Nekad je nužno odabrati stranu

Ekonomija se oporavlja, ali što nam donosi rast cijena i kamata? Stručnjaci na Telegramu prognoziraju

O perspektivama globalne i hrvatske ekonomije razgovarali smo s ekonomistima, dr.sc. Maruškom Vizek i dr.sc. Vukom Vukovićem

Oporavak globalnog gospodarstva nakon koronakrize, kako sada stvari stoje, ide brže nego što se to očekivalo. Ako se ostvare prognoze rasta svjetskog gospodarstva za ovu godinu, od 5,6 posto, imat ćemo najbrži post-recesijski oporavak u posljednjih osam desetljeća. No, javljaju se i neki novi problemi. Na primjer, Europa je trenutno pogođena plinskom krizom, što snažno utječe na industriju, ali i na stanovništvo.

Pojavila se i inflacija pa neke zemlje čak idu u smjeru ograničavanja cijena određenih proizvoda – Hrvatska je ograničila cijene motornih goriva. Kasne isporuke proizvoda, poput automobila, zbog nedostatka komponenti. Uglavnom, uz snažan oporavak, imamo i niz problema za koje je neizvjesno koliko će trajati i kako će utjecati na daljnji razvoj.

O perspektivama globalne ekonomije, ali i hrvatske ekonomije u tim okolnostima, razgovarali smo s ekonomistima, dr.sc. Maruškom Vizek s Ekonomskog instituta Zagreb i dr.sc. Vukom Vukovićem.

Rast cijena vezan je uz pandemiju

Što se tiče inflacije, odnosno rasta cijena, Vuković pojašnjava da je ona zapravo usko vezana uz oporavak potražnje, što je, na neki način, vezano uz pandemiju. “S jedne strane imamo ogromni rast potražnje, kao posljedicu velikog pada potrošnje iz 2020., i naprosto dostizanja razina potrošnje iz 2019., a s druge imamo problem ponude koja se ne stigne prilagoditi ovakvom rastu potražnje. Naime, kad su krenuli lockdownovi po svijetu, poremetili su se lanci nabave, prije svega iz Kine i Indije”, kaže Vuković.

Pojašnjava da su proizvodne firme sa Zapada koje su i dalje radile za vrijeme lockdowna – jer ljudi su i dalje trošili hranu, energiju i ključne proizvode – potrošile sve zalihe i nakon otvaranja krenule u nove nabavke. I to kod novih dobavljača bliže Europi. Kao primjer navodi Tursku.

“Dakle trebalo je nadoknaditi i zalihe i odgovoriti novoj potražnji svojih klijenata, a novi dobavljači proizvodnih firmi naprosto nisu imali kapaciteta podnijeti tako veliku potražnju. I onda nastaju duga kašnjenja i poremeti se čitav just-in-time sustav opskrbe. Logičan ishod je onda rast cijena, jer imamo visoku potražnju i ograničenu ponudu. To se prije svega odrazilo na poljoprivredne proizvode i sirovine, ali i na naftu i plin. Rast ovih cijena se potom prelijeva na sve ostale. Što se samog plina tiče, tu je dodatan problem nadolazeća zima u Europi gdje onda cijene rastu još više zbog pojačanog kupovanja zaliha u ovom trenutku”, kaže Vuković.

Oporavak je snažan, ali postoje i negativni izgledi

Maruška Vizek, pak upozorava da je ovaj oporavak, usprkos svojoj snazi, podložan negativnim izgledima, jer je situacija oko budućeg razvoja pandemije još uvijek neizvjesna.

“Oporavak je zasnovan na snažnom rastu agregatne potražnje koja je i dalje podložna naglim negativnim promjenama u budućnosti. Pojava kašnjenja s isporukama pak stvara ograničenja na strani agregatne ponude koja će ograničiti mogućnosti ekonomija da brže rastu, a pojava inflatornih pritisaka može dobrim dijelom zauzdati daljnje jačanje agregatne potražnje ako povećanje nominalnih dohodaka ne bude pratilo rast inflacije.

Nadalje, jačanje inflatornih pritisaka može nagnati središnje banke da povećaju referentne kamatne stope, što će povećati trošak financiranja za kućanstva i kompanije, a što će opet u konačnici zauzdati daljnji rast agregatne potražnje. Drugim riječima, izgledi za dugoročniji snažniji rast globalne ekonomije u ovom trenutku se ne čine previše izraženima”, upozorava Vizek.

Rast kamatnih stopa imat će pozitivne i negativne efekte

Po svemu sudeći, bliži se kraju i razdoblje niskih kamatnih stopa, koje traje sada već cijelo desetljeće, pa je pitanje kakav će utjecaj na ekonomiju imati njihov ponovni rast.

