Detalji optužnice protiv Todorića i suradnika; ‘Agrokorov novac trošili na oružje, stanove, preparirane životinje…’

Postupak na sudu neće krenuti još tjednima, a možda i mjesecima

ZADNJA IZMJENA: ruj 15, 2020
Foto: Nova TV screenshot

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu objavilo je detalje nove optužnice protiv Ivice Todorića i suokrivljenih u aferi Agrokor koja je podignuta danas pred Županijskim sudom u Zagrebu. Malverzacije u njoj teške su nešto više od 1,2 milijarde kuna, a upravo za taj iznos oštećen je Agrokor.

Od početka istrage tužiteljstvo nije odustalo niti od jednog okrivljenika, niti je itko novi obuhvaćen optužbama za sumnjivo poslovanje Agrokora.

Kada će uopće početi proces?

Pred optužnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu, koje će kroz nekoliko tjedana, a možda i mjeseci s obzirom na obimnost dokumentacije, razmatrati ovu optužnicu, osim Ivice Todorića naći će se i njegovi sinovi Ante i Ivan, Ivan Crnjac i Tomislav Lučić, koji su bili financijski direktori u Agrokoru te članovi Uprave Ljerka Puljić, Piruška Canjuga, Mislav Galić, Damir Kuštrak, Marijan Alagušić, Alojzije Pandžić, Hrvoje Balent i Ivica Sertić.

Službeno je potvrđeno da su optuženi i Olivio Discordia i Sanja Hrstić koji su bili zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly na čijim se revizorskim izvještajima temeljilo sumnjivo poslovanje Agrokora.

Deset godina frizirali izvještaje

Okrivljenima se na teret stavljaju zloporabe u gospodarskom poslovanju, za što zakon predviđa kaznu do 10 godina zatvora.

Tereti ih se i za krivotvorenje isprava, prije svega financijskih izvještaja kojima su se, kako stoji u optužnici, još od 2006. lažno prikazivali financijski rezultati i položaj Agrokora d.d. Na osnovu toga neosnovano je, tvrde tužitelji, isplaćivana dividenda.

Ivica Todorić optužen je da si je na osnovu tih izvještaja isplatio 306.488.000 kuna, a njegovoj nizozemskoj tvrtki isplaćeno je još 320.720.000 kuna dividende. Agrokor je pak, sumnja se, oštećen za 627.208.000 kuna.

Godinama obmanjivali javnost

Tužiteljstvo je uvjereno da su čelni ljudi Agrokora znali da su pojedinačna godišnja financijska izvješća njihove kompanije sastavljena i prezentirana suprotno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. Uz to, navode tužitelji, znali su i da ta izvješća nisu odražavala stvarne financijske rezultate poslovanja. Ipak, objavljivana su, te je Agrokor, stoji u optužnici, sve te godine obmanjivao i opću i gospodarsku javnost.

“Nesrazmjer između objavljenog u godišnjim financijskim izvješćima Agrokora d.d. za period od 2006. do 2015. te stvarnog stanja, mjerljiv je u milijardama kuna”, navode tužitelji.

Lažna izvješća teška milijarde

Tako je primjerice iz izvještaja za 2006. izostao prikaz kontinuiranog, kumuliranog gubitka od najmanje 474.664.000 kuna, dok je za 2015. u financijskom izvješću nedostajao taj gubitak koji je, prema optužnici, dosegao 5.579.836.000 kuna.

Agrokorova uprava, tvrdi tužiteljstvo, od 2010. skrivala je i svoje financijske obveze prema bankama i drugim firmama, kao i dugove što ih je prema kompaniji imao sam Ivica Todorić. Za to su, sumnja se, imali do 2016. isti obrazac – neposredno prije izrade završne bilance i objave financijskog izvješća za prethodnu godinu prenijeli su troškove redovnog poslovanja Agrokora s konta troškova na prijelazna konta imovine, odnosno tzv. konto ostalih potraživanja prema Ivici Todoriću.

Kako su skrivali stvarne dugove?

Istovremeno su na ta ista računovodstvena konta prebacivali kreditne obveze Agrokora prema bankama i drugim tvrtkama, te su zapravo nezakonito prebijali imovinu i obveze. Rezultat je bio taj da su bez osnova uvećavali rezultate u računu dobiti i gubitka Agrokora, te su prikrivani stvarni dugovi.

Tužiteljstvo vjeruje kako ima dokaze da do 31. prosinca 2015. nisu iskazani troškovi u ukupnom iznosu 2.149.140.722 kune. Te su malverzacije, prema optužnici, pokušali prikriti potpisavši Sporazum o snošenju mogućih negativnih efekata projekta IPO Agrokora d.d. Drugim riječima, neosnovana trošenja podveli su pod troškove izlaska Agrokora na međunarodno tržište kapitala.

Kako je Todorić kupovao dionice?

Potvrđeno je i da su optužnicom obuhvaćene sumnje prema kojima je Todorić, bez ulaganja vlastitih sredstava otkupio 12.811 povlaštenih dionica od Europske banke za obnovu i razvoj. Sto milijuna eura, koliko je platio te dionice pribavio je, tvrdi tužiteljstvo, zaduživanjem Agrokora i kreditnim aranžmanima poslovnih partnera.

Novac je trebao vratiti Agrokor, no to se, sumnja se, nikada nije dogodilo. Tužitelji su uvjereni da su i Todorić i njegova uprava sve to znali. Na ovome je Todorić navodno nezakonito zaradio 383.162.990 kuna, a za isti iznos oštećen je Agrokor.

Kako je kupio Kulmerove dvore?

Tužitelji vjeruju i da je Todorić Kulmerove dvore otkupio od Agrokora bez da je to platio vlastitim novcem. Naime, tvrde da je uzeo 122.800.000 kuna s Agrokorovog računa nakon što je Agrokor taj iznos dobio kao kredit u tadašnjoj Hypo Alpe Adria banci.

Kako bi pak kasnije prikrio taj nezakoniti posao s firmom Investco zaključio Predugovor o prodaji i prijenosu 9.695 redovnih dionica Agrokora za okvirnu cijenu od 360.000.000 kuna. Taj ugovor, međutim, nikada nije realiziran, već je ispalo da je Investco imao neke ranije dugove prema Agrokoru koji su riješeni cesijom. U konačnici je sve samo provedeno preko računa, a Todorić je postao vlasnik Kulmerovih dvora bez da je uložio vlastiti novac, tvrdi tužiteljstvo. Agrokor je, međutim, tim njegovim potezom oštećen za 127.476.000 kuna što ih je morao vratiti Hypo Alpe Adria banci, tvrdi tužiteljstvo.

Luksuzni život na račun Agrokora

Posljednja točka optužnice odnosi se na štetu što su ju Todorić i njegovi suradnici napravili Agrokoru i to kupujući odjeću, modne dodatke, oružje i preparirane životinje, te plaćajući uređenja svojih stanova i kuća, ljetovanja. zimovanja i safari putovanja novcem kompanije.

Uz to, Todorić si je navodno uzimao dividendu iz svoje tvrtke u Švicarskoj koja je, kako stoji u optužnici, trebala biti uplaćena Agrokoru. Od srpnja 2009. na ovaj je način Agrokor pretrpio štetu od 109.481.594 kune. Todoriću se, jer je bio čelnik obje firme, na teret stavlja da se za ovaj isti iznos okoristio.

Ana Raić Knežević
Telegram autor
1992 članka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program