Ovo su najveće kontroverze EU nabave cjepiva protiv covida, na koju su potrošene milijarde eura
Tko i(li) što je pod istragom EU istražitelja, nije poznato. Ali najava je vratila u fokus prijepore oko povijesnog posla
U prosincu 2020., dvadesetak dana prije nego što su u Hrvatskoj i EU prve osobe cijepljene protiv covida-19, bilo je jasno da bi zajedničku europsku nabavku cjepiva lako mogle pratiti kontroverze. Hrvatska Vlada je, na primjer, tada potvrdila da nećemo znati koliko je javnog novca uloženo u tu nabavu. “Cijene cjepiva predstavljaju korporativnu tajnu”, pisalo je u dokumentu objavljenom u to vrijeme na stranicama Vlade.
Telegramova pitanja zašto je tome tako – zašto su cijene proglašene tajnima, kad se cjepivo kupuje novcem poreznih obveznika i smatraju li to opravdanim – u resornom Ministarstvu zdravstva su naprosto ignorirali, ponavljajući frazu o “korporativnoj tajni”. Bilo je, dakle, jasno da bi zajedničku EU nabavu mogli pratiti prijepori, doduše prozaičniji od raznih teorija koje su se širile javnim prostorom.
Istraga europskih tužitelja
Nabava cjepiva protiv koronavirusa – koju su mediji, ne bez razloga, opisivali kao “možda najvažniji postupak javne nabave u povijesti Europske unije” – ponovno je o fokusu. Ovoga puta povod je priopćenje Ureda europske javne tužiteljice: prošlog petka EPPO je potvrdio da je “u tijeku istraga o nabavi cjepiva protiv covida-19 u Europskoj uniji”.
The #EPPO confirms that it has an ongoing investigation into the acquisition of COVID-19 vaccines in the European Union. This exceptional confirmation comes after the extremely high public interest. No further details will be made public at this stage. pic.twitter.com/4001sNZREN
— European Public Prosecutor’s Office (EPPO) (@EUProsecutor) October 14, 2022
“Ova iznimna potvrda dolazi nakon izuzetno velikog interesa javnosti. U ovoj fazi neće biti objavljeni nikakvi daljnji detalji”, priopćio je EPPO. Europski tužitelji dobro su poznati hrvatskoj javnosti; bave se istragama i progonom kaznenih djela na štetu financijskih interesa Europske unije. No, što točno istražuju oko europske nabavke cjepiva – koje su osobe i(li) ugovori u središtu njihovog interesa – zasad nisu precizirali.
Kontakti na visokoj razini
Njihovo je priopćenje, međutim, ponovno u fokus vratilo ranije kritike na račun zajedničke europske nabavke cjepiva, od toga da je cijena proglašena tajnom, mada su doze plaćene javnim novcem, do javnog propitivanja uloge predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u postignutim dogovorima.
Šefica Komisije našla se pod povećalom nakon što je u travnju 2021. New York Times prvi izvijestio o njezinim kontaktima s izvršnim direktorom Pfizera Albertom Bourlom. Prema navodima američkog lista, mjesec dana su razmjenjivali poruke i pozive. Ta “osobna diplomacija odigrala je veliku ulogu”, pisao je New York Times, u sklapanju dogovora kojim je EU osigurala potencijalnih 1,8 milijardi doza cjepiva do 2023. godine.
U članku je detaljno opisano kako je Europska unija u to vrijeme imala problema s dostavom cjepiva jer je najveći dobavljač prijavio poteškoće u proizvodnji, dok su istovremeno mnoge europske države prolazile kroz novi val pandemije. Cjepivo se smatralo spasonosnim izlazom iz začaranog kruga lockdowna, a von der Leyen je bila pod velikim pritiskom da EU osigura dovoljan broj doza.
Jesu li SMS-ovi dokumenti?
Članak NYT-a pokrenuo je lančanu reakciju. Pozvavši se na pravo na pristup informacijama, novinar Alexander Fanta tražio je od Komisije “tekstualne poruke i druge dokumente” koji se odnose na kontakte predsjednice Komisije i izvršnog direktora farmaceutske kompanije. Zahtjev je odbijen, ali novinar nije odustao. Stvar je došla do europske pravobraniteljice i za briselsku administraciju postala nelagodna.
