Čuveni ruski politolog: 'Padne li Putin, Rusiju će raskomadati nacionalistički autokrati. Postat ćemo kao Čečenija'

Kinev je karijeru izgradio na moskovskim sveučilištima i politološkim institutima. Surađivao je s nekima od najvećih globalnih think tankova, poput Carnegie Foundationa i Instituta EU za sigurnosne studije. Istaknuti je aktivist i član različitih građanskih inicijativa koje nadziru politički život u Rusiji. U intervjuu za Republiku iznio je nekoliko zanimljivih teorija o budućnosti Rusije i modelima koji bi mogli dovesti do promjene aktualne vlasti.

Ako Putin padne, slijedi kaos

Svakako najzanimljivije Kinevljevo predviđanje tiče se scenarija do kojeg bi moglo doći ako se ruska vlast nekontrolirano uruši. Takav kolaps mogao bi nastupiti kao posljedica potpunog vojnog poraza u Ukrajini kombiniranog s propašću gospodarstva, što bi moglo uslijediti zbog visoke inflacije, nestašica i ostalih posljedica zapadnih sankcija.

Premda se mnogi na Zapadu nadaju kako bi krah režima Vladimira Putina otvorio prostor za demokratizaciju Rusije, analitičar predviđa znatno mračniji razvoj događaja. Prema Kinevu, na ruskoj političkoj sceni pojavio bi se niz nacionalističkih autokrata koji bi se međusobno sukobljavali nastojeći osvojiti mjesto na čelu države, uz argumente da žele spasiti Rusiju.

Takvi borci za nacionalni preporod stvorili bi situaciju nalik na onu 1990-ih, razdoblje koje brojni Rusi smatraju najtragičnijim u modernoj povijesti svoje zemlje. Nakon razdoblja nestabilnosti Rusiju bi najvjerojatnije preuzeo režim nalik na onaj koji danas upravlja Čečenijom, koja je vrlo daleko od bilo kakve demokracije, vjeruje Kinev referirajući se na svevlast notornog Ramzana Kadirova.

Indikativan detalj u anketama

Analitičar se osvrnuo i na trenutno raspoloženje građana Ruske Federacije, koji, smatra, zapravo ne podržavaju rat koji njihova vlast vodi u Ukrajini. Premda Putinov režim nastoji prikazati agresiju kao „narodni rat“, Rusi nikada nisu prihvatili takav narativ, smatra Kinev. Umjesto oduševljene potpore koju priželjkuje Kremlj, većina običnih građana naprosto šutke podnosi situaciju u kojoj su se našli.

„Ljudi su spremni trpjeti sve dok vide barem neke elemente normalnog života. Kada ti elementi nestanu, nastupit će depresija, ljutnja i uskraćivanje podrške aktualnoj vlasti“, ističe analitičar. Putin nipošto ne želi takav razvoj događaja, budući da se njegova politička dominacija temelji na visokoj razini potpore naroda. „Ako se pokaže da gubi podršku i ljudi prestaju vjerovati vlasti, doći će do nemira među elitama“, kaže Kinev.

Vojni, politički i gospodarski vrh Rusije zasad je uglavnom uz Putina, ali to će se promijeniti kada mase postanu nemirne. Da stvari idu u tom smjeru Kinev već opaža u ispitivanjima javnog mnijenja. Premda ankete pokazuju da predsjednik uživa veliku popularnost među glasačima, i da ga trenutno podržava 70 do 80 posto ispitanih, analitičar ukazuje na indikativan detalj. „Proteklih mjeseci oko 90 posto sudionika odbija odgovarati na anketna pitanja“, kaže, pozivajući se na podatke jedne od najvećih ruskih agencija za ispitivanje javnog mnijenja, te zaključuje kako to ukazuje na veliko nezadovoljstvo građana.

Prozapadna oporba nema šanse

Zapad bi moglo zabrinuti to što Kinev kaže da među oporbenim političarima ne vidi demokratsku alternativu Putinu ili ranije spomenutim nacionalističkim autokratima koji bi mogli izroniti u slučaju pada njegovog režima. Politička scena u Rusiji gotovo je potpuno očišćena od opozicije, mnogi Putinovi protivnici napustili su zemlju, drugi su u zatvoru, ostali su pasivizirani.

Kinev je uvjeren kako političari koji su pobjegli na Zapad neće imati priliku doći na vlast, čak ni u slučaju da Putin bude prisiljen otići. „Netko tko je zauzeo antirusku poziciju, počeo optuživati svoje sugrađane, pozivati na sankcije, neće se moći oprati od tih postupaka. Ulazak u borbu za vlast s takvom prtljagom je beznadan“, uvjeren je. Kaže da ni oni koji su emigrirali, ali nisu kritizirali Rusiju, nemaju previše šansi. „Svakodnevno će se potezati pitanje zbog čega su otišli, imat će velikih problema da to objasne“.

Narod traži stabilnost

U slučaju pada Putinova režima, nešto više šansi za preuzimanje vlasti mogli bi imati njegovi protivnici koji su ostali u zemlji i podnijeli kaznu za suprotstavljanje diktatoru. U tom kontekstu spominju se Ilija Jašin i Aleksej Navaljni. No, kako napominje Kinev, prvi preduvjet za takav scenarij jest kolaps u Kremlju, a drugi da oporbeni lideri to dožive. „Već je bilo slučajeva da oporbenjaci umru u zatvoru“, suho konstatira analitičar.

S obzirom na to da je oporba protjerana ili pasivizirana, nije vjerojatno da će Putin odbaciti krinku demokratski izabranog lidera i početi vladati kao otvoreni tiranin, smatra Kinev, koji vjeruje da će predsjednički izbori 2024. biti održani. „Otkazivanje izbora poslao bi poruku da situacija ide u pogrešnom smjeru, time bi vlast javno priznala da se događa neto što nije normalno. A stabilnost je razlog zbog kojeg Rusi podržavaju Putina sve ove godine“.

Ništa od novog vala mobilizacije

Iz istog razloga Kinev ne vjeruje da će doći do novog vala mobilizacije, čega se pribojavaju mnogi u Ukrajini i na Zapadu. „Novi valovi ne bi imali smisla. Mobilizacija se i sada provodi potiho, tako da povremeno nekoga pokupe. Mislim da će se nastaviti istim tempom. Već je prvi val izazvao mnogo negativnosti“, objašnjava analitičar u intervjuu za Republiku.

Dodaje kako se novoj masovnoj mobilizaciji nadaju samo dvije skupine u ruskom društvu. Prvu čine protivnici režima koji smatraju da situacija u zemlji treba postati što lošija, što bi ugrozilo a Putinovu vlast. „S druge strane, postoje ultra-domoljubni radikali koji smatraju da svi trebaju uzeti oružje u ruke“, kaže Kinev. Ni jedna od tih skupina zasad nema snage usmjeravati procese u ruskom društvu. Priliku za to mogli bi dobiti tek ako Putin nastavi nizati poraze.