Ova bilježnica, to je kako u Državnom odvjetništvu u Zagrebu dodjeljuju predmete. Ne samo da je smiješno, protuzakonito je
Umjesto automatski, sve se radi ručno a dodjela predmeta upisuje se u bilježnicu. Odgovornost prebacuju na ministra
U rasporedu poslova kojeg je 4. ožujka pošle godine donio Krunoslav Stjepan Rajačić, općinski državni odvjetnik u najvećem ODO-u u Hrvatskoj, onom zagrebačkom, u poglavlju koje se odnosi na Građansko-upravni odjel, stoji kako voditelj odjela, među ostalim, ”raspoređuje građansko-upravne predmete u rad zamjenicima i savjetnicima u iznimnim slučajevima” i to samo ”kada se zbog opravdanih razloga ne dodjeljuje u rad automatskom dodjelom”.
Raspored poslova temeljni je dokument po kojem radi svako državno odvjetništvo. Za ovu priču, međutim, najvažnija formulacija iz citiranog dijela rasporeda poslova je dio o ”iznimnim slučajevima”, koji se odnosi na raspored predmeta.
U najvećem državnom odvjetništvu u Hrvatskoj, ODO-u Zagreb, naime, predmeti se ne dodjeljuju automatski, već ručno. I to ne ”u iznimnim slučajevima” već je to ondje pravilo. Zvuči nevjerojatno, ali je istinito. Državno odvjetništvo čiji je posao zaštita zakonitosti, brutalno krši zakon.
Spektakularno objašnjenje
Da se u ODO Zagreb predmeti ne dodjeljuju automatski, već ručno, Telegramu je potvrdila zamjenica općinskog državnog odvjetnika u Zagrebu, Erika Korade. Objašnjenje je spektakularno:
”Ovo je državno odvjetništvo IBM-u 2019. stavilo zahtjev za dogradnju informacijskog sustava koja bi omogućila automatsku dodjelu predmeta, koju je bilo potrebno prilagoditi činjenici da Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, kao najveće državno odvjetništvo u zemlji, osim organizacije kroz odjele, ima i podjedinice – odsjeke, a što nije bilo predviđeno programskim rješenjem”, piše u odgovoru Telegramu.
‘U nadležnosti Ministarstva’
Nadalje, Erika Korade pojašnjava kako je IBM 2019. prilagodio sustav za Kazneni odjel Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu, koji je tada i započeo s automatskom dodjelom predmeta, dok to nije učinjeno za Građansko-upravni odjel.
”Ističemo da državno odvjetništvo nije ovlašteno sklapati ugovor sa IBM-om već je to u isključivoj nadležnosti Ministarstva pravosuđa i uprave, slijedom čega su i sve izmjene tog ugovora i osiguranje poštivanja ugovorenih obveza, u nadležnosti tog Ministarstva.
Nadalje, koliko nam je poznato, u međuvremenu je IBM dovršio prilagodbu softvera te očekujemo da će se automatska dodjela moći uvesti i u Građansko-upravni odjel najkasnije s početkom 2022. godine”, stoji na kraju odgovora Telegramu.
Priznaju da krše zakon
Dakle: u Građansko-upravnom odjelu ODO-a Zagreb, problem su elegantno prebacili na Ministarstvo pravosuđa i uprave, resor ministra Ivana Malenice, i priznali da sustavno krše članak 91. Zakona o državnom odvjetništvu.
Ondje, pak, jasno piše: ”U državnim odvjetništvima pojedinačni predmeti dodjeljuju se u rad automatskom nasumičnom dodjelom, primjenom odgovarajućeg algoritma, kojom se osigurava ravnomjerna dodjela predmeta tijekom godine ovisno o vrsti i pravnoj složenosti predmeta.”
Ne radi s o iznimkama
I tu se, doduše, spominju iznimke kada ”državni odvjetnik može određeni predmet, kada za to postoje opravdani razlozi, dodijeliti u rad određenom rješavatelju”, ali je o tome, kada se to iznimno dogodi, dužan sastaviti obrazloženu službenu bilješku i uložiti je u spis predmeta.
No, to su iznimke. Ali, u ODO Zagreb, u njihovom Građansko-upravnom odjelu na čijem je čelu Sabina Čanjevac svi, apsolutno svi predmeti, dodjeljuju se ručno. I nikom ništa.
Praksa iz seoske krčme
Raspored poslova ODO Zagreb u ožujku ili travnju prošle godine stigao je i na stol Jurice Ilića, županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu, koji je nadređen Krunoslavu Stjepanu Rajačiću i Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. Pa je Jurica Ilić, crno na bijelo, imao podatak kako je u Građansko-upravnom odjelu ODO Zagreb sve u apsolutnom redu jer se predmeti u rad ondje, samo u ”u iznimnim slučajevima”, koje i zakon predviđa, dodjeljuju ručno.
U praksi je međutim, posve suprotno. I umjesto da posao obavlja algoritam, sve se radi ručno a dodjela predmeta upisuje u bilježnicu, kao u seoskoj krčmi gdje se pije na crtu. Telegram o tome posjeduje dokumentaciju.
Čemu služe algoritmi?
Cilj automatske, nasumične dodjele predmeta u rad nekom zamjeniku državnog odvjetnika nije samo ravnomjerna dodjela predmeta tijekom godine, već i nemogućnost namještanja da neki premet, iz nekog razloga, dođe baš određenom zamjensku državnog odvjetnika. Dakle, isključuje se mogućnost bilo kakvog pogodovanja, jer kada algoritam odluči kome će doći neki predmet, isključena je svaka moguća subjektivnost.
Slično pravilo primjenjuje se i na svim hrvatskim sudovima, kako bi se izbjegla bilo kakva manipulacija. Jedna od ozbiljnih zamjerki koja je vjerojatno stajala novog mandata donedavnu šeficu Trgovačkog suda u Osijeku, Mirjanu Baran (o čemu je Telegram pisao) bila je upravo ručna dodjela predmeta i činjenica da je neke predmete, na taj način, u rad dodjeljivala samoj sebi.
Nitko ne snosi odgovornost
Potkraj listopada prošle godine, kako su objavili i hrvatski mediji, s dužnosti je smijenjena glavna tužiteljica u susjednoj Bosni i Hercegovini, Gordana Tadić. Njen glavni grijeh bilo je upravo kršenje dijela zakona o automatskoj dodjeli predmeta jer je svojevoljno intervenirala kod dodjele predmeta svojim zamjenicima, posve zaobilazeći sustav automatske dodjele.
U nas, i zbog mnogo ozbiljnijih razloga (slučaj bivše ministrice Gabrijele Žalac, kojoj je DORH progledalo kroz prste, za razliku od europskih istražitelja koji su pokrenuli istragu) u državnom se odvjetništvu ne događa nikom ništa, pa se tako nitko ne uzbuđuje što se zakon krši i kada je riječ o dodjeli predmeta u rad. Trebalo bi automatski, ali eto, može i ručno.