Politika & Kriminal

Donosimo važnu presudu: Sudovi podržali rektora Borasa i ozbiljno otežali štrajk na sveučilištima

Sindikat mora platiti Borasu 15.000 kuna odštete zbog štrajka 2017. na Hrvatskim studijima. Što to znači za pravo na štrajk u akademskoj zajednici?

Sindikat znanosti i visokog obrazovanja mora platiti 15.000 kuna odštete i 9500 kuna parničnih troškova Sveučilištu u Zagrebu i Hrvatskim studijima. Sindikat je tijekom štrajka na Hrvatskim studijima u proljeće 2017. povrijedio ugled, čast i dostojanstvo Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Stoji tako u pravomoćnoj presudi Županijskog suda u Zagrebu s kraja 2020., u čijem je posjedu Telegram.

Epilog je to kratkotrajnog štrajka dijela tadašnjih zaposlenika na Hrvatskim studijima (HS) u travnju 2017. Štrajk su, putem Sindikata, pokrenuli nakon odluke uprave Sveučilišta u Zagrebu – rektora Damira Borasa i Senata – da pravno transformira Hrvatske studije iz sveučilišnog centra u sveučilišni odjel.

Nakon te pravne promjene, iz znanstveno-nastavnog vijeća (krovne instance koja upravlja svakim fakultetom) isključena su 22 nastavnika Hrvatskih studija, a u njegov sastav, između ostalih, ušli su pojedinci koji tada nisu bili ni zaposlenici Hrvatskih studija.

Zašto su profesori štrajkali?

Nastavnici su, krećući u štrajk, argumentirali kako im je isključenjem iz vijeća onemogućeno da sudjeluju ili budu predstavljeni u radu tijela koje kreira akademsku politiku jedne ustanove (što je jedan od temelja akademske zajednice). Zbog toga im je, tvrdili su, onemogućeno da u skladu s autonomijom sveučilišta i pravom na akademsku samoupravu odlučuju o pitanjima poput svojih napredovanja u zvanja, kreiranja studijskih programa, ispunjenja nastavnih normi i uopće vlastitog radnog položaja na Hrvatskim studijima.

Sva ta pitanja, objašnjavali su stupajući u štrajk, direktno utječu na njihove gospodarske i socijalne interese, odnosno radna prava. Prema Zakonu o radu, zaštita tih interesa temelj je za štrajk. Međutim, odmah po pokretanju štrajka, Sveučilište u Zagrebu pred sudom je pokrenulo postupak njegove zabrane. Štrajk, dok je još trajao, na Županijskom sudu u Zagrebu proglašen je nezakonitim, a takvu je presudu ubrzo ponovio i Vrhovni sud.

Na temelju toga što je štrajk proglašen nezakonitim, Sveučilište u Zagrebu u svibnju 2017. podnijelo je tužbu radi naknade štete protiv Sindikata koji je organizirao štrajk. U travnju 2018. Općinski radni sud u Zagrebu presudio je u korist Sveučilišta, a krajem 2020. tu je odluku potvrdio i Županijski sud u Zagrebu. Prema njoj, dakle, Sindikat mora Sveučilištu, odnosno Hrvatskim studijima, platiti 15.000 kuna odštete i 9500 kuna parničnih troškova.

Ribić: Sudovi ne razumiju kako funkcionira sveučilište

Sudovi su, dakle, 2017. zaključili da se štrajk na Hrvatskim studijima provodi zbog odluka koje se tiču “ustrojstvenih i organizacijskih” pitanja, a ne zbog zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa, što može biti osnova za štrajk. Vilim Ribić, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, za Telegram kaže kako je Vrhovni sud u svojoj odluci o nezakonitosti štrajka 2017. – iz koje proizlazi i nova presuda za naknadu štete – promašio cijelu priču.

“Vrhovni sud ne razumije funkcioniranje sveučilišta. Ako radnik u korporaciji štrajka protiv sastava upravnog tijela, onda tu stvarno nema razloga za štrajk. Ali ako radnik zbog nemogućnosti sudjelovanja u upravnom tijela štrajka na sveučilištu, onda štrajka za nešto što se zove akademska prava i slobode”, argumentira Ribić koji naglašava kako se naprosto ne može povlačiti paralele između štrajkanja u korporaciji i na sveučilištu.

