Dok je zapadna demokracija u ozbiljnoj krizi, Kina je dobila cara; pokušali smo objasniti koliko je to važno

Shi Yinhong, profesor međunarodnih odnosa na Pekinškom sveučilišta Renmin, ustvrdio je pak kako ta odluka znači “da će se dugo u budućnosti Kina nastaviti kretati po Xiovim zamislima, po njegovom putu i njegovom apsolutnom vodstvu”. No, taj potez ipak ne predstavlja toliko iznenađenje kako bi neki željeli prikazati. U Kini se, naime, već duže nagađalo da će doći do promjene ustava kako bi se omogućilo produljenje mandata Xi Jinpingu koji se već uzdigao do pijedestala neupitnog vođe. Uz to što je predsjednik države i generalni sekretar Komunističke partije, on je i zapovjednik Narodno oslobodilačke armije Kine te predsjednik Središnje vojne komisije, a pod njegovom su izravnom kontrolom od nedavno policija i tajne službe.

Svijetu je dosta korumpiranih i nesposobnih političara

Istodobno, budući da se svijet umorio od bezličnih, nesposobnih, korumpiranih političara, sve više jača potreba za snažnim ličnostima i vođama. Stoga je, tvrde neki politički komentatori, Xi Jinping samo osigurao status koji već praktički imaju Vladimir Putin u Rusiji, Kim Jong-un u Sjevernoj Koreji, Rodrigo Duterte na Filipinima, Recep Tayyip Erdoğan u Turskoj, Viktor Orban u Mađarskoj, Jarosław Kaczyński u Poljskoj, Abdel Fattah el-Sisi u Egiptu…

Političkim analitičarima sada ostaje utvrditi zašto je došlo do tog fenomena, što je uzrokovalo razočarenje građana u liberalnu demokraciju, političke stranke i slobodno tržište? Također, što je to u demokratskim sustavima manjkavo i pogrešno, jesu li oni baš jedini jamac prosperiteta i slobode ili postoji još nešto bolje i učinkovitije. Inauguracija novog svemoćnog lidera treba biti odgovor Kine na krizu zapadnog modela demokracije koji više ne nalazi odgovore na brojna politička, ekonomska i ideološka pitanja, ali i na raspad dosadašnjeg globalnog ekonomskog poretka, kao i gubitka vodeće pozicije SAD-a u svijetu. Pojava dezorijentiranog i potpuno nepredvidljivog američkog predsjednika Donalda Trumpa nametnula je Kini potrebu da ima snažnog lidera koji će u svakom trenutku moći odgovoriti na izazove Washingtona.

Kina ima pravo donositi odluke koje joj odgovaraju

Bijela kuća se preko svoje glasnogovornice Sarah Huckabee Sanders pozicionirala posve neutralno. “Vjerujem da je ta odluka ono što je najbolje za Kinu. SAD podržavaju ograničenja mandata političara, ali Kina je donijela svoju odluku.” Premda je u većem dijelu javnosti i političkih krugova SAD-u i zapadnom svijetu ta odluka doživljena kao veliko, neugodno iznenađenje, ali i zloslutan znak, sve je zapravo već duže upućivalo na takav rasplet. Bilo je znakovito kad je na nedavnom 19. partijskom kongresu Kine predsjednik Xi Jinping nije imenovao svog nasljednika, kako je to sada bio običaj nakon što predsjedniku partije istekne prvi mandat.

Istodobno, jednoglasnom odlukom svih 2.366 izaslanika u partijski ustav ubačeno 13 riječi i 16 kineskih znakova njegovih misli kako se “gradi socijalizam s kineskim karakteristikama za novu eru” te teorija o kineskom snu i realizaciji projekta Belt and Road za izgradnju infrastrukturnih veza koje će povezati Kinu s državama Azije i Europe. Tako su misli Xi Jinpinga postale dijelom obveznog “vodiča za djelovanje” svakog člana partije i on je postao jedini vođa do sada čije su ideje upisane u partijski ustav za njegova života. Tako je Xi Jinping uzdignut u status sveca te je ideološki kanoniziran. Što je bila jasna naznaka da će ostati na vlasti puno duže nego li je to do sada bilo zakonski predviđeno.

