Drago Hedl istražio neobične veze šefice Trgovačkog suda u Osijeku i moćnih lokalnih gospodarstvenika
Mirjana Baran sama je izjavila: 'Grupa gospodarstvenika s ovoga područja zahtijevala da se mene imenuje za predsjednicu suda'
‘I onda su jednostavno odlučili da mene imenuju za predsjednicu suda, čak su mi predložili da se javim, što ja čak nisam imala ni namjeru, jer su na višem sudu zaključili, da sam ja jedina sposobna na tom sudu zavesti red. Koliko sam imala informaciju, koliko sam čula, čak je grupa gospodarstvenika s ovoga područja zahtijevala da se mene imenuje za predsjednicu suda, da se zavede u ovome sudu reda. Gospodarstvenici mene poznaju, ja sam 16 godina radila u Slavonskoj banci kao šef odjela pravne službe i jedini mi je posao bio rad s gospodarstvenicima”.
Ove nevjerojatne riječi izgovorila je predsjednica Trgovačkog suda u Osijeku, Mirjana Baran, novinarki RTL Televizije, Silvani Menđušić što je i objavljeno 16. travnja ove godine. No, još je nevjerojatnije da se predsjednici tog suda, zbog priznanja kako je njen izbor zahtijevala grupa slavonskih gospodarstvenika, nije dogodilo ništa. Jedino je saborska zastupnica Karolina Vidović Krišto na svom Facebook profilu objavila otvoreno pismo Državnom sudbenom vijeću upozorivši kako je to ”prvo otvoreno, javno priznanje visokog pravosudnog dužnosnika, da se imenovanja u pravosuđu ne vrše na temelju zakona, već po volji interesnih skupina”.
Posjedujemo obimnu dokumentaciju
Nakon nevjerojatnog priznanja predsjednice Trgovačkog suda u Osijeku može se postaviti legitimno pitanje je li se ona, u znak zahvalnosti, odužila gospodarstvenicima koji su ”zahtijevali” da se nju imenuje na tu dužnost. Dio odgovora dao je sudac tog suda, Boris Vuković, u potpisanoj predstavci upućenoj Ministarstvu pravosuđa i uprave, Saborskom odboru za borbu protiv korupcije i Pučkom pravobranitelju, upozorivši na ”pogodovna i koruptivna postupanja” predsjednice osječkog Trgovačkog suda, o čemu je Telegram prvi pisao.
Vuković je osobito upozorio kako predsjednica tog suda Mirjana Baran, mimo procedure, sama sebi, ručno, dodjeljuje predmete, osobito kad su u pitanju parnice s velikim financijskim iznosima. Kad se dakle radi o gospodarstvenicima i njihovim interesima, kao što je to bio slučaj Nexe grupe i privatnog poduzetnika iznimne ekonomske moći, Ivana Ergovića u sporu čija je parnična vrijednost bila 56.897.500 kuna, a na što je upozorio Vuković.
Telegram je u posjedu obimne dokumentacije o slučaju nekoć jedne od najvećih i najmoćnijih osječkih tvrtki, Gradnja, koja je na zanimljiv način izbjegla stečaj i pripojena tvrtki Ingoteh. U tom predmetu također je postupala predsjednica Trgovačkog suda Mirjana Baran.
Zanimljiva vlasnička struktura
Tvrtka Gradnja našla se u ogromnim financijskim problemima pa je sredinom ožujka 2018. otvoren predstečajni postupak, no samo četiri mjeseca kasnije, obustavljen je jer Gradnja radnicima nije isplatila plaće za travanj i svibanj 2018. u ukupnom iznosu od oko 2,5 milijuna kuna. Po zakonu, to je bio dovoljan razlog za pokretanje stečaja. Početkom listopada 2018. Visoki trgovački sud donio je rješenje kojim je odbacio žalbu Gradnje, pa su dakle postojali svi uvjeti za stečaj. Dodatno, sredinom prosinca 2018. i Financijska agencija (Fina) također donosi prijedlog za pokretanje stečaja.
Međutim, Trgovački sud u Osijeku tek će 4. siječnja 2019. pokrenuti prethodni postupak i zakazati raspravu za otvaranje stečajnog postupka nad Gradnjom. Nekoliko tjedna kasnije, 31. siječnja 2019., kako bi izbjegla stečaj, Gradnja donosi odluku o pripajanju društvu Ingoteh, koje je osnovano 1. siječnja 2018. s temeljnim kapitalom od 20.000 kuna.
