Državno odvjetništvo u Zagrebu uporno odbija digitalizaciju. Time krše zakon i rasipaju novac, ali od pečata ne odustaju

Projekt je pompozno najavljivan

No, što je uopće e-Komunikacija? To je sustav elektroničke komunikacije sudionika u sudskim postupcima koji omogućuje elektroničko slanje i zaprimanje podnesaka i sudskih pismena te uvid u sudske predmete bez dolaska u sud. Umjesto slanja poštom, nepotrebnog printanja dokumenata, trošenja silnih hrpa papira i omotnica, ručnog potpisivanja dokumenata i udaranja žigova, te puno nepotrebnog rada većeg broja zaposlenika, e-Komunikacija jednim klikom na računalu šalje i zaprima pismena u službenoj komunikaciji između sudova i državnih odvjetništava i drugih sudionika u sudskim procesima. Sve je, dakle, neusporedivo brže, jednostavnije, preglednije i jeftinije.

Kad je sredinom 2017. uspješno završen pilot projekt e-Komunikacije na Trgovačkom sudu u Bjelovaru, smatralo se to toliko važnim događajem da su onamo, slavodobitno, pohrlili tadašnji ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković i tadašnja predsjednica Republike, Kolinda Grabar Kitarović. Ministar je tada rekao kako je to ”važan korak u procesu stvaranja spisa bez papira” koji će se uskoro proširiti i na ostale sudove, a predsjednica dodala kako će ”e–komunikacija sasvim sigurno pridonijeti jačanju povjerenja hrvatskih građana u pravosuđe, a sasvim sigurno i zainteresiranih domaćih te stranih ulagača.”

No, trebale su proći dvije i pol godine pa da e-Komunikacija postane obvezan način dostave dokumenata. Iz Ministarstva pravosuđa i uprave Telegramu su potvrdili kako je ”sustav e-Komunikacija u obveznoj primjeni na svim općinskim, županijskim i trgovačkim sudovima te na Visokom trgovačkom sudu i Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, u građanskoj i trgovačkoj grani sudovanja te u stečajnim i ovršnim postupcima”.

Dokumente se printa i šalje poštom

Ono što je za ovu priču posebno važno je dio odgovora Ministarstva pravosuđa gdje kažu kako je ”na sudovima na kojima se primjenjuje sustav e-Komunikacija isti obvezan i za državna tijela, državno odvjetništvo, odvjetnike, javne bilježnike, sudske vještake, sudske procjenitelje, sudske tumače, stečajne upravitelje, povjerenike te pravne osobe.”

Ali, iako je taj sustav obvezan i za državna odvjetništva pa tako i za ono najveće, Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, u tamošnjem Građansko-upravnom odjelu nikako da u potpunosti zaživi. Zamjenicima državnih odvjetnika, zajedno sa šeficom Sabinom Čanjevac, čini se, poštu je lakše otpremati onako kako se radilo prije ”stvaranja spisa bez papira” (kako je to formulirao bivši ministar Bošnjaković): dokumente se printa, stavlja u omotnice i šalje Hrvatskom poštom, što sigurno nije ”pridonijelo jačanju povjerenja hrvatskih građana u pravosuđe” (kako je rekla bivša predsjednica Grabar Kitarović).

Upravo je ODO Zagreb zbog vlastite, samostalne odluke da u svom radu ne primjenjuje zakonsku obvezu e-Komunikacije s Općinskim građanskim sudom i Općinskim radnim sudom, doveo Republiku Hrvatsku (kao njen zakonski zastupnik) u situaciju da će zbog formalnopravnih razloga vjerojatno izgubiti neke sporove i milijunske iznose.

‘Koliko ovakvih predmeta postoji?’

