Doznajemo: istražitelji se fokusiraju na HDZ-ovog šefa Agencije za EU projekte. Provjeravaju što je radio kad je Telegram otkrio aferu Softver
Tomislav Petric nije želio sam odstupiti s funkcije ravnatelja SAFU, pa se traži razrješenje
Vlada RH žurno je reagirala i najavila razrješenje Tomislava Petrica s čelnog mjesta Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) nakon što je ovaj uhićen zajedno s bivšom ministricom Gabrijelom Žalac u aferi softver. Sumnja se da su namještali natječaj za softver Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova prijatelju Gabrijele Žalac, Mladenu Šimuncu i njegovom poslovnom partneru Marku Jukiću, vlasniku tvrtke Ampelos.
Aferu je Telegram otkrio u srpnju 2019. godine, a sada je na zahtjev Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) otvorena i istraga. Petricu je, kao i ostalima, određen istražni zatvor. Sud je prihvatio zahtjev EPPO-a koji je tvrdio kako postoji bojazan da bi Petric boravkom na slobodi mogao pokušati ometati istragu ili da bi, budući da je u četvrtak navečer kada je donošena odluka o istražnom zatvoru još uvijek bio ravnatelj SAFU-a, mogao ponoviti kazneno djelo.
Petric nije želio odstupiti
Njemu samom, kako smo doznali, nije u tom trenutku padalo na pamet odstupiti s dužnosti. To bi bio očekivan potez u situaciji kada tužiteljstvo traži određivanje istražnog zatvora zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela. No, sve dok je Petric ustrajao na zadržavanju čelne pozicije u SAFU-u, to je bio jedan od razloga da ga se zadrži u istražnom zatvoru.
Uvjeren u svoju nedužnost, Petric nije želio odstupiti i tako, prema vlastitom promišljanju, dovesti u pitanje sve ostale isplate iz europskih fondova na kojima je radio. Hrvatska se zbog toga nakratko našla u poziciji da na čelu Agencije koja kontrolira trošenje europskih milijardi ima pritvorenog ravnatelja.
Ipak, reagiralo je Upravno vijeće SAFU-a, te zatražilo od Vlade RH da Petrica smijeni. Premijer Andrej Plenković danas je kazao da će to biti i učinjeno, te da SAFU nastavlja voditi Petricova zamjenica Josipa Herceg Zeba.
Je li Petric pogodovao Žalac?
Sam Petric, kako doznajemo iz izvora bliskih istrazi, u svojoj je obrani negirao krivnju za pogodovanje Žalac i njezinim prijateljima, iako je tužiteljstvo tvrdilo da je zapravo pristao na sve zahtjeve bivše ministrice, koja mu je kao čelnica Upravnog vijeća SAFU-a bila nadređena.
U međuvremenu je otkriveno da se Gabrijela Žalac s Petricem i Šimuncem družila i privatno. Naime, istražitelji su u sudski spis predali fotografiju koja je snimljena dva mjeseca nakon potpisivanja spornog ugovora za skupi softver, a na njoj su Petric i Šimunac na rođendanskom slavlju ministrice Žalac. Je li pri tome realno tvrditi da baš nikakvih pogodovanja kod dodjele europskog novca i kontrole njihovog trošenja nije bilo?
Što je Žalac tražila za prijatelja?
Prema tvrdnjama EPPO-a, Žalac je, kako smo već javljali, povukla niz poteza ne bi li ugovor za nabavku softvera za Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova osigurala upravo Šimuncu. On je, naime, već imao neki sličan proizvod, pa ga je, sumnja se, želio prodati i Gabrijeli Žalac. Radilo se o informacijskom sustavu za strateško planiranje i razvoj koji, međutim, Ministarstvo više uopće ne koristi.
