Dan nakon što su se Trump i Putin čuli telefonom, Rusi su počeli napade u Ukrajini. Što to znači

Novi sukobi u Donjecku možda dokazuju kako Putin testira Trumpa

A tank from the Ukrainian Forces is stationed outside a building in the flashpoint eastern town of Avdiivka that sits just north of the pro-Russian rebels' de facto capital of Donetsk on February 2, 2017.
Ukraine's president appealed for more global pressure against Russia as Moscow-backed rebels and government forces clashed around a frontline town in a surge of fighting that has claimed a reported 23 lives. / AFP PHOTO / Alexey FILIPPOV
FOTO: AFP/AFP

Samo jedan dan nakon naizgled srdačnog telefonskog razgovora između Donalda Trumpa i Vladimira Putina Rusi su započeli topničke napade na grad Avdiku koji se nalazi u oblasti Donjeck. Sukob, koji je Rusija započela u Ukrajini 2014. godine, bio je privremeno prekinut na dvije godine. Međutim, 29. siječnja sukobi su se nastavili. Tri dana nakon toga, 1. veljače, u Kijev su transportirana tijela sedmorice ukrajinskih vojnika, donosi The Economist.

Majdan, trg na kojemu je 2014. godine započela revolucija, ponovno je bio ispunjen ljudima. Na društvenim mrežama pojavile su se podrške vojnicima i pozivi za prikupljanje pomoći te snimke koje prikazuje ruska raketiranja u Ukrajini. Istovremeno, ukrajinski vojnici su primili SMS poruke za koje se pretpostavlja da su ih poslali Rusi. U njima piše da oni svojim zapovjednicima predstavljaju meso.

Međunarodni promatrači optužili su ruske separatističke snage za obnavljanje sukoba. Naime, ukrajinski vojnici posljednjih mjeseci približili su se sivoj zoni, što su ruski pobunjenici iskoristili kako bi im uzvratili paljbu. Bez obzira tko je započeo vatru, najveće žrtve ovog sukoba su stanovnici Avdike, njih oko 16 tisuća, koji su već nekoliko dana bez struje i vode na temperaturama od -20 stupnjeva Celzija.

Različita tumačenja mirovnog sporazuma

Ovo nasilje ukazuje na dva različita tumačenja mirovnog sporazuma Minsk 2, koji je potpisan u veljači 2015. godine. Ukrajinci smatraju da je njima proglašena ukrajinska kontrola na istoku zemlje, a Rusi smatraju kako im sporazum omogućava ostanak na istoku Ukrajine, ali i uspostavu Donbasa kao autonomne regije izvan Ukrajine.

Nadalje, Ukrajinci vjeruju kako bi nasilje trebalo predstavljati upozorenje Amerikancima i njihovim europskim saveznicima, koji su najavili ukidanje sankcija protiv Rusije. “Tko bi se pod ovim uvjetima usudio razmišljati o ukidanju sankcija”, izjavio je ukrajinski predsjednik Petro Porošenko, koji je zbog krize prekinuo posjet Njemačkoj.

Teorija o Putinovom testiranju Trumpa

Mnogi koji prate situaciju smatraju da je Putin potaknuo sukobe kako bi testirao svojeg novog saveznika Donalda Trumpa. Naime, američki predsjednik je u više navrata javno obećao normalizaciju odnosa s Moskvom. Zbog toga Rusi smatraju kako je Putin odlučio provjeriti hoće li Trump zažmiriti nad ruskim akcijama u Ukrajini.

U prilog ovoj teoriji ide izjava ruske Vlade kako su ruski i američki predsjednik u telefonskom razgovoru pričali o Ukrajini. Sve donedavno ovakve sukobe Bijela kuća bi vrlo brzo osudila. Ovoga puta američko Ministarstvo vanjskih poslova je tek nakon dva dana izdalo priopćenje u kojem tvrde kako su duboko zabrinuti zbog događanja u Ukrajini.

Putin za sukobe optužio Kijev

Ruski predsjednik Vladimir Putin koji boravi u Mađarskoj, gdje se susreo s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, optužio je Kijev da provocira sukobe kojima Ukrajina pokušava dobiti potporu Zapada. “Osnovni razlog je taj što ukrajinskim vlastima sada treba novac, a najbolji način da dođu do njega je da ga izvuku iz EU-a ili iz europskih zemalja pojedinačno, SAD-a ili međunarodnih financijskih institucija, predstavljajući sebe kao žrtvu agresije”, rekao je.

Putin također smatra da vlada u Kijevu želi iskoristiti sukob kao način ušutkavanja oporbe, odnosno skretanjem pažnje na pogoršanje stanja na istoku. Uvjeren je kako Ukrajina ne želi sporazum iz Minska i traži način da se iz njega izvuče.