Nastavnici na sveučilištu, nastavlja, imaju pravo na slobodan izbor nastavnika, svojih predstavnika u tijela koje upravlja ustanovom. “To je jedno od svetih prava, sastavni dio autonomije sveučilišta i akademskih prava i sloboda”, dodaje.

Štrajk radi povrede autonomije sveučilišta

Pravnica Sindikata Ana Petošić pojašnjava da Ustavni sud u svojoj odluci iz 1999. tumači kako autonomija sveučilišta obuhvaća sve ustrojbene jedinice sveučilišta, sve djelatnike sveučilišta i, ključno, “specifična prava znanstvenika i nastavnika koji u njima rade”. Sudovi koji su štrajk proglasili nezakonitim, kaže Petošić za Telegram, u svojim su presudama ustvrdili da povrede prava na sveučilišnu autonomiju ne mogu biti opravdani razlozi za štrajk.

“Takvo pravno shvaćanje, međutim, nadležni sudovi nisu ni na koji način obrazložili”, ističe pravnica pa naglašava kako je sam Ustav RH smjestio autonomiju sveučilišta u svoje poglavlje o gospodarskim i socijalnim pravima; radi se o pravima u vezi kojih sindikati mogu provoditi štrajk. Nadovezuje se Ribić i govori da se u ovome slučaju zapravo radi o zabrani štrajka za akademska prava i slobode. “Točno to je napravio Vrhovni sud. Radi se o skandaloznoj odluci”, govori.

Kušan, Selanec i Abramović: Štrajk je bio opravdan

Valja reći kako sličnu argumentaciju o štrajku na Hrvatskim studijima iznosi i troje ustavnih sudaca – Lovorka Kušan, Andrej Abramović i Goran Selanec. Naime, nakon zabrane štrajka na Županijskom i, konačno, Vrhovnom sudu, Sindikat je podnio ustavnu tužbu zbog povrede ustavnog prava na štrajk; Ustavni sud se u konačnici priklonio mišljenjima o nezakonitosti štrajka. No Kušan, Abramović i Selanec nisu se složili s većinom kolega ustavnih sudaca prema kojima štrajkaši nisu štitili svoje gospodarske i socijalne interese.

U izdvojenom mišljenju pišu da je većina sudaca Ustavnog suda u potpunosti zanemarila argumentaciju Sindikata prema kojoj sveučilišne odluke koje su potaknule štrajk, svakako imaju učinka na položaj zaposlenika na Hrvatskim studijima i njihove radne uvjete. Sudačka trojka smatra da stupanj slobode koji profesori imaju vezano za odlučivanje na ustanovi, predstavlja posve legitiman interes kojeg mogu štititi ustavnim pravom na štrajk.

Dalekosežne negativne posljedice za pravo na štrajk

Kušan, Selanec i Abramović upozoravaju da će obrazloženje, kojim je većina sudaca odbacila zakonsku osnovanost štrajka, imati “dalekosežne negativne posljedice za mogućnost korištenja ustavnog prava na štrajk zajamčenog člankom 60. Ustava”. U slučaju štrajka na Hrvatskim studijima, zaključuju, radilo se o razlozima koji predstavljaju “klasičan temelj za opravdanu uporabu štrajka kao oblika kolektivne zaštite interesa radnika”.

Sve presude o nezakonitosti štrajka na Hrvatskim studijima, u konačnici i posljednja za naknadu štete, šalju neshvatljivu poruku o tome što vam se može dogoditi ako se u akademskoj zajednici odvažite na štrajk, upozorava Ribić. Sindikatu pak preostaje, zaključuje pravnica Petošić, da u svom daljnjem djelovanju, utjecajem na izmjenu postojećih zakona i kroz kolektivne ugovore, jasnije definira prava i obveze zaposlenika i mogućnost njihove zaštite organizacijom štrajka.