U jednom postupku osiguranja tražbine Republike Hrvatske u vrijednosti od 5.684.382,91 kuna, koji vodi Sabina Čanjevac, šefica Građansko-upravnog odjela ODO u Zagrebu, u žalbi od 27. siječnja ove godine, protivna strana kao razloge pobijanja navela je kako rješenje nije pravno osnovano i to upravo iz formalno-pravnih razloga: Prijedlog je potpisan fizički, rukopisom zamjenice ODO-a Zagreb i predan u klasičnom tiskanom (isprintanom) obliku umjesto da je potpisan elektronski te predan putem sustava e-Komunikacija. Drugi formalno-pravni razlog je činjenica da prijedlog za osiguranje ne sadrži sve nužne sastojke propisane Ovršnim zakonom: OIB i adresu zamjenice ODO-a Zagreb koja je prijedlog potpisala.

Naš sugovornik uvjeren je kako će država taj spor izgubiti i to zbog navedenih formalnih razloga, a inače je uspjeh u tim postupcima neupitan. Postavlja se pitanje koliko ovakvih predmeta postoji u ODO Zagreb i kolika stvarna šteta može nastati zbog nepoštivanja zakona onih koji su prvi dužni zastupati objektivnu zakonitost u svom radu.

Upravo na ovu moguću štetu i činjenicu da nema nikakve zapreke, pogotovo tehničke naravi za primjenu e-Komunikacije, upozoren je općinski državni odvjetnik u ODO Zagreb, Krunoslav Stjepan Rajačić od strane prve zamjenice voditeljice odjela Andreje Jeromele Lučić, inače i članice Državnoodvjetničkog vijeća te još nekih zamjenika iz odjela, ali on to nije ozbiljno shvatio i nije poduzeo nikakve radnje da se započne sa zakonskom obvezom primjene e-Komunikacije.

‘Nisam mogao zbog potresa’

Iz Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu na upit Telegrama zbog čega ne primjenjuju zakonsku obvezu o e-Komunikaciji odgovorili su tek nakon višednevnog čekanja i požurnice. Krunoslav Stjepan Rajačić kaže da ”zbog više sile uzrokovane potresom u Zagrebu Građansko-upravni odjel Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu nije primjenjivao e-Komunikaciju u razdoblju od 20. travnja 2020. do početka mjeseca lipnja 2020”. ”Naime”, objašnjava Rajačić, ”zgrada u kojoj je tada bio smješten Građansko-upravni odjel nakon potresa označena je crvenom naljepnicom, mogao se koristiti tek jedan bitno manji dio prostora, nekoliko računala i jedan printer jer nije bilo tehničkih uvjeta za instaliranje potrebne opreme”.

Ali državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave, Josip Salapić, sustav e-Komunikacije ističe kao prednost upravo u situacijama poput potresa ili pandemije Covida 19. ”Pandemija Covida 19 i potresi koji su pogodili Zagreb i zagrebačko područje te Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju ukazali su na brojne prednosti e-Komunikacije, ali i na važnost daljnjeg ulaganja i širenje primjena tog sustava”, rekao je Salapić krajem travnja ove godine na konferenciji pod nazivom ”e-Komunikacija u hrvatskom pravosuđu: koristi, izazovi i budući razvoj”.

Primili smo neobičan odgovor

Rajačić, odgovarajući na Telegramov upit, dalje kaže kako je početkom lipnja 2020. Građansko-upravni odjel započeo s djelomičnom primjenom e-Komunikacije u vidu primitaka web servisom, u isto vrijeme kada su s uporabom te komunikacije započeli Općinski građanski sud u Zagrebu i Općinski radni sud u Zagrebu. Slanje podnesaka web servisom, kao drugog dijela e-Komunikacije, u opisanim uvjetima nije bilo moguće niti nakon lipnja 2020.

To zvuči pomalo nevjerojatno. Bilo bi to, primjerice, kao da na osobnom računalu možete primati e-poštu, ali je ne možete slati. Osim toga, takav neobičan odgovor općinskog državnog odvjetnika u Zagrebu Krunoslava Stjepana Rajačića – kako je e-Komunikaciju bilo moguće koristiti samo jednosmjerno – demantira obvezna uputa bivšeg glavnog državnog Dražena Jelenića upućena 6. veljače prošle godine svim županijskim i općinskim državnim odvjetništvima u Hrvatskoj. Dakle, i onom najvećem, zagrebačkom.

