EU donosi nova energetska pravila za zgrade, genijalna Vlada RH žali se doslovno ovako: ‘Nama je to prezahtjevno’
Upravo kreću pregovori o finalnoj verziji direktive. Veliko je pitanje može li se išta više promijeniti u hrvatsku korist
Potkraj listopada, kada je ministar Davor Filipović bio na sastanku s EU kolegama u Luxembourgu, sva je pozornost bila na energetskoj krizi: hoće li članice Europske unije zajednički kupovati plin, kako će pomoći jedna drugoj u slučaju nestašica i treba li ograničiti veleprodajne cijene plina. No, u sjeni energetske krize, koja je očekivano dominirala ministarskim sastankom, pričalo se i o novim europskim pravilima za zgrade. Pravilima koja će Hrvatsku, čini se, uvaliti u probleme.
Zbog revizije EU pravila o energetskim svojstvima zgrada – i stambenih i nestambenih – hrvatska Vlada je, u zapisnik s ministarskog sastanka, priložila posebnu izjavu u kojoj obrazlaže što sve smatra problematičnim u sadašnjem prijedlogu. Za neka od tih novih pravila, koja još nisu finalno dogovorena, Vlada naprosto zaključuje da će za Hrvatsku biti “prezahtjevna” i “teško provediva”.
Godinu dana pregovora
Europska unija želi do sredine stoljeća postati klimatski neutralna, a u ostvarenju tog cilja zgrade su nezaobilazne: od škola i bolnica, preko ureda i trgovina, do stambenih nekretnina, zgrade su u EU golemi potrošači energije i istovremeno odgovorne za trećinu emisija stakleničkih plinova. Zato ih je nužno obnoviti, podići im energetski razred i učiniti ih zelenijima, energetski učinkovitijima. Kako? O tome se pregovaralo zadnjih godinu dana.
Hrvatska Vlada, iako načelno podržava cijelu priču, imala je tijekom pregovora niz opaski i primjedbi. Nezadovoljni su, na primjer, načinom na koji bi se mjerila energetska učinkovitost nestambenih zgrada. Svaka bi morala biti obnovljena da bi ušla u povoljniji energetski razred – kao kad, na primjer, stari hladnjak s oznakom D zamijenite za onaj iz A razreda, jer manje troši i manje je štetan za okoliš; samo što je u slučaju zgrada to, naravno, zahtjevnije i skuplje.
Problemi za Hrvatsku
Da bi se postiglo ono što je zacrtano prijedlogom, svako malo bi se moralo obnavljati veći broj zgrada, uvjereni su u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Velik broj zgrada morao bi se, kažu, obnavljati periodično, “odnosno ista zgrada više puta, s manjim postignutim uštedama”.
A to bi nas, izgleda, uvalilo u probleme: “Takva provedba obnove za svaku nestambenu zgradu za RH bi bila administrativno, financijski i zbog manjka radne snage teško provediva”, odgovorili su na naš upit iz resora ministra Ivana Paladine.
Zato su u pregovorima na EU razini predlagali alternativni pristup – smatraju da bi se trebalo fokusirati na uštedu energije u cjelokupnom fondu zgrada, a ne na svaku zgradu pojedinačno – jer postojeći prijedlog nije primjeren za hrvatske okolnosti. Pritom prvenstveno misle na činjenicu da je Hrvatska u posebnoj situaciji jer provodi i zahtjevnu, skupu i složenu obnovu nakon potresa.
Punionice u zgradama
Drugi dio problema s predloženom direktivom tiče se tzv. infrastrukture za održivu mobilnost u postojećim zgradama. Prijedlog koji je na stolu kaže da bi, prilikom energetske obnove zgrada s više od deset parkirnih mjesta, trebalo osigurati najmanje jedno mjesto za punjenje električnih vozila, do parkirnih mjesta provesti vodove za punjenje te predvidjeti više mjesta za bicikle. Za zgrade koje će se tek graditi, to nije problem, ali što sa starima?
“U postojećim zgradama je vlasnik stana najčešće i vlasnik svog parkirnog mjesta pa će prilikom obnove biti problematično odrediti na čije parkirno mjesto će se ugraditi jedna obavezna punionica, a na čija će se postaviti kabelska infrastruktura za kasniju ugradnju punionica (ugradnja infrastrukture predviđena je na 50% parkirnih mjesta)”, objašnjavaju iz resornog Ministarstva.
Sve je to super, ali…
Slično je i s parkingom za bicikle. “Što se tiče osiguranja po dva parkirna mjesta za bicikle po stambenoj jedinici, ne smatramo to problematičnim kod novih zgrada. Međutim, kod postojećih većih izgrađenih i etažiranih zgrada to može biti problem zbog nedostatka raspoloživog prostora”, procjenjuju u Ministarstvu.
No, nisu u pitanju samo suvlasnički odnosi i nedostatak prostora. Kad je riječ o punionicama za električna vozila, Vlada je, kako doznajemo, tijekom pregovora među zemljama članicama naglašavala da podržava orjentaciju prema elektrifikaciji – kako i ne bi, kad se često hvale Rimčevim vozilima – ali da ipak smatraju da je povećavanje postojećih zahtjeva nepotrebno. Barem u onim članicama gdje se ne očekuje nagli skok broja auta na struju. Pritom su mislili i na Hrvatsku.
…nama je prezahtjevno
Zato je Vlada predlagala da se za stare zgrade obaveza provodi samo “ako je tehnički i gospodarski izvedivo”. Ali to zasad izgleda nije prošlo, jer su u zapisnik, kako smo spomenuli, priložili izjavu u kojoj kažu da su, iz hrvatske perspektive, “odredbe za postojeće zgrade” – dakle, zgrade koje su stare – “prezahtjevne i teško provedive”.
Vijeće je na kraju potvrdilo prijedlog direktive i to je sada početno stajalište za pregovore s Europskim parlamentom. U tim pregovorima predstavnika parlamenta, država članica i Europske komisije, koji se formalno nazivaju trijalogom, iskristalizirat će se finalna verzija novog propisa. U Ministarstvu najavljuju da će stoga još biti prilike “da Republika Hrvatska ponovo daje svoje prijedloge”.
Radi se, po našem sudu, o prilično optimističnom očekivanju, kada se uzme u obzir da ti prijedlozi dosad nisu prošli i da pojedine zemlje članice zagovaraju čak i ambicioznija rješenja. Ima li onda uopće dobrih vijesti za Vladu? Ima. Kao što je slučaj sa svim europskim direktivama, i ova će, nakon što bude dogovorena njezina završna verzija, stupiti na snagu za nekoliko godina. Tko zna čija će to onda biti briga.