SAD je poslao razarač blizu umjetnih otoka koje gradi Kina i naljutio Peking, a ovo je 7 stvari koje trebate znati o krizi
Kina već 18 mjeseci gradi umjetne otoke u spornom arhipelagu
Američka mornarica poslala je razarač USS Lassen na svega 12 nautičkih milja od spornih umjetnih otoka koje su Kinezi izgradili u Južnom kineskom moru. Razarač je plovio danas u vodama koje okružuju najmanje jedan od otoka na koje pravo polaže Kina u arhipelagu Spratleys, potvrdio je američki dužnosnik. Grebeni Subi i Mischief u arhipelagu Spratly su prirodne tvorevine koje su do prošle godine bile pod vodom. Pojas širok 12 nautičkih milja oko tih otoka Kina smatra svojim teritorijalnim vodama.
SAD ne priznaje to posezanje za teritorijem ocjenjujući da Kina ne može gospodariti u tim strateškim vodama. “Djelovat ćemo u Južnom kineskom moru kao i inače i plovit ćemo u međunarodnim vodama kada mi to budemo htjeli”, istaknuo je američki dužnosnik, piše CNN.
Žestoka reakcija Pekinga
Kina je danas snažno osudila prisustvo američkog ratnog broda na manje od 12 milja od umjetnih otoka koje Peking gradi u Južnokineskom moru, spominjući “prijetnju njezinu suverenitetu”, javlja Hina. Manevre su nešto kasnije potvrdile kineske vlasti i izrazile “čvrsto protivljenje”. Brod “je ušao ilegalno i bez dopuštenja Kine” u vode koje okružuju te otočiće, kazao je Lu Kang, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova u priopćenju objavljenom na internetu.
China slams US warship sail-by near artificial islands https://t.co/HzA66wVpCW pic.twitter.com/jnnoQlwsVl
— AFP news agency (@AFP) October 27, 2015
To “predstavlja prijetnju suverenitetu Kine i njezinim sigurnosnim interesima”, nastavio je on, podsjećajući da zemlja posjeduje “neosporiv” suverenitet nad arhipelagom i okolnim vodama. Peking “se apsolutno protivi da treća zemlja koristi slobodu navigacije i nadlijetanja kao izgovor za narušavanje nacionalnog suvereniteta Kine ili njezinih sigurnosnih interesa”, naglasio je Lu, dodajući da će kineska vlada “odgovoriti na odlučan način na svaku provokativni čin”.
Prva je to od nekoliko promjena koje Sjedinjene Države misle uvesti nakon kineskih teritorijalnih poteza posljednjih mjeseci, a ovo je nekoliko stvari koje trebate znati o sporu Kine i SAD-a na tom području.
1. Kakvi su to uopće otoci?
Kina je 2014. počela veliki projekt pretvaranja grebena u arhipelagu Spratly u umjetne otoke. Na njima planira izgraditi luke, uzletišta i infrastrukturne objekte, a neki kažu da ondje doprema i oružje (protuzrakoplovne topove) te radare. To su potvrdile i snimke američkih špijunskih satelita, a SAD smatra da Kina ondje gradi vojne pomorske baze.
2. Zašto je to područje važno?
SAD i zemlje jugoistočne Azije boje se da bi Kina s tih otočića mogla nadzirati jednu od strateški najvažnijih pomorskih ruta u svijetu. Brodovima ondje svake godine prođe trgovinska razmjena vrijedna pet bilijuna dolara.
3. Jesu li ti grebeni kineski ili ne?
Kina još uvijek vodi spor oko tog arhipelaga u Južnom kineskom moru, koji obuhvaća stotinjak nenastanjenih otočića i grebena, jer pravo na njega polažu i Vijetnam, Filipini, Malezija i Brunej. Od obala Filipina i Malezije arhipelag je udaljen 250 km, a od Kine 750.
4. Zašto se u to upetljao SAD?
Američki saveznici u toj regiji upravo su one zemlje s kojima se Kina spori oko arhipelaga Spratly, a usto SAD smatra da je gradnja umjetnih otoka nelegalno širenje kineskog teritorija. SAD se već godinama zauzima za “kodeks dobrog ponašanja” između zemalja regije i za mirno rješenje teritorijalnog spora.
5. Što je SAD dosad poduzimao?
Uz diplomatske note i upozorenja koji prema Kini cirkuliraju gotovo u kontinuitetu, Amerika je u nekoliko navrata iznad spornog područja slala svoje špijunske i ostale letjelice. Sada je pak u blizinu umjetnih otoka odlučila poslati i razarač, no još uvijek ne krši zabranu prilaska na bliže od 12 milja.
6. Jesu li i druge zemlje reagirale?
Australija je objavila kako razmatra pridruživanje svojih obrambenih snaga misijama zrakoplovnih i mornaričkih postrojbi SAD-a na tom području. Naime, Južno kinesko more strateški je važna trgovačka ruta, pogotovo za azijsko-pacifičke zemlje.
SAD i Australija razmatraju opciju u kojoj bi američki brodovi intenzivnije koristili australske pomorske vojne baze, ali i razrađuju program gradnje američkih pomorskih vojnih baza u toj zemlji. Amerikaci također planiraju poslati na Pacifik takozvanu Amphibious Ready Group flotu, koja se sastoji od nosača aviona i nosača helikoptera te više pratećih brodova. Istodobno, Washington je predložio Indiji da se njihove zajedničke pomorske vojne vježbe prošire i pojačaju ratnim brodovima i podmornicama Japana i Australije.
Istodobno, Japan je odlučio imati puno aktivniju vojnu i političku ulogu u Aziji, a prvi je korak ojačati proizvodnju oružja te vojno pomoći svim državama koje se suprotstavljaju kineskoj ekspanziji. Japan ne krije kako ga muči neprekidan rast kineskog vojnog budžeta te ambicije Pekinga da postane vojni i politički lider u Aziji.
7. Koji su pravi razlozi takvog ponašanja Kine?
Nakon što se Kina učvrstila u svijetu kao nesporna ekonomska i politička velesila, sada se želi nametnuti u Aziji i svijetu kao vodeći i nezaobilazan vojni čimbenik. Samo ako ima odgovarajuću vojnu moć, smatra se u Pekingu, Kina će moći početi rješavati brojna sporna teritorijalna i morska granična pitanja sa susjedima. Koliko je situacija u tom dijelu svijeta napeta, najbolje pokazuju to da Kina ima granične probleme s Filipinima, Vijetnamom, Sjevernom i Južnom Korejom, Indijom te Japanom. Kina također očekuje da će se i Tajvan kad-tad pripojiti matici zemlji.
U Pekingu su također uvjereni da su svi napori SAD-a i njegovih saveznika usmjerni samo prema jednom cilju: onemogućiti Kinezima da otjeraju američku vojsku iz jugoistočne Azije i Pacifika.