji bi trebao osigurati bolju zaštitu neovisnosti i pluralizma medija.
Lex AP će, dakle, nakon što bude izglasan u Saboru – a nakon današnjeg dana sasvim je jasno da će do toga doći – ponovno biti dio Komisijinog izvještaja o vladavini prava u Hrvatskoj i ostatku EU-a. Hoće li Bruxelles u potpunosti prihvatiti Vladine argumente da te izmjene ni na koji način ne utječu na novinare ili kontraargumente novinarske struke i nevladinih organizacija? U ovom (predizbornom) trenutku, moguće je da će ipak tražiti jednu „delikatnu ravnotežu“.