Ekonomisti i pravnici organizirali peticiju protiv Lovrinovićeve ideje zamrzavanja drugog mirovinskog stupa

Prijedlog je nedjelotvoran i štetan, poručuje niz cijenjenih stručnjaka

17.6.2015.,Zagreb -  Konferencija za medije na kojoj je predstavljen novi start-up projekt, za zelene projekte u Ambienti. Sandra Svaljek. Photo: Marko Prpic/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Mostov Ivan Lovrinović najavio je prošlog tjedna, gostujući u emisiji Otvoreno HRT-a, da bi se dio deficita u proračunu, odnosno u prvom mirovinskom fondu mogao riješiti zamrzavanjem drugog mirovinskog stupa.

“Drugi mirovinski stup treba zamrznuti i smanjit ćemo potrebe zaduživanje države za isplatu mirovina”, iznio je tada svoj stav Lovrinović o smjeru reforme mirovinskog sustava. Uslijedile su potom reakcije, a protiv zamrzavanja uplata u drugi stup pokrenuta je i peticija koju potpisuju ekonomisti i pravnici.

Prijedlog je nedjelotvoran i štetan

U potpisu peticije redom su navedeni dr. sc. Martina Dalić, dr. sc. Sandra Švaljek, prof. dr. sc. Maja Vehovec, prof. dr. sc. Željko Potočnjak, mr. sc. Vuk Vuković, dr. sc. Predrag Bejaković, dr. sc. Andrea Mervar, dr. sc. Nevenka Čučkovic, dr. sc. Maruška Vizek, mr. sc. Marina Kesner Škreb, mr. sc. Velimir Šonje i doc. dr. sc. Ivana Vukorepa.

Lovrinovićeve prijedloge za vođenje ekonomske politike, ali i smanjivanje proračunskog deficita smatraju potpuno nedjelotvornima i, štoviše, iznimno štetnim za pretežit dio hrvatskih građana, javlja HRT.

U tom se pogledu posebno ističu prijedlozi vezani za zamrzavanje uplata u drugi mirovinski stup i njihovo preusmjeravanje u državni proračun. “Mi, dolje potpisani, iskazujemo javno protivljenje ovakvom prijedlogu prof. dr. Ivana Lovrinovića”, stoji u njihovu pismu. Potpisnici peticije iznijeli su i razloge.

11.12.2014., Zagreb - Predstavnici Hrvatske udruge banaka na susretu s novinarima predstavili su novo izdanje HUB Analiza na temu Suocavaju li se dobra poduzeca s financijskim ogranicenjima u krizi. Velimir Sonje. Photo: Dalibor Urukalovic/PIXSELL
Ekonomist Velimir Šonje PIXSELL

Snižavanje deficita je samo privid

1. “Zaustavljanje uplata u drugi stup i usmjeravanje toga novca u proračun je kratkoročna knjigovodstvena operacija koja bi samo prividno stabilizirala proračun”.

2. “Rješenje koje trenutačno snižavanje deficita vidi kroz zamrzavanje uplata u drugi stup je samo privid zato jer ukupni deficit proračuna ostaje nepromijenjen”.

3. “Kako zamrzavanje uplata u drugi stup ne može osigurati stvarno snižavanje deficita, onda se na taj način ne može osigurati ni trajno snižavanje potrebe za zaduživanjem države”.

27.09.2015., Zagreb - Otvorenje prostorija Mosta nezavisnih lista u Smiciklasovoj ulici. Ivan Lovrinovic. Photo: Petar Glebov/PIXSELL
Jedan od gospodarskih stratega Mosta Ivan Lovrinović PIXSELL/PIXSELL

Zamagljivanje stvarnosti

4. “Ovdje se samo radi o prebacivanju problema u ne tako daleku budućnost, a koji će tada zbog nepovoljne demografske slike biti još teži i još veći. Hrvatskoj trebaju iskrene reforme, a ne zamagljivanje stvarnosti knjigovodstvenim operacijama.”

5. “Zamrzavanje uplata u drugi stup i usmjeravanje budućih umirovljenika na proračun će voditi daljnjem poskupljenju cijene rada jer će nužno dovesti do potrebe za povećanjem doprinosa za mirovinsko osiguranje. Pogubni socijalni učinak takvih prijedloga znači povećanje poreznog pritiska na mlade generacije koje zbog toga ne mogu ostvariti pravo na rad i roditeljstvo te su u krajnjem slučaju prisiljene na iseljenje. Ponovo upravo suprotan rezultat od onoga koji je Hrvatskoj stvarno potreban!”.

6.”Drugi se mirovinski stup može unaprijediti u pogledu smanjenja njegovih troškova i poboljšanja odnosa strukture ulaganja i rizika.”

7. “‘Rješenja’ koja iznosi prof. dr. Lovrinović znače napuštanje koncepcije mirovinske reforme. Ali, ona također znače i još jedan primjer narušavanja povjerenja u Hrvatsku kao pravnu državu te rad i štednju kao načine rješavanja gospodarskih problema u kojima se nalazimo.”

Traže odgovor Petrova, Karamarka ali i Oreškovića

Na kraju potpisnici postavljaju i pitanje: Je li napuštanje i onih rijetkih reformi koje su u kakvom takvom obliku uspjele preživjeti do danas u stvari taj ‘reformski’ put za bogatiju i uspješniju Hrvatsku o kojem se na političko-retoričkoj razini tako često i rado govori?

Orešković, Petrov, Karamarko
Orešković, Petrov, Karamarko PIXSELL

Dodaju da odgovor na ovo pitanje moraju napokon jasno i nedvosmisleno dati politički prvaci Mosta i HDZ-a, gospodin Petrov i gospodin Karamarko, ali i gospodin Orešković čijoj se vladi ovakvi prijedlozi stavljaju u zadatak.