Da imamo pravosuđe koje garantira jednakost svih pred zakonom, Horvatinčić ne bi šetao Zagrebom

Markovina komentira još jedan tjedan za nama

15.05.2022., Krapinske Toplice -Tomislav Horvatincic Photo: Zeljko Hladika/PIXSELL
FOTO: Zeljko Hladika/PIXSELL/Arhivska fotografija

S druge pak strane, pravosuđe se pokazalo neobično učinkovitim kada je trebalo zatvoriti Ajsoltan Nijazovu, članicu grupe podrške bendu Pussy Riot, istinskim žrtvama Putinovog represivnog režima koji su proteklog tjedna nastupili u Zagrebu

Protekli tjedan počeo je obilježavanjem Dana državnosti na čijem apsurdnom datumu HDZ tvrdoglavo inzistira, nastavio se prepucavanjima sa Srbijom i debaklom nogometne reprezentacije.

Aleksandar Vučić je položio predsjedničku prisegu uz nastavak neodlučnosti oko političkog smjera Srbije, europski pučani su donijeli rezoluciju o Bosni i Hercegovini, Vlada je iz delegacije u međunarodnoj komisiji za Holokaust isključila Ivu Goldsteina i Natašu Mataušić, bespotrebno je uhapšena članica Pussy Riota, Tomislav Horvatinčić je slobodno šetao Zagrebom, Željko Kerum je opet ušao u kampanju na isti način, Sarajevo je potresla minica Lidije Bačić, a dobili smo i najavu zdravstvene reforme.

Završeno je i suđenje na procesu Amber Heard i Johnny Deppa, nogometna reprezentacija doživjela je debakl na startu Lige nacija, a Marin Čilić propustio plasirati se u finale Roland Garrosa.

Dan državnosti

Početkom proteklog tjedna obilježili smo još jedan Dan državnosti na datum na kojem HDZ tvrdoglavo inzistira, a koji sa samom državnosti nema nikakve veze. Ideja da bi konstituiranje prvog višestranačkog Sabora imalo ikakve veze s državnosti je u najmanju ruku smiješna, ali točno prikazuje narav hadezeovog poimanja države.

Ona, po njima počinje s njihovim dolaskom na vlast i jedino dok su oni na vlasti nije zatočena od strane onih koji je nisu željeli. Ovakav doživljaj stvarnosti ne bi bio problem sam po sebi, da ga ne dijeli i značajan dio građana. A sam dan je obilježen uobičajenim patetičnim govorima i javnim prepucavanjima na relaciji hrvatskih i srpskih vlasti oko optužnice za granatiranje izbjegličke kolone u Oluji.

Što je mogla davno prestat biti tema da se hrvatsko pravosuđe bavilo svojim poslom i da imamo državu koja funkcionira.

Horvatinčić i Pussy Riot

Jer da imamo državu i pravosuđe koje garantira jednakost svih pred zakonom, ne bi Tomislav Horvatinčić proteklog tjedna slobodno šetao Zagrebom. I to nakon što je čitav proces suđenja Horvatinčiću godinama bio takav da je bolje da ga nije ni bilo, a niti odnos prema njemu kao već osuđenom čovjeku s čitavim nizom odgoda odlaska na odsluženje kazne ne bi izgledao kako je izgledao.

Odnos pravosuđa prema Tomislavu Horvatinčiću svjedoči zapravo o tome kako nemamo državu.

S druge pak strane, pravosuđe se pokazalo neobično učinkovitim kada je trebalo zatvoriti Ajsoltan Nijazovu, članicu grupe podrške bendu Pussy Riot, istinskim žrtvama Putinovog represivnog režima koji su proteklog tjedna nastupili u Zagrebu.

Heard-Depp

Jedan drugi sudski proces privukao je pažnju znatnog dijela svjetske javnosti, onaj između Amber Heard i Johnny Deppa, koji je očekivano završio Deppovom pobjedom i njegovom definitivnom glumačkom rehabilitacijom, uz čitav niz analiza kako će ovaj slučaj utjecati na #MeToo pokret.

Iako je od toga puno bitnije to da javne ličnosti vode računa o onome što napišu u javnosti.

Ivo Goldstein i Nataša Mataušić

A, da nas hrvatska Vlada uvijek može negativno iznenaditi i više nego što čovjeku može pasti na pamet, svjedoči vijest da od 2023., kada Hrvatska počinje predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust, u Akademskoj radnoj grupi IHRA-e, neće više biti ni povjesničar Ivo Goldstein, ni dugogodišnja djelatnica Hrvatskog povijesnog muzeja, muzejska savjetnica Nataša Mataušić.

Ova odluka je, jasno došla bez objašnjenja, ali ono i nije potrebno jer je svakome jasno da vladajući ne žele slušati kritike kompetentnih i uglednih ljudi prema vlastitom toleriranju povijesnog revizionizma.

