Država Borovu nikad nije vratila njegove milijune, iako ih je naplatila od Rusa. Sad ni tvrtki koja joj je to omogućila ne želi platiti
Sud je brodskoj tvrtki priznao da ima pravo na novac. Ali da ga nema pravo naplatiti
Trgovački sud u Osijeku 22. listopada ove godine donio je zanimljivu presudu koja tvrtki BMB financing iz Slavonskog Broda u sporu s državnom tvrtkom Borovo daje sve za pravo, osim prava da naplati svoje potraživanje u iznosu od 3.366.906 američkih dolara. Sud, naime, priznaje da brodska tvrtka ima sve uredne papire, valjane ugovore i obavljen ogroman posao, bez kojeg hrvatska država nikada ne bi od Ruske Federacije naplatila 16,834.530 USD.
Radilo se o dugu bivšeg SSSR-a nastalom 1990. i 1991. kada je Borovo u tadašnji Sovjetski Savez izvezlo obuće u spomenutom iznosu. Novac, međutim, Borovo nije dobilo: došlo je do prekida klirinškog poslovanja između bivše Jugoslavije i bivšeg SSSR-a, a onda i do prekida platnog prometa između Narodne banke Jugoslavije i poslovnih banaka u Hrvatskoj.
Hrvatska i Rusija dogovorile vraćanje duga
Da sve bude još gore, dokumentacija Borova izgorjela je u požaru Borovo Komerca tijekom napada na Vukovar 1991. godine pa Hrvatska nije ni znala koliko joj Rusi duguju. Tvrtka Borovo, koja je nakon pada Vukovara radila u Zagrebu, prijavila je Uredu za sukcesiju potraživanja od 13,2 milijuna USD za robu izvezenu u SSSR. No, nikakvu dokumentaciju o tome nisu imali. Bila je to tek procjena vrijednosti izvoznog posla od 650 tisuća pari obuće.
Kad su države sjednice bivše Jugoslavije 29. lipnja 2001. potpisale ugovor o sukcesiji, šest godina kasnije hrvatska Vlada i Ruska Federacija 15. lipnja 2007. potpisuju sporazum o reguliranju obveza između bivšeg SSSR-a i bivše SFRJ. Hrvatskoj je pripala gotovo četvrtina ukupnog duga bivšeg SSSR-a prema Jugoslaviji, točnije 23 posto ili 279.148.922,92 klirinška dolara.
Rusi vratili dug državi, država nije platila Borovu
U tom iznosu uključena su i spomenuta potraživanja Borova od 16,834.530 USD. Za brodsku tvrtku BMB financing, pak, u tom je ugovoru osobito važan članak 7. spomenutog sporazuma koji određuje da će hrvatsko Ministarstvo financija, nakon što Rusi plate dug, isplatiti tvrtke kojima su Rusi dugovali.
Rusi su riješili svoj dug prema Hrvatskoj, doduše ne u novcu. Hrvatsku su isplatili u robi i uslugama isporučivši vojne helikoptere, separator pare za Termoelektranu Sisak, izgradnjom odvojka plinovoda od Čakovca do mađarske granice, remontom Plinske termoelektrane u Osijeku… No, hrvatska država Borovu nikada od tog novca nije platila ni lipe.
Tvrtka je obilazila Ruse i dogovarala povrat duga
Branko Vranešević, vlasnik tvrtke BMB financing, sa svojim suradnicima još je 2005. proputovao tisuće kilometara po Rusiji, razgovarao s čelnim ljudima uvozničke tvrtke Raznoexport, Vnješekonom bankom koja je financirala uvoz i Ministarstvom financija Ruske Federacije. Ondje su skupili svu dokumentaciju, a dio je našao i u nekadašnjoj Saveznoj upravi carina bivše SFRJ, u Beogradu. Svi ti, mukotrpno skupljeni papiri, bili su podloga temeljem koje je Hrvatska, među ostalim, uspjela naplatili i 16,8 milijuna dolara koliki je bio ruski dug prema Borovu.
Sklopili su ugovor s Borovom, temeljem kojega im je, kada se Borovo naplati od države, trebalo pripasti nešto više od 3,3 milijuna dolara, odnosno 20 posto od naplaćenog ruskog duga. No, kao što smo rekli, država Borovu taj novac – preračunato po sadašnjem tečaju oko 112 milijuna kuna – nikada nije isplatila. Sud je, neovisno što je BMB obavio sav posao previđen ugovorima, što su ugovori bili valjani, zaključio kako Borovo brodskoj tvrtki nije ni moglo isplatiti njihovo potraživanje, jer se nije naplatilo od države.
Kvaka 22: Borovo se nikad nije naplatilo od države
Sud to kaže ovako: sporno je i je li tuženik (Tvrtka Borovo) u obvezi platiti utuženo potraživanje, s obzirom na to da niti on sam nije naplatio svoje potraživanje od Republike Hrvatske. A nešto kasnije sud priznaje: ”Tijekom postupka utvrđeno je kako je potraživanje na osnovi izvezene robe od strane Ruske Federacije naplaćeno i kako BMB financing na osnovu prikupljene dokumentacije ima pravo po okončanju postupka naplate potraživanja na isplatu pripadajućeg iznosa”.
I tu je ”kvaka 22”: ugovor je valjan, posao je obavljen, ali brodska tvrtka ne može računati na svojih 3,3 milijuna dolara, s obzirom na to da se Borovo nikada nije naplatilo od države.
Je li se Borovo uopće pokušalo naplatiti od RH?
No, je li Borovo ikada od Republike Hrvatske, svog vlasnika, pokušalo naplatiti 112 milijuna kuna. Čini se da nije. Doduše, tvrdili su iz vukovarske tvrtke kako se Borovo od 21. studenog 2018. obratio Republici Hrvatskoj, ali mu Republika Hrvatska nije odgovorila.
U sudski spis dostavili su dokument ‘Zahtjev za žurno rješavanje problematike Borovo d.d.’, na čijoj je poleđini bilo napisano ukupno 10 e-adresa kojima je upućen. Ni s jedne e-adrese, rečeno je na sudu, odgovor nije stigao. Borovo tako ima alibi da se pokušalo naplatiti od države, doduše tek u studenom 2018., mada se, vidjeli smo, hrvatska država od ruske Federacije naplatila još sredinom 2007.
Možda bi danas s tim novcem Borovo stajalo bolje
Kako je država vlasnik Borova d.d. jasno je da se nitko od nekoliko predsjednika uprave koji su se u međuvremenu izredali ne želi upuštati u spor sa svojim gazdom. A ”gazda”, Republika Hrvatska, umjesto da je Borovu isplatila 112 milijuna kuna, na što se ugovorom s Ruskom Federacijom obvezala, radije mu daje jamstva za kredite, za koje zna da ta tvrtka neće moći vratiti.
Da je Borovo taj novac dobilo kada je Hrvatska riješila dugove Ruske Federacije, možda bi ta tvrtka, na području od posebne državne skrbi, stajala bolje nego što stoji danas. A onda bi i oni, koji su zaslužni što je Hrvatska dokazala postojanje ruskog duga prema Borovu, brodska tvrtka BMB financing, naplatila svoje potraživanje. Ovako priča dobiva svoj novi nastavak na Visokom trgovačkom sudu u Zagrebu.