Demanti teksta: Hrvatski znanstvenici objavili su veliku studiju o društvenim mrežama. Dugo nismo čitali nešto tako banalno

U članku je iznesen niz netočnih i uvredljivih navoda objektivno podobnih i upravljenih na povredu prava osobnosti moje stranke, a koji navodi su posljedica autorove pogreške u pojmovnom (ne)razlikovanju studije i prethodnog priopćenja kao dviju različitih vrsta znanstvenih radova.

Predmetnim člankom, a naročito senzacionalističkim naslovom i podnaslovima, čitateljima se netočno sugerira kako je moja stranka sudjelovala u objavljivanju rada klasificiranog kao znanstvena studija koja pritom ne ispunjava osnovne znanstvene kriterije.

Nadalje, na više mjesta u članku netočno se navodi da bi moja stranka:

-skromnu studentsku anketu izrađenu za potrebe diplomskog rada predstavljala kao važno istraživanje (čak studiju kako je navedeno u naslovu)
-anegdotalne iskaze nekoliko studenata postavljala kao univerzalna otkrića o naravi Facebooka
-za Hinu komentirala i iznosila zaključke kao da je odjel komunikologije Hrvatskih studija uistinu proveo ozbiljno i relevantno istraživanje o utjecaju društvenih mreža
-iznosila dramatične zaključke o utjecaju društvenih mreža pritom nastupajući bez ikakvog odmaka ili ograde uz generalizacija i stereotipa kompletno brkajući uzorke i posljedice

Iznošenjem prethodno navedenih netočnih i uvredljivih informacija, sagledano u kontekstu cjelokupnog članka i njegove opreme, kod čitatelja se želi stvoriti dojam da je ambicija prof. dr. sc. Nade Zgrabljić Rotar bila obmanuti javnost i predmetni rad prezentirati kao veliku studiju hrvatskih znanstvenika, a njegove rezultate generalizirati na cijelu populaciju te ujedno prikazati Facebook kao “razarača ljubavnih veza”, a što je sve netočno.

Osim što predmetni rad već u naslovu članka netočno klasificiran kao studija te osim što su u članku iznesene prethodno navedene netočne informacije isti vrti i čitavim nizom uvredljivih i netočnih navoda koji su usmjereni isključivo na profesionalnu diskvalifikaciju moje stranke.

Tako se u odnosu na predmetni rad u naslovu i podnaslovima članka navodi:

“Dugo nismo čitali nešto tako banalno”
“Nedavni rad Hrvatskih studija obiluje dubioznim metodama i urnebesnim zaključcima”
“Najteži znanstveni propusti i grubi nedostaci”
“Argumenti na razini ispovijesti iz tinejdžerskih magazina”
“Niz općih mjesta, plitkih fraza i banalnih zabluda”
“Loša pitanja koja dovode do urnebesnih zaključaka”
“Nažalost autori najavljuju još ovakvih istraživanja”
“Kakvi časopisi publiciraju ovakve radove? Pa, naši”
“Otužno stanje znanstvenog publiciranja u Hrvatskoj”

Osim u podnaslovima, slični navodi sadržani su i u tekstu samog članka:

“Ugledavši ovaj skup klišeja o štetnosti interneta i društvenih mreža, kakav nismo vidjeli još od prvog vala popularizacije istih – i još prezentiran kao važno istraživanje na vijestima državne informativne agencije…”

“Kako uopće dođe do publikacije ovakvo površnog rada temeljenog na studentskoj anketi i tezama bez dokaza?”

Sve navedeno unatoč činjenici da predmetni rad nikada nije klasificiran ili predstavljen niti kao izvorni znanstveni članak niti kao pregledni znanstveni članak, a naročito ne kao velika studija hrvatskih znanstvenika o društvenim mrežama.

Naprotiv, rad koji je pod naslovom “Uloga Facebooka u sentimentalnim odnosima mladih” objavljen u 16. broju znanstvenog časopisa Medijske studije prošao je dvije znanstvene recenzije te je po provedenom postupku klasificiran kao prethodno priopćenje što je jasno navedeno prilikom njegove objave, neposredno ispod samog naslova i oznake autora.

Podsjećamo da je prethodno priopćenje (preliminary report) po svojoj definiciji takva vrsta rada/članka koji se zbog aktualnosti teme objavljuje dok su istraživanja još u tijeku te ne mora omogućavati ponavljanje i provjeru prikazanih rezultata, a kao što mu i samo ime kaže, on tek prethodi izvornom znanstvenom članku koji za razliku od prethodnog priopćenja mora biti određen – tako da se istraživanje može ponoviti, a da se pritom dobiju rezultati s istom točnošću u granicama pokusne greške, odnosno da se može provjeriti točnost analiza i zaključaka. Prethodno priopćenje nema veze sa studijom, kako ga netočno klasificira autor, a koja se najčešće definira kao znanstveno djelo istraživačkog tima za koje naručitelj povjerava izradu specijaliziranim znanstvenoistraživačkim organizacijama ili visokim učilištima.

Slijedom navedenog, a radi ispravljanja netočnih i uvredljivih informacija objavljenih na web portalu www.telegram.hr od dana 29. travnja 2018. te radi potpunog i točnog informiranja Vaših čitatelja molim objavite sljedeći ispravak:

“Na portalu www.telegram.hr objavljen je dana 29. travnja 2018. članak pod naslovom “Hrvatski znanstvenici objavili su veliku studiju o društvenim mrežama. Dugo nismo čitali nešto tako banalno”, podnaslova “Nedavni rad Hrvatskih studija obiluje dubioznim metodama i urnebesnim zaključcima” u kojem su objavljene netočne i nepotpune informacije.