No, Petric je, navodi tužiteljstvo, odobrio sve poteze tadašnje ministrice. Na teret mu se stavlja da je upravo na njezin nagovor u trenutku kada je pokušala kupiti sporni softver direktnom pogodbom, dakle bez javnog nadmetanja, tražio od stručnih službi SAFU-a da maksimalno ublaže komentare na dokumentaciju nabave, te da ne spominju kako uopće nema temelja za provođenje pregovaračkog postupka bez prethodne objave poziva. Drugim riječima, sumnja se da je tražio da zažmire na kršenje Zakona o javnoj nabavi.
Nakon toga Žalac je, prema tvrdnjama EPPO-a, mogla pozvati tvrtku Mladena Šimunca da podnese ponudu za softver čija je vrijednost procijenjena na 9,8 milijuna kuna. No, Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave nije dopustila finalizaciju ugovora.
Žalac i ekipa nisu nakon toga odustali
Uslijedio je novi pokušaj nabave računalne platforme. U njemu je, navodi se u rješenju o provođenju istrage, Žalac u dogovoru sa Šimuncem definirala 158 stavki u dokumentaciji za javnu nabavu. Sve redom navodno je bilo prilagođeno Šimunčevom poslovnom partneru Marku Jukiću i njegovoj firmi Ampelos. Vrijednost ugovora tada je već dosegla 13 milijuna kuna.
Tada ponovno, prema tvrdnjama tužiteljstva, na scenu stupa Petric. Sumnja se da je Žalac od njega tražila da SAFU pripremi dokumentaciju za sporno javno nadmetanje, te da prilikom njegove kontrole zažmiri na činjenicu da je potencijalnim ponuditeljima bilo ostavljeno svega 30 dana od sklapanja ugovora do implementacije sustava. Na taj se način, vjeruju istražitelji, Žalac htjela riješiti potencijalne konkurencije i osigurati posao za Šimunca.
Uslijedio je novi potez šefa SAFU
Iako Petricu nije stavljeno na teret ono će u ovom slučaju SAFU napraviti gotovo dvije godine kasnije, Telegram doznaje da je istražiteljima i taj potez upao u oči. Naime, sam Petric je u svojoj obrani ukazao da je SAFU tijekom 2020. provela kontrolu nabave projekta ‘Informacijski sustav za strateško planiranje i upravljanje razvojem’. Radilo se o provjeri kojom se utvrđivalo je li ta nabava provedena u skladu s nacionalnim i europskim zakonodavstvom.
No, ono što intrigira jest činjenica da je provjera uslijedila tek nakon Telegramovog otkrića o iznimno unosnom poslu što ga je dobila tvrtka Ampelos koja ima tek jednog zaposlenog. Osim toga, otkrili smo da je vrijednost softvera od gotovo 13 milijuna kuna izgledno precijenjena, jer je iz Ampelosove poslovne dokumentacije proizlazilo da je u njega uloženo oko 2,6 milijuna kuna.
Što nije utvrđeno kontrolom?
Ipak, Petric i SAFU sada se hvale činjenicom da su u rujnu prošle godine utvrdili određene nepravilnosti. One su uočene u dijelu postupka javne nabave, točnije kod utvrđivanja sukladnosti odabrane ponude s traženim tehničkim specifikacijama, te nedostatnosti revizijskog traga u pregledu i ocjeni ponuda. Zbog toga SAFU 29. rujna 2020. donosi Odluku o utvrđenim nepravilnostima i određuje financijsku korekciju od 25 posto prihvatljive vrijednosti ugovorenog iznosa nabave. To znači da je Ampelos morao u proračun vratiti 4.059.687,50 kuna.
Istražitelji sada provjeravaju je li SAFU tijekom nadzora ulazila u osnovanost vrijednosti softvera ili potencijalni sukob interesa što je moglo dovesti do puno većeg iznosa korekcije, čak i do 100 posto. U tom slučaju mogla je biti donijeta odluka da Ampelos vrati i ukupan iznos sredstava izvučenih iz EU fonda.