Muke Aleksandra Vučića

Aleksandar Vučić je, pak, pred starim sazivom parlamenta svečano prisegnuo na novi predsjednički mandat na čelu Srbije, izjavivši tom prilikom kako mora poboljšati odnose sa Sarajevom i Zagrebom.

U ostatku tjedna, nastavio je dijeliti vlastite bojazni zbog opredjeljivanja u vezi odnosa prema Rusiji i ratu u Ukrajini. Ovaj puta naznačio je kako bi najavljeni dolazak ruskog šefa diplomacije Sergeja Lavrova idućeg tjedna mogao utjecati na dolazak njemačkog kancelara Scholza par dana kasnije.

Rezolucija europskih pučana o BiH

U Bosni i Hercegovini je pak i dalje kaotično. Do koje mjere je riječ o paralelnim stvarnostima u toj zemlji, najbolje govori to da je rezolucija Europske pučke stranke o potrebi provođenja ustavnih reformi u skladu s odlukama međunarodnog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine potpuno drukčije protumačena u Mostaru i u Sarajevu.

Tako je Dragan Čović rekao kako je spominjanje konstitutivnosti naroda i potrebe za reformom njegova pobjeda, dok je Bakir Izetbegović zaključio kako je rezolucija koja ne spominje koncept legitimnog predstavljanja njegova pobjeda. A, izbori su tek 2. listopada.

Lidija Bačić u Sarajevu

Do koje je pak mjere klerikalizam postao dio svakodnevice u toj zemlji svjedoči reakcija Gradskog vijeća Sarajeva, na čelu s gradonačelnicom Benjaminom Karić, koje je izrazilo nezadovoljstvom minicom Lidije Bačić na koncertu ispred sarajevske katedrale.

Da se ne lažemo, katedrala je u ovom slučaju uzeta kao izlika, a nezamislivo je do koje mjere je socijaldemokracija u stanju skrenuti ka desnici.

Zagreb Pride i godišnjica zagrebačkih vlasti

Kad smo već kod klerikalizma i otpora prema sveprisutnom konzervativizmu, vrijedi napomenuti da se Zagreb Pride, koji je održan ovog tjedna, definitivno približio europskoj praksi prosvjednih okupljanja oko te teme, što je jedna od boljih vijesti.

Nova zagrebačka vlast je pak godinu dana mandata, koji je naišao na mnoge kritike, obilježila otvaranjem pješačke zone u Staroj Vlaškoj. Kako će se pak okončati ovaj mandat, trijumfalno ili s porazom, očito će se odlučiti u sljedećim godinama.

Kerum u elementu

Kad smo već kod lokalne politike, Željko Kerum je krenuo u kampanju udarnički. Prvo je izbacio preko majice zlatni lančić s velikim križem, što mu je politički outfit još od prosvjeda pred splitskim teatrom protiv Frljićeve predstave, a potom je nastavio kao i u svim dosadašnjim kampanjama, s obilatim dijeljenjem hrane građanima i novinarima.

Za sada su tu sir i jastozi. Kerum, naravno, ne nudi ništa novo ni drukčije, ali je fascinantno kako uvijek na istu foru uspijeva prikupiti ozbiljan broj glasača.

Sto dana rata

Prošlo je i sto dana od napada Rusije na Ukrajinu i početka rata kojem se još uvijek ne nazire kraj. Intenzivne borbe vode se u Sjeverodonecku i oko Hersona, žrtava i izbjeglica je sve više, novo oružje dolazi Ukrajini, Mađarska uporno minira svaku ideju zajedničkih sankcija Rusiji, do mjere do koje može, Rusija trenutačno drži 20 post ukrajinskog teritorija pod okupacijom, a iz UN-a je stigao zaključak kako u ovom ratu nitko ne može pobijediti.

Zdravstvena reforma

Izgleda da smo konačno dočekali da država prepozna problem rada liječnika iz javnog sektora u privatnoj praksi, zahvaljujući čemu je stigla najava reforme po kojoj oni koji ne ispunjavaju normu i imaju prevelike liste čekanja, neće smjeti raditi u privatnom sektoru. Što će od svega biti, teško je reći.

Liga nacija i Roland Garros

I na kraju sport. Iscrpljujući raspored Lige nacija, koji dolazi netom po okončanju iscrpljujuće sezone, rezultirao je pomorom favorita u prvom kolu pa i teškim debaklom Hrvatske protiv Austrije, zbog čega se i Hrvatska i Francuska moraju vaditi na međusobnoj utakmici u Splitu.

U Roland Garrosu je pak Rafael Nadal još jednom pokazao nevjerojatnu psihičku snagu osvojivši još jedan Grand Slam, svoj 22., posebno nakon iscrpljujućeg meča s Đokovićem. Tu psihičku snagu nažalost nije pokazao Marin Čilić, iako je sve do polufinala izgledalo da hoće. No, unatoč tome, polufinale je sjajan rezultat za njega.