Zašto je Kini je potreban carski status Xi Jinpinga

Već za trajanja kongresa, iza strogo zatvorenih vrata, najviši partijski dužnosnici pripremali su članove partije na dramatičan politički zaokret. Politički sljedbenici Xi Jinpinga tvrdili su da je njegov ostanak na vlasti nužan jer je jedino on sposoban ugušiti korupciju i provesti gospodarske reforme kojima se protivi državna i partijska birokracija. Dosadašnji način vođenja države, govorili su, pokazao je iznimnu efikasnost i učinkovitost te je omogućio Kini da se po mnogim ekonomskim i razvojnim pokazateljima približi najnaprednijim zemljama svijeta. Stoga je za Kineze predsjednik Xi Jinping jamstvo da će dovesti njihovu zemlju do 2035.do pozicije najmoćnije političke, ekonomske i vojne sile svijeta.

Objašnjavali su također kako je nedodirljivi, carski status Xi Jinpinga potreban Kini jer je tako funkcionirala kroz stoljeća, pozivajući se pri tomu i na nauk Konfucija. Osim toga, upozoravali su, kad bi Kina prihvatila zapadne modele demokracije to bi neminovno dovelo do raspada i kaosa u zemlji. Zbog brojnih problema u gospodarskom razvoju, isticali su također, Kini je potreban jak lider i autoritet koji će moći brzo i odlučno rješavati sve probleme, poput neučinkovitost državnih tvrtki i povećanje unutarnjeg duga, kojih je u zemlji, zahvaljujući njenom brzom razvoju, enormno puno.

Kina ne smije ponoviti pogreške bivšeg Sovjetskog saveza

Raspad Sovjetskog saveza i njegove komunističke partije bio je još jedan argument u korist ustoličenja Xi Jinpinga za neupitnog vođu. Još 2013. Xi je pitao dužnosnike Komunističke partije zašto je propao SSSR? I odmah odgovorio: “Zato što je nastao je ideološki kaos, stranački aparat na svim razinama postao je krajnje neučinkovit, a vojska više nije bila pod vodstvom stranke”, zaključio je Xi te dodao da se Kina ne smije ponoviti tu pogrešku.

Kini je također neophodan lider s ugledom i autoritetom u svijetu koji će moći preuzeti vodeću ulogu u uspostavi novog svjetskog poretka, a istodobno biti sposoban braniti teritorijalni integritet zemlje s obzirom na brojne granične probleme sa susjednim državama. Kina također mora biti sposobna postati odlučujući politički i vojni čimbenik u Aziji kako bi ravnopravno s SAD-om mogla rješavati krizu na Korejskom poluotoku te se suprotstaviti sve većim političkim, ekonomskim i vojnim pretenzijama Japana. I na kraju oduprijeti se pokušajima Washingtona da ograniči moć i utjecaj Pekinga u svijetu.

Kina ima 77 milijuna kompanija, a Velika Britanija 3,6

Najvažniji kineski partijski vođe upozorili su partijsko članstvo kako je Xi Jinping, kad je prije pet godina postao šef države i partije, zatekao Kinu u bezbrojnim teškim problemima: usporavanje gospodarskog razvoja, rastom unutarnjeg duga i kreditnim balonom koji je prijetio ugroziti stabilnost cijele ekonomije, raspojasanom korupcijom… Ali, što je najgore elita komunističke partije bila je razdirana međusobnim sukobima i skandalima, korupcija, mito pa čak i ubojstva uzeli su među njima maha, a vojni zapovjednici, šefovi policije i državne sigurnosti, koji su trebali čuvati državu i partiju, bili su korumpirani.

Zahvaljujući Xi Jinpingu u pet godina izrađeno je 360 velikih reformskih planova te poduzeto više 1.500 reformskih mjera koje su najprije zaustavile, a potom i potpuno preokrenule negativne ekonomske trendove. Pa je tako prosječna godišnja stopa rasta od 2013. do 2016. iznosila 7,2 posto, dok je u svijetu prosječni rast dosezao jedva 2,5 posto. U Kini je do kraja 2017. otvoreno više od 65 milijuna radnih mjesta u gradskim područjima, a registrirana stopa nezaposlenosti u gradovima pala je na najniže stope do sada. Samo u prvih 10 mjeseci 2017. otvoreno je oko 11,9 milijuna novih radnih mjesta.

