Ekonomski analitičar: ‘Vlada je morala znati za transakciju u Fortenovi; pa donijeli su zakon da je Agrokor strateška kompanija’
'Priča je kompleksna, i financijski i pravno', govorio je prof. Luka Brkić
Potencijalna prodaja Fortenove investitoru iz Ujedinjenih Arapskih Emirata tema je dana, a večeras ju je u HRT-ovom Dnevniku komentirao ekonomski analitičar Luka Brkić. Na pitanje jesu li Vlada i hrvatske obavještajne službe trebale nešto znati o prodaji Fortenove zbog njezine strateške važnosti, prof. Brkić je odgovorio da jesu.
“Odnosno u ovom konkretnom slučaju, Ministarstvo financija, koje je nadzorni organ u praćenju provođenja sankcija. Da nije riječ o sankcijama, o tom novom okviru, ove priče uopće ne bi bilo. Privatna kompanija, u koju ulazi neki investitor, fondovi rizičnog kapitala, on želi napraviti to što želi. U tom smislu bi sve bilo izvedeno lege artis” rekao je.
“Međutim, ako se samo prisjetimo da je lex Agrokor bio zakon o strateški važnoj kompaniji, ako je proizvodnja hrane strateška grana, ako je ekonomska sigurnost nacionalna sigurnost, ako još pridodamo da je kod ovakve vrste privatnog kapitala koji dolazi kratkoročno zbog zarade i ne potiče održivi ekonomski rast, tu ima dovoljno argumenata, onda ovo definitivno moramo smjestiti u kontekst nacionalne sigurnosti”, objasnio je, te naglasio da je priča kompleksna, i financijski i pravno.
Odobrenje se ne može dati retroaktivno
“Odgovori nisu jednoznačni ako nemate sve relevantne informacije. U ovom trenutku ih očito nemamo. Međutim, sjedište kompanije je u Nizozemskoj i ona može izdati odobrenje umjesto Ministarstva financija, kad je riječ o Hrvatskoj, samo je o tome trebao biti obaviješten i hrvatski nadzorni mehanizam” naglasio je.
Smatra da se odobrenje ne može dati retroaktivno. “Osim ako se nećemo držati onoga ‘da je u politici sve moguće’. Treba podsjetiti da je Hrvatska inzistirala na produljenju do 31. listopada i da ga je dobila, kao izuzetak, i indikativno je da je to provedeno baš 31. listopada – zadnji dan koji je taj okvir sankcija dozvoljavao”, kazao je.
Na pitanje što zapravo zanima ulagača kao što je šeik Saif Alketbi – strateški razvoj kompanije ili komadanje pa brzo prodavanje – odgovorio je da je to fundamentalno pitanje.
Ovu vrstu investicije ne bi trebalo raditi
“U suštini imamo dvije vrste investicija. Jedne su portfolio investicije u koje ulaze i fondovi rizičnog kapitala u koje se ulazi i mijenja vlasnička struktura kako bi ih ‘raskomadao’. Druga vrsta su direktne strane investicije koje su dugoročnog karaktera, dovode u zemlju kapital, inovaciju, tehnologiju, tržište, zapošljavaju radnu snagu, domaću, osposobljavaju je s novim vještinama, znanjima”, odgovorio je HRT-ovom novinaru Branku Nađvinskom.
“Takve bi investicije po mom sudu trebale bez problema prelaziti međunarodne granice. Ovu, u ovom slučaju, prvu vrstu investicije po mom sudu ne bi trebalo raditi – pogotovo za ekonomije u nastajanju, nedovoljno razvijene zemlje. Za zemlje kao što je Hrvatska to može predstavljati veliki problem i nemate alata da na to odgovorite. Prema mom skromnom sudu, trebalo bi se vratiti na neku vrstu Bretton Woods monetarnog financijskog standarda” istaknuo je.