Jelenić nije mogao biti jasniji: ”U Ministarstvu pravosuđa je održan sastanak na kojem je utvrđeno da su ispunjene sve potrebne zakonske i tehničke pretpostavke za uspostavu elektroničke komunikacije između općinskih i županijskih sudova u građanskim predmetima te se očekuje da će već sredinom ovog mjeseca ministar donijeti odluku kojom će i formalno utvrditi da su sve pretpostavke ispunjene i da počinje obvezna elektronička komunikacija za sve obveznike”, stoji među ostalim u dopisu o načinu na koji će državna odvjetništva ubuduće komunicirati s općinskim i županijskim sudovima.

Rješenje koje demantira ove navode

Takvu odluku koju je najavio Jelenić, tadašnji ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković donio je dva mjeseca kasnije, 20. travnja prošle godine. Međutim, u odgovoru na Telegramov upit, općinski državni odvjetnik u Zagrebu Krunoslav Stjepan Rajačić kaže: ”Preseljenjem u adekvatne prostore u kojima su se stekli potrebni tehnički uvjeti, u mjesecu prosincu 2020., e-Komunikacija uspostavljena je u cijelosti, odnosno i slanje i primanje web servisom, koja se primjenjuje sve do danas”, stoji u odgovoru.

Ali Telegram je u posjedu rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu koji je u Građansko-upravnom odjelu ODO Zagreb šefica Čanjevac zaprimila 30. kolovoza ove godine. To rješenje ozbiljno demantira Rajačića. Naime, sutkinja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Marija Šipek, u spomenutom rješenju doslovce kaže: ‘Poziva se tuženik [Građansko upravni odjel ODO Zagreb] da u roku od 8 dana dostavi podnesak od 9. ožujka 2021. u elektroničkom obliku uz upozorenje da, ukoliko ne postupi sukladno tome, smatrat će se da je podnesak povučen”.

Taj dopis potvrđuje kako su iz odjela ODO-a Zagreb, na čijem je čelu Sabina Čanjevac i u ožujku 2021. pismena dostavljali kako je to bilo prije obvezne uspostave e-Komunikacije: printali ih, stavljali u omotnice i slali poštom, ili ih je raznosio dostavljač. No, Rajačić, u odgovoru Telegramu tvrdi kako su od prosinca prošle godine slanje pismena dostavljali onako kako je i Zakonom propisano, e-Komunikacijom. Ispostavilo se, međutim, da nisu.

Smjene u BIH zbog slične stvari

Općinski građanski sud u Zagrebu i Općinski radni sud u Zagrebu, kaže Telegramov sugovornik, rješenjima su pozivali ODO Zagreb da postupi temeljem zakonske obveze i svoja pismena dostave e-Komunikacijom, ali i to je voditeljica Sabina Čanjevac zanemarila i nastavila s tvrdnjama da se zbog potresa i pandemije nije mogla primjenjivati e-Komunikacija.

Zanimljivo, u zemlji nečlanici EU, Bosni i Hercegovini, koja se za razliku od Hrvatske nije borila s poglavljem 23 (reformom pravosuđa i temeljnim pravima) kako bi svoje pravosuđe prilagodila europskim standardima i pravnim stečevinama, prošlog je tjedna smijenjena tamošnja glavna tužiteljica Gordana Tadić, također zbog sličnih proceduralnih razloga: nije poštivana odredbu o automatskoj, a ne ručnoj dodjeli sudskih predmeta. Ona tu primjenu nije osigurala, pa je smijenjena. U nas, međutim, slični popusti prolaze bez sankcija, a za sve je kriv potres i pandemija. Mada državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, Salapić, tvrdi posve suprotno: upravo je e-Komunikacija u takvim uvjetima pokazala ”brojne prednosti”.