Ursula von der Leyen imat će izazovan mandat. Evo što sve čeka novu šeficu Europske komisije
Spletom političkih okolnosti, vladavina prava bit će osjetljivo pitanje za novu šeficu Komisije
Ursula von der Leyen ušla je u povijest. Nakon što je Europski parlament sa 383 glasova za, 327 protiv i 22 suzdržana podržao njezinu kandidaturu, bivša njemačka ministrica obrane postala je prva žena na čelu Europske komisije. Njemačka je ujedno, nakon više od 50 godina, ponovno dobila tu ključnu poziciju u europskim institucijama.
U Europskom parlamentu prevladao je, dakle, politički pragmatizam. Iako su bijesnili jer su čelnici država članica Europske unije izigrali sustav Spitzenkandidata i nominirali osobu koja nije sudjelovala u predizbornoj kampanji, većina eurozastupnika očito je zaključila da bi odbijenica za von der Leyen bila pogrešna taktika. Europskoj uniji ne treba nova politička kriza.
Tijesna većina
No, tanka većina s kojom je izglasana predstavljat će joj određeni politički uteg i otežati mandat na čelu Komisije. Usporedbe radi, prije pet godina njezin prethodnik Jean-Claude Juncker potvrđen je sa 422 glasa za, 250 protiv i 47 suzdržanih.
Rezultati su potvrdili spekulacije da će odluka o von der Leyen biti vrlo neizvjesna. Do pred samo glasovanje nije bilo sigurno koje će je grupacije podržati, ne računajući pučane koji su, očekivano, bez većeg oklijevanja stali iza kandidatkinje iz svojih redova. Jasno je da joj na kraju svoj glas nisu dali svi zastupnici triju najvećih proeuropskih političkih grupacija – pučana, socijalista i liberala (te tri grupacije zajedno imaju 443 mandata).
Prioritet – klimatske promjene
Sinoćnje glasovanje uslijedilo je nakon višesatne rasprave u jutarnjim satima tijekom koje je von der Leyen još jednom istaknula prioritete svoje buduće Komisije. Visoko na toj listi je problem klimatskih promjena, što je u svom govoru von der Leyen posebno naglasila.
Kada je prije pet godina Juncker održao govor uoči glasovanja u EU parlamentu, njegova obećanja vezana za klimatsku politiku bila su poprilično skromna. Stoga današnji istup njegove naslijednice slikovito pokazuje koliko se Unija u međuvremenu promijenila: Europskom parlamentu von der Leyen je obećala ambicioznu klimatsku politiku – među ostalim, “Zeleni sporazum za Europu” u prvih sto dana mandata radi smanjenja emisije stakleničkih plinova te osnivanje tzv. klimatske banke u okviru Europske investicijske banke.
Takvu je financijsku instituciju u svom proglasu o Europskoj uniji u ožujku predložio francuski predsjednik Emmanuel Macron. Radi se o načinu financiranja “ekološke tranzicije”, kako je naziva Macron. U osnovi, dakle, da se na europskoj razini nađu sredstva za okolišno održive investicije i projekte.
Ključno pitanje – vladavina prava
Jedno od potencijalno osjetljivih pitanja za Ursulu von der Leyen na čelu Komisije, temeljem kojeg će se procjenjivati njezin mandat, bit će i vladavina prava. To je, u neku ruku, posljedica spleta političkih okolnosti.
Na summitu EU-a prije dva tjedna, zemlje Višegradske skupine uprle su sve svoje snage da blokiraju nominaciju Nizozemca Fransa Timmermansa za predsjednika Komisije. Činilo se da su zemlje poput Poljske i Mađarske sve uložile upravo na tu kartu. Nisu se, primjerice, izborile da u raspodjeli dužnosti neka od top pozicija pripadne tzv. novoj Europi. Blokada Timmermansa bila im je ključna.
Čvrsto prema Poljskoj i Mađarskoj
Kada je Nizozemac ispao iz igre, te su države proglasile svoju pobjedu. Timmermans im, kako se nagađa, nije bio po volji jer je vrlo kritičan prema tim vladama i njihovim pokušajima da utječu na neovisnost pravosuđa. Kao prvi potpredsjednik Komisije bio je na prvoj liniji okršaja s Budimpeštom i Varšavom.
Nova šefica Komisija neće si moći priuštiti da prema njima bude osjetno blaža od prethodnika. Svojim stavom morat će dokazati da joj podrška Viktora Orbana ili poljskih vladajućih konzervativaca nije otupila oštricu.
Lista predizbornih obećanja
Uoči ključnog glasovanja u Strasbourgu, nova šefica Komisije zastupnicima je obećala sasvim sigurno puno više nego što realno može ostvariti. Govorila je, među ostalim, o minimalnoj plaći koja svakom radniku može jamčiti pristojnu egzistenciju u zemlji u kojoj živi. Spominjala je oporezivanje tehnoloških kompanija.
Založila se za veće sudjelovanje građana u kreiranju europskih politika. Podržala je snažniju ulogu EU parlamenta u donošenju europskih propisa…
U (ne)milosti država članica
Unatoč širokom spektru obećanja, nije uspjela slomiti otpor dijela europskih zastupnika. Sljedeći korak bit će joj još teži: s obzirom na arhitekturu EU-a, Ursula von der Leyen imat će poprilično težak zadatak sva ta obećanja pretvoriti u konkretno djelovanje. Jer to jednostavno nije (isključivo) u njezinim rukama.
Države članice koje su je i lansirale na moćnu poziciju u Bruxellesu, u konačnici mogu zaustaviti one inicijative koje im nisu po volji. O reformi sustava azila, koju najavljuje i nova šefica Komisije, raspravlja se, primjerice, već godinama, a zapela je upravo u Vijeću (gdje sjede predstavnici država članica). Eurozastupnici bi stoga uskoro mogli uvidjeti da je neka obećanja lakše dati, nego ispuniti.