U siječnju ove godine Emily O’Reilly kritizirala je način na koji je Komisija tretirala zahtjev za pristup tekstualnim porukama njihove šefice. Pravobraniteljica nije bila zadovoljna “uskim pristupom” europske birokracije koja nije niti pokušala utvrditi postoje li tražene poruke jer ih, naprosto, ne smatraju dokumentima onako kako to definira pravo na pristup informacijama. Ali O’Reilly se ne slaže.
What Ursula von der Leyen is typing into her phone is, frankly, not a private matter. We need public scrutiny of EU text messages when they are used to make billion euro vaccine deals. The @EUombudsman says it loud and clear today in regard to a complaint I filed. (Thread) pic.twitter.com/sTmrd0Pkot
— Alexander Fanta (@FantaAlexx) January 28, 2022
Izvješće europskih revizora
“Kada je riječ o pravu na pristup dokumentima EU-a, bitan je sadržaj dokumenta, a ne način ili oblik. Ako se tekstualne poruke tiču politika i odluka EU-a, treba ih tretirati kao dokumente EU-a“, kazala je pravobraniteljica koja, među ostalim, rješava prigovore na rad europskih institucija. Njezino tumačenje što u ovom stoljeću jest dokument ne bi trebalo biti iznenađujuće – ali zamislite samo da je riječ o SMS-ovima hrvatskih političara na najvišim izvršnim pozicijama.
Tako je i Komisija ostala pri svom stavu, a onda je raspravu o kontaktima von der Leyen prije nekoliko tjedana zasolio i Europski revizorski sud. „Jesu li Komisija i države članice djelotvorno nabavljale cjepiva protiv bolesti covid-19 vrlo je relevantno pitanje”, kazala je Joëlle Elvinger, članica Suda koja je predvodila tu reviziju. Razlozi zašto se sud time bavio su višestruki, među ostalim i javni novac.
I zastupnici žele informacije
Izvješće ima 52 stranice, ali su medijsku pozornost privukli dijelovi u kojima revizori tvrde da su imali pristup relevantnim dokumentima Komisije, „osim onih koji se odnose na sudjelovanje predsjednice Komisije u preliminarnim pregovorima“ s Pfizerom u ožujku 2021. te da je to bio jedini ugovor „za koji zajednički pregovarački tim nije sudjelovao u toj fazi pregovora“.
Zajedničkom nabavkom cjepiva bavili su se u više navrata i zastupnici Europskog parlamenta. Njima je posebno zasmetala tajnovitost dogovora, s obzirom na to da se, kako smo već napomenuli, cjepivo kupovalo proračunskim novcem. Već u prosincu 2020. skupina zastupnika, među kojima je, primjerice, bila i Biljana Borzan, tražila je na uvid dokumente povezane s pregovorima s farmaceutskim kompanijama.
Neugodan trenutak za EU
Komisiji je postavljeno više pitanja upravo o cijenama: na primjer, o navodnim razlikama između procijenjenih troškova proizvodnje, inicijalno dogovorenih cijena i onih koje su stvarno plaćene ili pak o navodnom poskupljenju cjepiva pojedinih dobavljača. No, na sva takva i slična zastupnička pitanja, odgovor Bruxellesa bio je – to su povjerljive informacije. Ili, kako to kažu hrvatske vlasti, “korporativna tajna”.
Što točno europske istražitelje sada zanima, ponovimo, još uvijek nije poznato. Ne zna se bave li se nekom od kontroverzi koje su proteklih mjeseci zaokupljale europsku javnost ili se radi o nečemu potpuno nevezanom, o čemu javnost zasad nema pojma. Ali jasno je da vijesti iz ureda Laure Kövesi dolaze u nezgodnom času – u EU se upravo razgovara o zajedničkoj nabavi plina, upravo po uzoru na cjepiva. Ključno je pitanje hoće li buduće vijesti biti još nezgodnije.