Debakl Vladine mjere koja je trebala spasiti blokirane. Gotovo svaki drugi opet završio u blokadi

Premijer je davnih dana pompozno najavljivao spas blokiranih, ali zakonski paket je podbacio

FOTO: Telegram/Pixsell

Jednostavni stečaj potrošača trebao je iz blokade, kako je još 2018. godine najavljivao premijer Andrej Plenković, izvući oko 80 tisuća građana, no rezultati su pet godina kasnije, jer to je u primjeni od 1. siječnja 2019., znatno mršaviji.

Logika je bila da se svima koji su u neprekidnoj blokadi dulje od tri godine i imaju dug do 2654,46 eura (tadašnjih 20 tisuća kuna), taj dug oprosti ako nemaju imovinu koja se može unovčiti za iznos veći od 1327,23 eura (deset tisuća kuna). Za takve građane sudovi su, po izmjenama Zakona o stečaju potrošača, isti dan trebali i otvoriti i zatvoriti jednostavni stečaj potrošača, računi su im trebali biti deblokirani i to je, uvjeravali su u Vladi, značilo priliku za novi život. Dio građana kroz taj institut sigurno je dobio priliku za novi život ili barem deblokirane račune, ali ukupne brojke govore da zakon nije donio najavljivane rezultate.

U blokadi 44 posto onih koji su prošli kroz stečaj

Jednostavni postupak stečaja potrošača u pet je godina, podaci su koje smo dobili od Fine, okončan za 72.797 građana. Isknjižen je dug u iznosu od 18,77 milijuna eura.

Kroz te postupke deblokirani su računi za 31.368 potrošača, što je znatno manje od Vladina plana. Uz to, 13.912 potrošača koji su zahvaljujući tom postupku bili deblokirani ponovno su, prema podacima koje smo dobili od Fine, blokirani. To znači da čak 44 posto onih koji su se kroz jednostavni stečaj riješili duga i blokade računa – ponovno ima blokirane račune. Preostalih 17.456 građana čiji računi, zahvaljujući jednostavnom stečaju potrošača, više nisu blokirani gotovo je pet puta manji broj od onog kojem se Vlada nadala.

Ne može se reći da institucije koje su ga provodile nisu odradile podosta posla: Fina je do 16. siječnja ove godine sudovima poslala 190.031 prijedlog za pokretanje jednostavnog postupka stečaja potrošača. Njihov je ukupan dug bio 320,5 milijuna eura.

Ogroman broj ljudi odbio ući u postupak

Na taj se prijedlog očitovalo tek nešto više od 70 tisuća građana, a njih gotovo 52 tisuće odbilo je jednostavni postupak stečaja potrošača. Iako je teško ulaziti u njihove razloge, moguće je da su to učinili jer je njihova imovina vrednija od duga i radije su ostali u blokadi nego da se njezinom prodajom namiruju vjerovnici.

Za sve ostale, pa i za one koji se nisu očitovali, jednostavni postupak stečaja mogao se provesti. To znači da je jednostavni stečaj moglo proći 140 tisuća potrošača; on je dosad završen za nešto više od polovice, ali u konačnici deblokirane račune ima više od 17 tisuća građana, što je oko 24 posto svih za koje je taj postupak završen. Ostali se iz blokade nisu iščupali, samo su se riješili dijela starih dugova.

Nijedna Vlada ne uspijeva naći trajno rješenje

Iako je paket zakona, u kojem su izmijenjena i pravila o stečaju potrošača, pomogao dijelu građana, očito ništa iz tog paketa, ali ni sam paket u cijelosti nije trajno rješenje za dio ljudi u Hrvatskoj koji nije u stanju plaćati svoje obveze.

Pokazuje to i podatak da je u odnosu na kraj 2018. godine broj građana koji imaju blokirane račune pao za 50 tisuća pa je dio njih uspio platiti dugove jer su sami popravili svoju financijsku situaciju, ali je iznos glavnice duga porastao s 2,33 na 2,73 milijarde eura. U blokadi je, prema posljednjim podacima Fine, i dalje 214 tisuća građana i njima, po svemu sudeći, ne pomaže ništa što je sadašnja Vlada – ali one prije nje – poduzimala kako bi se oni izvukli iz blokade.