Doznajemo: Novi zakon ograničava rad profesorima koji su navršili 65 pa si oni, brže bolje, produljuju ugovore s fakultetima

Na fakultetima produljuju rad profesorima koji će uskoro napuniti 65. Ministarstvo tvrdi da država to neće plaćati

Zagreb: Hrvatsko društvo za kaznene znanosti 30.12.2018, Zagreb - Hrvatsko drustvo za kaznene znanosti, Sveuciliste u Zagrebu. rPhoto: Tomislav Miletic/PIXSELL
FOTO: Tomislav Miletic/PIXSELL

“Dajte, molim vas, mili brate, da više netko od mlađih krene naprijed! A ne da smo toliko nezamjenjivi. Ja prvi nisam”, prije desetak dana zagrmio je u Saboru ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, govoreći o sveučilišnim seniorima koji nakon 65. godine života ostaju u radnom odnosu – neki i nakon 70. godine – time ograničavajući prostor za napredak mlađim kolegama. Novim Zakonom, koji mu je Sabor usvojio i koji stupa na snagu u subotu 22. listopada, Fuchs bitno ograničava rad starijih profesora.

Oni će i dalje moći raditi nakon 65., sve do akademske godine u kojoj slave 70. rođendan, ali uz jednu bitnu razliku. Njihove se plaće nakon 65. godine više neće isplaćivati iz proračunskih sredstava, već iz vlastitih sredstava fakulteta. Drugim riječima, ako fakultet odluči zadržati 65+ profesora u radnom odnosu, njegovu će plaću morati podmiriti iz fakultetskih sredstava. Sve je ovo, kako doznaje Telegram, nagnalo neke fakultete da ovoga tjedna – u posljednjim danima važenja starog zakona – sprintajući požure s produljenjima radnih odnosa pojedinim starijim profesorima.

Hitne sjednice

Potvrdu da se na nekim fakultetima brže-bolje organiziraju izvanredne sjednice fakultetskih vijeća na kojima se ima produljiti ugovor o radu pojedinim profesorima, Telegram je uspio dobiti za dva zagrebačka fakulteta – Filozofski i Pravni. Produljenja su na Pravnom fakultetu zatražena za troje, dok su na Filozofskom inicijalno ponuđena svim profesorima u trajnom izboru koji su u tom najvišem profesorskom zvanju bili na datum 30. srpnja 2013. godine.

Taj je datum bitan jer ga definira odluka Ustavnog suda iz 2014. Ona kaže da se profesorima koji su na taj datum bili u najvišem zvanju, radni odnos nakon 65. godine može produljiti jednokratno za dodatnih pet godina te da za to ne moraju prolaziti posebne, uvjetno rečeno, provjere izvrsnosti.

Temelj za poteze

Kako smo uspjeli doznati od upućenih sugovornika s Filozofskog, takvo je produljenje tamo ponuđeno između 10 i 15 profesora u trajnom zvanju, među njima i onima koji će tek za koju godinu napuniti 65. Produljenje je na kraju formalno predloženo i izglasano za samo jednog profesora, aktualnog prodekana Miljenka Jurkovića, koji će tijekom ove akademske godine napuniti 65. Na Pravu su se ograničili na njih troje koji će također tijekom ove akademske godine napuniti 65: profesoricu Marinu Ajduković te profesore Dalibora Čepula i Gojka Bežovana.

Proteklih smo dana tek neslužbeno mogli čuti da utemeljenje za ove poteze na fakultetima pronalaze u rezonu da ako provedu procedure produljenja prema još nekoliko dana važećem zakonu, time osiguravaju novac iz proračuna za plaće ovih profesora u idućih pet godina. Dekana Filozofskog Domagoja Tončinića i dekana Pravnog fakulteta Ivana Koprića zamolili smo da nam detaljnije pojasne kako pravno pravdaju ove poteze na svojim fakultetima, međutim do zaključenja teksta nisu se odazvali na naše upite.

Hoće li to ići baš tako?

S druge strane, iz Ministarstva znanosti i obrazovanja za Telegram tvrde kako to baš i neće moći biti tako kako su zamislili na fakultetima. Podcrtavaju prijelazne odredbe Zakona o visokom školstvu koji na snagu stupa u subotu. Prema članku 111. stavak 4., navode, iz proračuna će se i dalje moći financirati plaće 65+ profesora do njihove 70. godine, ali samo onim profesorima koji su – ključno – prije stupanja na snagu novog Zakona već imali navršenih 65 godina i sklopljen aneks ugovora o radu nakon 65.

Profesori za koje je na Pravnom i Filozofskom fakultetu odobreno produljenje, još uvijek nemaju navršenih 65 godina; napunit će ih u prvih osam mjeseci 2023. Iz odgovora Ministarstva proizlazi da će se – s obzirom na odredbe novog Zakona – ovim profesorima plaća isplaćivati iz državnog proračuna samo do isteka aktualne akademske godine u kojoj će napuniti 65. To bi u praksi značilo da s istekom (ove) akademske godine u kojoj pune 65. godinu života, ovi profesori na svoju plaću do 70. godine mogu računati samo ako ta sredstva namakne njihov fakultet.

Prosječno 332.000 kuna

Zatražili smo i podatak o kakvim se prosječnim iznosima plaća radi. Iz Ministarstva kažu kako je prosječna mjesečna bruto plaća za redovitog profesora u trajnom zvanju 27.718,24 kuna. Na godišnjoj se, pak, razini za takvog profesora prosječno izdvaja 332.618,83 kuna. S jedne je strane, dakle, Ministarstvo koje tvrdi da te iznose država neće podmirivati za profesore kojima se ovoga tjedna produljuju radni odnosi.

S druge su strane sami fakulteti koji radne odnose produljuju, s premisom da bi njihovi kolege do 70. godine svoje plaće trebali dobivati iz proračuna. Ovi fakulteti u konačnici su, produljujući jučer radne odnose, ipak uzeli u obzir mogućnost da plaće njihovih kolega više neće biti moguće podmirivati iz državnog proračuna.

Kako doznaje Telegram, odobrili su produljenja radnih odnosa do 70. godine za navedenih četvero profesora, ali pod uvjetom da Ministarstvo – istekom aktualne akademske godine – osigura i potvrdi daljnje financiranje njihovih radnih mjesta iz sredstava državnog proračuna. Hoće li oni i dalje biti na spisku onih kojima se plaća isplaćuje iz proračuna, vidjet će se odmah 1. listopada 2023. kada počinje nova akademska godina.