Osobito je zanimljivo da je Ingoteh osnovao dio zaposlenika Gradnje. Među njima su otac i sin Berislav i Zorislav Šmit. Obojica su bila članovi uprave Gradnje, a potom i glavni direktori te tvrtke. Također, obojica su među osnivačima Ingoteha, s tim što je Zorislav Šmit i predsjednik uprave, a njegov otac Berislav Šmit predsjednik nadzornog odbora.
Zašto je postupak tako dugo trajao
Sutkinja Trgovačkog suda u Osijeku Nada Roso 10. srpnja 2019. donosi rješenje kojim obustavlja stečajni postupak nad dužnikom Gradnja, postupak koji zapravo nikada nije ni započeo. Razlog: privremena stečajna upraviteljica izvijestila je Trgovački sud kako je rješenjem istog tog suda 3. lipnja 2019. Gradnja pripojena Ingotehi temeljem ugovora u pripajanju od 21. siječnja 2019., te je 22. veljače 2019. Ingoteh preuzeo Gradnju.
U ovoj zamršenoj priči važan je detalj da pripajanje Gradnje Ingotehu nije išlo glatko, ta da je ono učinjeno pritiskom na suca koji je to trebao provesti. U pravilu, kad su u pitanju pripajanja i kada u tome nema ništa spornog, ono se obavi u roku od 15 dana. Ali ovo je trajalo gotovo pet mjeseci i kako smo rekli, okončano je pritiscima na suca. Najvažnije pitanje glasi: zašto nije pokrenut stečaj nad Gradnjom još u listopadu 2018. kada je Visoki trgovački sud potvrdio da za to postoji svi uvjeti, a onda i Fina zatražila stečaj i zašto se čekalo tri mjeseca da bi se pokrenuo prethodni postupak i zakazala rasprava za otvaranje stečajnog postupka
– Više je nego jasno zašto se odugovlačilo s otvaranjem stečaja Gradnje – kaže za Telegram jedan od vjerovnika koji će, zbog činjenice da stečaj nije pokrenut, ostati bez svojih potraživanja. – Odugovlačilo se jer bi pokretanjem stečajnog postupka obitelj Šmit kao većinski vlasnik Gradnje bila onemogućena upravljati imovinom društva.
Vjerovnici morali zaboraviti potraživanja
Koliko je kupovanje vremena bilo cilj i koliko je u tome, nečinjenjem, pomogao Trgovački sud u Osijeku svjedoči i ovaj podatak: 30. listopada prošle godine Trgovački sud u Osijeku potvrdio je predstečajni postupak nad Ingotehom, pa obitelji Šmit dao mogućnost raspolaganja imovinom društva Gradnja, koja je odlukom o pripajanju prešla u ruke Ingotega. A ondje su, rekli smo, predsjednik nadzornog odbora Berislav Šmit, a njegov sin Zorislav predsjednik uprave.
Potkraj veljače 2019. temeljni kapital Ingoteha naglo će skočiti s 20.000 na čak 46.105.500 kuna, zahvaljujući imovini Gradnje koja je uspjela izbjeći stečaj.
I dok je predstečaj Ingoteha trajao, a vjerovnici Gradnje mogli zaboraviti na svoja potraživanja, u Kozjačkoj ulici u Osijeku počela je nicati ogromna, velebna obiteljska kuća Šmitovih, sa svih strana pokrivena video nadzorom kako bi njeni stanari imali potpunu sigurnost.
Ogromna kuća zasjenila sve u ulici
U cijeloj toj zamršenoj priči, rekli smo, pojavljuje se i predsjednica Trgovačkog suda u Osijeku, Mirjana Baran, koja je sama priznala kako je izabrana na zahtjev grupe gospodarstvenika. Ona će, kao uređujuća sutkinja u predstečajnom postupku, donijeti rješenje kojim produžava predstečajni postupak nad Ingotehom za 90 dana.
Budući da se predstečajni postupak koji je započeo 7. kolovoza 2019. morao završiti u roku od 300 dana, te da je moguće produženje za još 60 dana, a ne 90 dana kako je to sutkinja Baran omogućila Ingotehu, jedan od vjerovnika zatražio je njeno izuzeće smatrajući kako pogoduje Ingotehu.
O njenom izuzeću nije odlučivao Visoki trgovački sud, već Nada Roso, zamjenica predsjednice Trgovačkog suda u Osijeku, Mirjane Baran. I dakako, odbacila zahtjev kao neosnovan. Ogromna obiteljska kuća Šmitovih u međuvremenu zasjenila je sve u ulici.