EU parlament sutra odlučuje hoće li von der Leyen biti nova šefica Komisije. Telegram je dobio uvid u obećanja koja je dala
U pismu zastupnicima govori, među ostalim, o minimalnoj plaći i digitalnom porezu
Pred Ursulom von der Leyen ključni je dan u njezinoj političkoj karijeri: u utorak poslijepodne zastupnici Europskog parlamenta tajnim će glasovanjem odlučiti hoće li njemačka ministrica obrane, koja je maloprije objavila da će u srijedu odstupiti sa svoje ministarske pozicije neovisno o rezultatima, postati nova predsjednica Europske komisije.
Prije točno pet godina, Jean-Claude Juncker glatko je izabran na tu dužnost. Podržala su ga 422 eurozastupnika, 46 više od većine koja mu je bila potrebna. No, ishod glasovanja o njemačkoj ministrici obrane, koju su prije dva tjedna nominirali šefovi država članica, još uvijek je neizvjestan iako je do odluke ostalo tek nešto više od 24 sata.
Pismo europskim socijalistima
Uoči tajnog glasovanja, Ursula von der Leyen učinila je dodatni korak kako bi pridobila još uvijek neodlučne zastupnike iz redova europskih socijalista i liberala. Te su dvije političke grupacije svoju podršku uvjetovale konkretnim zahtjevima o mjerama za zaštitu vladavine prava, borbi protiv klimatskih promjena, jednakom broju žena i muškaraca u sljedećoj Komisiji itd.
Von der Leyen je njihove zahtjeve, očito, shvatila poprilično ozbiljno. Liberalima i socijalistima poslala je pisano očitovanje, s cijelim nizom (predizbornih) obećanja. U pismu europskim socijalistima, u koje je Telegram imao uvid, obvezala se, primjerice, da će se zalagati za zakonodavno rješenje koje će svim radnicima jamčiti “poštenu minimalnu plaću” koja će im omogućiti “pristojan život” u njihovoj zemlji.
Digitalni porez i vladavina prava
Među prioritete uvrstila je, nadalje, sveobuhvatni mehanizam kojim bi se nadziralo poštivanje vladavine prava u zemljama članicama. Obvezala se da će Komisiji pod njezinim vodstvom – ako, dakle, bude izabrana – prioritet biti i oporezivanje velikih tehnoloških kompanija. Podržala je organiziranje Konferencije o budućnosti Europe već 2020. godine kako bi građani mogli sudjelovati u kreiranju ključnih politika i prioriteta EU-a te obećala parlamentu jaču ulogu u predlaganju europskih propisa.
Von der Leyen, pomalo paradoksalno, smatra i da bi trebalo sačuvati i poboljšati sustav Spitzenkandidata koji je pokopan upravo nedavnom odlukom Europskog vijeća da nju nominira za predsjednicu Komisije. Njemačka ministrica, podsjetimo, nije bila vodeći kandidat nijedne političke grupacije, ali su je premijeri i predsjednici ipak predložili za najvažniju funkciju u EU institucijama, što je jedan od razloga nezadovoljstva eurozastupnika.
Matematički komotna većina
Bliska suradnica njemačke kancelarke Angele Merkel i članica CDU-a u utorak svakako računa na glasove Europske pučke stranke koja ju je otvoreno podržala. No, 182 mandata pučana nisu joj, naravno, ni izbliza dovoljni da bude imenovana – trenutno joj je potrebna većina od 374 glasa. Socijalisti imaju 153 zastupnika, a liberali 108, što znači da bi, uz njihovu potporu, imala više nego komotnu većinu.
To je ishod koji potencijalna šefica Komisije zasigurno priželjkuje. Brojka od oko 400 glasova eurozastupnika nije joj nedostižna, makar je, ponovimo, još uvijek nemoguće prognozirati hoće li glasovanje doista proći bez posebne drame.
Mogući (lošiji) scenariji
No, ako ne uspije slomiti otpor skeptičnih zastupnika u tim grupacijama, moguća su dva scenarija. Jedan je da prođe, ali s tankom većinom – možda čak i uz potporu zastupnika iz redova euroskeptika i populista – što bi joj značajno otežalo petogodišnji mandat na čelu Komisije. Uz takvu vrlo osjetljivu i nestabilnu većinu teško da bi bilo moguće provesti bilo kakve ambicioznije promjene u EU.
Drugi je scenarij da uopće ne prođe, što je ipak najmanje izgledno. “Ne bi to bio kraj Europe”, poručio je umirujuće u intervjuu za Süddeutsche Zeitung luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn, dodavši da je i Njemačkoj trebalo neko vrijeme da dobije vladu. Ne bi, doista, to bio kraj EU-a. Ali bi Uniju gurnulo u novu političku krizu s vrlo neizvjesnim ishodom.
Najavila ostavku
Inače, von der Leyen danas je poručila da će u srijedu odstupiti s mjesta ministrice obrane, neovisno o tome hoće li je Europski parlament potvrditi za buduću šeficu EK-a.
“Sutra ću zatražiti povjerenje od Europskog parlamenta. Neovisno o ishodu, odstupit ću u srijedu s mjesta ministrice obrane kako bi služila Europi svim svojim snagama”, napisala je von der Leyen na Twitteru.
“Duboko sam zahvalna za godine provedene s oružanim snagama Njemačke”, dodala je. Von der Leyen je postala ministricom obrane 2013.