Rast kamatnih stopa imat će, smatra Vizek, i pozitivne i negativne efekte. S jedne strane, rast će obuzdati divljanje cijena nekretnina i financijske imovine, ali će s druge strane, kako kaže, dovesti u pitanje održivost dugova onih sektora i država koje su u prethodnom razdoblju pretjerale sa zaduživanjem.

“Stanje u kojem su kamatne stope blizu nule, a pogotovo stanje u kojem su kamatne stope negativne je ne samo neodrživo, nego je i potpuno neprirodno i posljedica je prije svega vrlo nekonvencionalne monetarne politike za koju tek treba vidjeti kako će se ispetljati iz te svoje vlastite nekonvencionalnosti, a da se pri tome izbjegne ogromni ekonomski šok. Kako za realnu ekonomiju, tako i za financijski sektor zbog čijih problema je nakon 2008. takva politika i uvedena u svim razvijenim zemljama. Svim osim Japana koji je tu politiku primijenio čitavo desetljeće ranije od ostatka svijeta i još se uvijek iz nje nije ispetljao”, kaže Vizek.

Ne očekuje se rast kamata prije kraja 2022. godine

Vuković ne očekuje da će se kamate dizati prije kraja 2022. godine, a i tada će to, po njegovom mišljenju, ići dosta sporo. “Ekonomije i tržišta su naprosto razvila ovisnost o niskim kamatama još od posljednje krize 2009. i odgovora na nju. Tako da smo sada u sustavu da i mala dizanja kamatnih stopa uzrokuju velike promjene na tržištu obveznica iz kojih se onda signaliziraju nadolazeće recesije. Tako da treba pratiti što kažu tržišta obveznica nakon što Fed pa i ostale centralne banke krenu dizati kamate”, kaže Vuković.

Što se tiče održivosti ekstremno niskih kamatnih stopa, kakve smo imali do sada, također kaže da dovode do rasta cijena na određenim tržištima.

“S jedne strane takva ovisnost iskrivljuje tržišne signale i pumpa imovinske mjehure (poput dionica i nekretnina). S druge strane trend opadajućih kamata je doista dugoročan trend koji traje već 40 godina, tako da je moguće da je to novo normalno u ekonomijama – zapravo scenarij sličan onome kojeg Japan prolazi zadnjih 30 godina, s time da je u Japanu deflacija veća prijetnja od inflacije”, kaže Vuković.

Seljenje proizvodnje na Zapad …

Poremećaj u lancima opskrbe mnoge je zapadne firme natjerao na razmišljanje o preseljenju proizvodnje s istoka – Kine i drugih zemalja – nazad prema Europi, pa bi od toga mogle profitirati europske zemlje, možda čak i Hrvatska. Vuković kaže da je taj trend bio prisutan i prije pandemije, ali da za sada, ta tranzicija ide sporo.

“Radi se naprosto o prilagodbi koja traje dugo pa je naprosto za proizvodne firme to pitanje vaganja većih troškova danas s potencijalnim koristima u budućnosti. Hrvatske firme bi tu mogle bolje proći za one stvari u kojima se mi jesmo specijalizirali, uglavnom poluproizvodi. Sad je izazov odgovoriti toj potražnji, premostiti period visokih troškova nabave sirovina – koji se tek djelomično prebacuju na klijenta – i u budućnosti si osigurati još bolji status među svojim klijentima”, kaže Vuković.

… može biti prilika za Hrvatsku

Vizek pak smatra da je vraćanje proizvodnje na Zapad prije svega geostrateško, a tek onda ekonomsko pitanje.

“Iz ekonomske perspektive takav potez (reshoring) ima smisla jer kako bude jačala četvrta industrijska revolucija, odnosno kako se industrija kroz digitalnu transformaciju bude odmicala od masovne proizvodnje unificiranih proizvoda prema masovnoj proizvodnji proizvoda u potpunosti prilagođenoj individualnim kupcima, to će postati sve važnije da proizvodni pogodi budu u blizini tržišta koja ti pogoni opslužuju.

Naravno, treba imati na umu da u srednjem roku takav reshoring znači i veće cijene proizvoda uslijed velikih početnih investicijskih troškova vezanih za selidbu pogona te većih troškova radne snage koji se neće moći kompenzirati tehnološkim napretkom ostvarenim kroz digitalizaciju.U tom smislu Hrvatska ima veliku šansu da od takvih trendova profitira, naravno ako uspije dokazati investitorima da ima povoljnu poslovnu klimu, učinkovite institucije i kvalitetan ljudski kapital”, zaključuje Vizek.