Zaposlenost visokoobrazovanih prešla devedeset posto

Yin Weimin, ministar ljudskih resursa i socijalne sigurnosti, obavijestio je Kongres kako je zaposlenost visokoobrazovanih stručnjaka prešla stopu od 90 posto. Samo 2017. godine broj diplomiranih studenata porastao je na 7,95 milijuna. Ministar Yin iznio je podatak da Kina ima 77 milijuna registriranih tvrtki te da njihov broj raste po stopi od 11,8 posto godišnje. U 2017. započelo je s radom čak od 4 milijuna novih tvrtki. Ilustracije radi Velika Britanija ima registrirano oko 3,6 milijuna kompanija.

BDP po glavi stanovnika iznosio je u Kini 2012. 6.154 dolara, a 2016. narastao je na 7.939 dolara, što znači rast od 29 posto. Po svojoj ekonomskoj snazi Kina je 2012. zauzimala 112 mjesto na svijetu, a 2015. već 96 mjesto. U 2012. Kina je imala 98.000 kilometara željezničkih pruga, a 2016. 124.000 kilometara. Istodobno brze željezničke pruge na kojima se vozi više od 300 kilometara na sat porasle su s 10.000 na 22.000 kilometara.

Kina u 3 godine potrošila cementa kao SAD u 100 godina

Dok je 2012. 98.99 milijuna ljudi živjelo u siromaštvu, 2016. bilo ih je 43.35 milijuna. Broj gradskog stanovništva porastao je s 52.57 posto na 57.35 posto. Američki profesor Vacal Smil objavio je doista nevjerojatan podatak: tvrdi da je Kina u 3 godine potrošila više cementa od SAD u 100 godina. Nedavno je također objavljeno da su prosječne mjesečne plaće u Šangaju narasle na 1.135 dolara, a u Pekingu na 983 dolara. Američki časopis Forbes koji je iznio u javnost te podatke objavio je istodobno da u Hrvatskoj prosječna mjesečna plaća iznosi 887 dolara. Valja pri tomu podsjetiti da Peking ima više od 23 milijun stanovnika, Šangaj 25, a Hrvatska nešto više od 4 milijuna.

Steve Tsang, direktor SOAS University of London, napisao je nedavno u zapaženoj studiji: “Ako će kinesko gospodarstvo i dalje rasti po stopi od između 6 i 7 posto, tada će svijet za 20 godina izgledati potpuno drugačije i Kina će u njemu biti dominantna sila.” Svi ti spektakularni rezultati, objašnjavaju u Pekingu, postignuti su zahvaljujući “mudrom vodstvu” Xi Jinpinga koji je prepoznao nužnost da partija upravlja svim sferama života.

Xi je postao svjetski predvodnik borbe protiv protekcionizma za koji se zalaže Donald Trump, za međunarodnu ekonomsku i političku suradnju, za globalnu gospodarsku integraciju, a posebno je predan projekt “One Belt, One Road” koji je postao njegov zaštitni znak. U taj projekt predviđeno je ulaganje stotine milijardi dolara u gradnju cesta, željeznica i drugih infrastrukturnih projekata, a to će dodatno ojačati kineski ekonomski i politički utjecaj u svijetu. U posljednjih pet godina, Xi je posjetio više od šezdeset zemalja svijeta, sudjelovao je na stotinama međunarodnih i regionalnih konferencija na pet kontinenata pa ga mnogi drže najaktivnijim državnikom na međunarodnoj sceni. Po kineskim izračunima u pet godina prevali je kilometara kao da je 14 puta obišao Zemlju.

Umjetni otoci u Južnokineskom moru umjesto nosača zrakoplova

Xi je također inicirao izgradnju umjetnih otoka u Južnokineskom moru što je izazvalo burne negativne reakcije više azijskih država i SAD-a No, Xi je više puta ponovio kako Kina mora biti spremna za eventualne ratne sukobe, a ti otoci, osim što zamjenjuju puno skuplje nosače zrakoplova, ujedno su i vojne baze iz kojih se kontrolira cijelo Južnokinesko more.

