Epidemiologinja HZJZ-a: 'Imamo tešku situaciju, treba cijepiti i djecu'
Kaže kako je ključno olakšati pritisak na bolnički i obrazovni sustav
Prije dva tjedna, 18. listopada, u Hrvatskoj je bilo 319 novozaraženih, a prošli ponedjeljak, 25. listopada 680 novih slučajeva. To znači da je u tjedan dana došlo do velikog rasta broja zaraženih, odnosno u svega 14 dana rast broja novih slučajeva zaraze koronavirusom gotovo je učetverostručen. Bolnički COVID odjeli ubrzano se pune, a splitski KBC već je popunio više od 80 posto kapaciteta.
Da je situacija teška, za HRT je gostujući u Studiju 4 potvrdila epidemiologinja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Sanja Kurečić Filipović. “Imamo pritisak i na epidemiološku službu, teško je pravovremeno obraditi sve one novooboljele koji se svakodnevno javljaju, uzeti anamnezu i obraditi kontakte. Ponekad nam tu manjka i suradnja ljudi koji su zamoreni cijelom pričom, sami odlučuju koga će prijaviti kao kontakte ili neće prijaviti. Znači, imamo jednu prilično tešku situaciju i treba razmišljati o olakšavanju pritiska na bolnički sustav, kao i na obrazovni sustav, s obzirom na velik broj djece koja obolijevaju”, poručila je Kurečić Filipović.
Rekla je i kako je u ovoj situaciji nužno ubrzati cijepljenje prvom dozom i tzv. “booster” dozom jer smo svjedoci slabljenja imuniteta. “Mi za sada još imamo velik udio necijepljenih među hospitaliziranima, ali znamo da se i cijepljeni mogu razboljeti. Delta-soj, koji je zarazniji, također pridonosi tomu, odmah kod cijepljenja dvjema dozama pridonosi tomu, tako da ubrzavanje cijepljenja trećom dozom, epidemiološki gledano, najjače je oružje koje možemo imati u ovom trenutku”, poručila je epidemiologinja te pozvala građane da i dalje poštuju i sve ostale epidemiološke mjere.
‘Testirajte se i cijepite djecu’
Kurečić Filipović kaže kako za sve one koji se žele cijepiti prvom, drugom ili trećom dozom Hrvatska ima dovoljno cjepiva te da bi možda trebalo povećati razinu testiranja te suradnju s epidemiolozima. “Mi smo većinu naših građana cijepili mRNA cjepivima, prvenstveno Pfizerovim. Cjepiva ima dovoljno da se u kratkom razdoblju, ako građani napokon prihvate cjepiva i shvate koliko je to bitno, odazovu na cijepljenje”, rekla je.
Poručila je građanima da je važno doći na testiranje što prije ako posumnjaju da imaju COVID-19, a ako to ne naprave da se onda barem odmah izoliraju. “Kada je razina cirkuliranja virusa ovako visoka, ne trebamo sami donositi zaključke da je u pitanju neka druga viroza, a ne COVID, nego je potrebno odmah se izolirati i obavijestiti sve kontakte. Kada se testirate, onda se ustvari nastavlja ta izolacija”, objasnila je epidemiologinja HZJZ-a.
Na pitanje voditelja je li potrebno razmišljati o masovnijem cijepljenju djece starije od 12 godina odgovorila je potvrdno. “Mi smo ustvari, čim je odobreno cjepivo za djecu u dobi od 12 do 15 godina, preporučili cijepljenje prvenstveno djece za koju mislimo da će cjepivo imati najznačajnije efekte, a to su djeca s kroničnim bolestima. Međutim, poslije smo, skupljajući dodatna znanja i podatke, ustvari proširili tu preporuku i na one koji nemaju kronične bolesti, ali se nalaze u okolnostima koje ih izlažu povećanom riziku. No definitivno sve analize koristi i rizika cijepljenja govore da se svako dijete, bez obzira na to ima li ili nema kronične bolesti, može cijepiti”, poručila je Kurečić Filipović.
Razlika između gripe i COVID-a
Izjavila je i kako ne zna kada će završiti vrhunac ovog vala pandemije, ali da se boji da će brojevi oboljelih i umrlih još neko vrijeme biti visoki te objasnila razliku između simptoma tzv. obične gripe i COVID-a.
“Duljina bolesti je različita, kod COVID-a to dulje traje. Što se simptoma tiče, tu je problem jer su simptomi vrlo slični – visoka temperatura, kašalj, teškoće pri disanju, kratak dah, kod djece vrlo često gastrointestinalni simptomi. Komplikacije su česte, kod gripe češće su bakterijske infekcije, a kod COVID-a ugrušci krvi. Testiranje je jedini pravi alat da se razluči o čemu je riječ”, poručila je epidemiologinja.
Još je jednom ponovila i prednosti cijepljenja, a to su činjenice da cijepljena osoba ima 8 do 10 puta manju šansu da se zarazi te 20 puta manju šansu da će završiti u bolnici. “Korist se još više povećava ako imate kronične bolesti ili ste stariji”, kaže Kurečić Filipović.