Već u naslovu članka je rad, koji je pod naslovom “Uloga Facebooka u sentimentalnim odnosima mladih” objavljen u 16. broju znanstvenog časopisa Medijske studije, netočno klasificiran kao studija, a ujedno se pripadajućim podnaslovom autorstvo pogrešno pripisuje Hrvatskim studijima.

Citirani rad je prije objave prošao standardni recenzentski postupak po dva recenzenta te je nakon izvršenih ispravaka, uz uvažavanje recenzentskih zahtjeva i komentara, klasificiran kao prethodno priopćenje i kao takav objavljen uz jasno navođenje dodijeljene klasifikacije i podataka o autoricama.

Rad nije predstavljen niti kao studija niti kao važno znanstveno istraživanje, a njegovi rezultati nisu predstavljeni kao univerzalna otkrića o naravi Facebooka.

Naprotiv, ambicija je prilikom predstavljanja rada bila ograničena dosegom i svrhom prethodnog priopćenja koje je po svojoj definiciji takva vrsta znanstvenog rada/članka koji se zbog aktualnosti teme objavljuje dok su istraživanja još u tijeku te ne mora omogućavati ponavljanje i provjeru prikazanih rezultata. Kao što i sam naziv kaže, prethodno priopćenje tek prethodi izvornom znanstvenom članku koji za razliku od prethodnog priopćenja mora biti određen – tako da se istraživanje može ponoviti, a da se pritom dobiju rezultati s istom točnošću u granicama pokusne greške, odnosno da se može provjeriti točnost analiza i zaključaka. Prethodno priopćenje, kao posebna vrsta u okviru kategorizacije znanstvenih radova nema nikakve veze sa studijom (kako autor netočno naziva predmetni rad) koja se najčešće definira kao znanstveno djelo istraživačkog tima za koje naručitelj provjerava izradu specijaliziranim znanstvenoistraživačkim organizacijama ili visokim učilištima.

Nastavno na navedeno, netočni su i navodi izneseni podnaslovom “Najteži znanstveni propusti i grubi nedostaci” i pripadajućim tekstom ispod njega, a koji se tiču anketnog uzorka i navedenog generaliziranja rezultata istraživanja na sve mlađe muškarce na svijetu.

Naime, kao što proizlazi iz prethodno iznesenog pojmovnog određenja prethodnog priopćenja, znanstveni kriterij koji se na njega odnose razlikuju se od onih koji vrijede primjerice za izvorni znanstveni članak ii pak studiju (kako autor pogrešno klasificira predmetni rad) pa ono što bi doista predstavljalo znanstveni nedostatak ili propust kod studije neće dovoditi u pitanje znanstvenu ispravnost/vrijednost prethodnog priopćenja koje može biti ograničeno na pripremni studij jednog cjelovitog znanstvenog istraživanja koje tek treba uslijediti i kod kojeg će onda tek trebati ispuniti one znanstvene kriterije za koje autor demantiranog teksta netočno sugerira da ih je trebao ispuniti predmetni rad.

Netočno je i da bi prof. dr. sc. Nada Zgrabljić Rotar za Hinu komentirala i iznosila zaključke kao da je Odjel komunikologije Hrvatskih studija uistinu proveo ozbiljno i relevantno istraživanje o utjecaju društvenih mreža.

Ovo zato što prof. dr. sc. Nada Zgrabljić Rotar nikada nije izjavila da bi se radilo o istraživanju koje je proveo Odjel komunikologije Hrvatskih studija niti takvo što proizlazi iz članka kojeg je objavila Hina, a na koji se autor teksta referira.

U samom radu jasno je navedeno da se isti temelji na istraživanju koje je Elena Družeta, uz mentorstvo prof. dr. sc. Nada Zgrabljić Rotar, provela za potrebe pisanja diplomskog rada što je Hina i objavila.

Netočno je i da bi prof. dr. sc. Nada Zgrabljić Rotar iznosila dramatične zaključke o utjecaju društvenih mreža pritom nastupajući bez ikakvog odmaka ili ograde uz niz generalizacije i stereotipa.

Upravo suprotno, u samom radu, pod poglavljem “Ograničavajući elementi istraživanja i prijedlozi za buduća istraživanja” izričito stoji:

Prije nego što donesemo zaključak rada, smatramo bitnim naglasiti poteškoće s kojima smo se susrele tijekom provedbe istraživanja i u konačnici njegove ograničavajuće elemente. Prije svega, koristile smo prigodni i vrlo mali uzorak – studente komunikologije preddiplomskog i diplomskog studija, one koje bi smo zatekli na dan istraživanja na predavanju. (…) Ta brojka u budućim istraživanjima trebala bi biti mnogo veća, kako bi se moglo s većom preciznošću na temelju uzorka zaključivati na ciljanu populaciju.

Nastavno, i u samom zaključku rada stoji:

Iako uzorak ovog istraživanja nije reprezentativan te je istraživanje metodološki nedorađeno, smatramo kako je ovo, u najmanju ruku, dobar ilustrativni primjer koji pokazuje snažne potencijalne utjecaje društvenih mreža na ljubavne odnose.

Dakle, suprotno navodima u demantiranom članku, rad koji je pod naslovom “Uloga Facebooka u sentimentalnim odnosima mladih” objavljen u časopisu Medijske studije ni po svom sadržaju ni po dodijeljenoj klasifikaciji ne predstavlja studiju niti je to trebao biti, već se radi o prethodnom priopćenju te kao takav zadovoljava i temelji se na onim znanstvenim kriterijima koji se na ovu posebnu kategoriju unutar općeprihvaćene klasifikacije znanstvenih radova i odnose.

Prof. dr. sc. Nada Zgrabljić Rotar

po opunomoćeniku