Doznajemo novi plan za trezorce. Stručnjak napada Vladu: 'U Italiji na tome zarađuju građani, a kod nas strane banke'
Građani će u ovoj godini kupiti dvije milijarde eura državnog duga, moralo im se omogućiti da ulože i više
Iako ranije nisu sudjelovali u sličnim ulaganjima, građani Hrvatske pokazali su zanimanje za izravna ulaganja u državne dugove pa su prijavili namjeru za kupnju trezorskih zapisa, kao i za kupnju narodne obveznice, u većem iznosu nego što im je to država ponudila.
Za upis trezorskih zapisa ostalo je još nekoliko dana, ali u četvrtak do 11 sati građani su svojim uplatama dosegnuli 492 milijuna eura i premašili ponuđenih 440 milijuna.
Dogodilo se to iako su građani kupnju trezorskih zapisa mogli prijaviti jedino u 170 poslovnica Fine. Ovaj put nisu imali na raspolaganju šaltere u poslovnim bankama, a usto nije bila angažirana ni državna Hrvatska poštanska banka niti Hrvatska pošta.
Ministarstvo će prihvatiti sve ponude građana
Brojna mjesta u Hrvatskoj nemaju poslovnice Fine pa je to mnogima koji žive u manjim mjestima otežalo upis ili ih je odvratilo od kupnje trezoraca. Plan je Ministarstva financija, kako doznajemo, prihvatiti sve ponude građana koje će stići do ponedjeljka, 20. studenoga do 11 sati, makar one, kako kažu naši izvori, dosegnule i milijardu eura.
Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević procjenjuje po dosadašnjim uplatama da će iznos biti najmanje 650 milijuna eura. Ako se njegova procjena ostvari, to znači da će se država u ovoj godini kod građana, uz već izdanu narodnu obveznicu od 1,35 milijardi eura, zadužiti za oko dvije milijarde eura.
Nije to loš rezultat s obzirom na to da je prva reakcija premijera Andreja Plenkovića na najavu ministra financija Marka Primorca da će država izdati obveznice bila poruka da Primorac tek kao profesor govori kakve sve mogućnosti postoje. Ipak, u ožujku ove godine država je izdala narodnu obveznicu i premijer je o njoj govorio kao o velikom uspjehu Vlade te potvrdi povjerenja građana i u državu i u njezinu vlast. Isto se ponavlja i u slučaju narodnih trezorskih zapisa.
Banke više nisu glavni izvor financiranja
Ipak, Lovrinčević misli da je država mogla i morala učiniti više, i to i Hrvatska narodna banka i Ministarstvo financija.
“Moralo se misliti o tome koliko novca građani imaju izvan banaka prije uvođenja eura, nije se smjelo dogoditi da sav taj novac pokupe banke i povećaju likvidnost, i sada dobivaju od HNB-a kamatu od 3,75 za taj višak likvidnosti. Umjesto toga građane je trebalo više uključiti u financiranje države. Osim što bi kamate ubrali oni, a ne banke, ulaganje u nekretnine ne bi im bio jedini način borbe protiv inflacije, a onda bi bio i manji pritisak na rast cijena nekretnina”, objašnjava Lovrinčević.
Napominje da su banke nekada bile jedini izvor novca u Hrvatskoj i da je stvoren bankocentrični sustav, ali da su se promijenili izvori novca te da se očito moraju promijeniti i olakšati kanali kojima se ulaže u državna zaduženja. Sada novac, dodaje Lovrinčević, stiže iz EU fondova te od transfera građana, bilo da je riječ o iseljenicima ili zaradi od turizma, primjerice od iznajmljivanja apartmana.
Zarada odlazi u inozemstvo, najviše u Italiju
“Građani sada mogu financirati dobar dio duga koji su do sada pokrivale banke. I moraju se naći kanali kojima će to lako činiti. U Italiji, iz koje dolaze vlasnici najvećih hrvatskih banaka, od početka godine na građane otpada čak 75 posto neto zaduženja države. Onda kamatu ubiru građani, a ne banke. Tako mora biti i u Hrvatskoj”, zaključuje Lovrinčević.
U suprotnom zarada će odlaziti kroz dividendu u inozemstvo, najviše u Italiju, koja pak svojim građanima omogućuje da zarade na dugu države.