Još veći uspjesi, ističu kineski partijski dužnosnici, postignuti su, zahvaljujući Xi Jinpingu, u borbi protiv korupcije. Od kad je Xi Jinping 2012. postao generalni sekretar Komunističke partije, koja inače broji oko 89 milijuna članova, iz nje je izbačeno ili smijenjeno čak 1.2000.000 visokih partijskih, vojnih i državnih dužnosnika. Istodobno, istrage su pokrenute protiv gotovo milijun i po ljudi, a među njima su bili “tigrovi i muhe”, odnosno najviši državni dužnosnici kao i lokalni moćnici. Svi su oni optuženi za korupciju, podmićivanje i zlouporabu vlasti. Samo od 2016. uhićeno je i procesuirano više od 120 najviših dužnosnika, uključujući desetak visokih vojnih časnika, nekoliko viših rukovoditelja državnih tvrtki i pet nacionalnih čelnika.

Zbog korupcije uhićena 43 člana Centralnog komiteta

Tijekom proteklih pet godina, brojni dužnosnici sa “željeznim šeširima”, a to su oni koji su smatrani nedodirljivima, uhićeni su zbog korupcije. Ukupno su bila pod istragom 43 člana Centralnog komitet, devet članova Središnje komisije za inspekciju discipline CK. Borba protiv kriminala i korupcije iznimno je važna zbog brzo rastućih socijalnih nejednakosti. Kina već sada ima 319 dolarskih milijardera te desetine tisuća dolarskih milijunaša, a više od 43 milijuna ljudi živi u velikom siromaštvu.

Zahvaljujući i tim čistkama Xi je, kako tvrde brojni strani komentatori i politički analitičari, uspostavio apsolutnu vlast jer je antikorupcijsku kampanju iskoristio i za obračun s političkim konkurentima i neistomišljenicima unutar partije i državnog aparata. Kineski mediji učinili su sve kako bi nakon Kongresa što uspješnije propagirali ideje novog vođe pa je Daniel Leese, profesor na njemačkom sveučilištu u Freiburgu i stručnjak za Kinu, ustvrdio je kako “takve personalizirane kampanje u Kini nije bilo od doba Mao Ce-tunga”.

Xi Jinping: Kineski vojnici ne smiju se bojati smrti

Prije nekoliko tjedana Xi Jinping se, u funkciji glavnog zapovjednika Narodne oslobodilačke armije Kine, obratio skupini od 7.000 vojnika u sjevernoj pokrajini Hebei. Taj njegov govor izravno je prenošen u 4.000 vojarni širom Kine, a Xi je naredio vojnicima da se ne smiju bojati smrti kad ispunjavaju zapovijedi Komunističke partije. Istakao je također kako valja “stvoriti elitnu i moćnu vojnu silu koja će uvijek biti spremna za borbu, koja će se boriti i pobijediti u ispunjavanju zadataka koji su joj dodijeli narod i partija”. Vojnici su mu, kako je javila službena državna agencija Xinhua, odmah obećali da će “odlučno poštivati i izvršavati zapovijedi predsjednika Xija”.

Profesor Nick Bisley, stručnjak za Aziju na sveučilištu La Trobe u Australiji, postavio je ovih dana pitanje hoće li Kina, zbog ustavnih promjena, ponoviti pogreške iz prošlosti kad su se zbog neupitnog izvršavanja naredbi Mao Ce-tunga dogodile katastrofe, poput Velikog skoka naprijed 50-ih godina prošlog stoljeća te Kulturne revolucije desetljeće kasnije, u kojima je živote izgubilo milijuni ljudi.“Ne mora biti tako”, kazao je Bisley, “ali rizici su vrlo stvarni i uznemirujući za sve unutar i izvan Kine”. Ustvrdio je na kraju kako je “do sada Kina imala uspješan model autoritarne vlade, nedemokratski, ali ipak meritokratski i djelotvoran”.

Bill Bishop, izdavač dnevnog biltena na kineskom i engleskom jeziku Sinocism China Newsletter, zapisao je kako Xi postaje neka vrsta “Putina-plus”, samo što je po njemu, Xi “mnogo učinkovitiji, puno moćniji i, iskreno, puno ambiciozniji”. Kineski mediji, poput Global Timesa, tvrde pak kako “svi kineski ljudi” podupiru promjene ustava jer u Xi Jinpingu vide pravog čovjeka koji ih može voditi u budućnosti, a posebno se ističe kako ta “promjena nikako ne znači da će kineski predsjednici vladati doživotno”. “To je potpuno pogrešna spekulacija”, zapisao je glavni urednik Global Timesa Hu Xijin.