Što predlaže Bruxelles?
Nova, stroža pravila za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda Europska komisija predložila je još u listopadu prošle godine. Bruxelles bi, među ostalim, njima htio obuhvatiti sva naselja s više od tisuću stanovnika, umjesto dvije tisuće što je po važećim pravilima slučaj, i to u narednih desetak godina.
Zatim, primjerice,uvesti strože standarde pročišćavanja za aglomeracije veće od sto tisuća stanovnika. Također, uvesti obvezu da pročistači budu energetski učinkoviti. Natjerati farmaceutske i kozmetičke kompanije da plate za uklanjanje mikroonečišćivača u otpadnim vodama koji potječu iz njihovih proizvoda. I tako dalje.
Prestrogo i prezahtjevno
No, za zemlju poput Hrvatske, koja se još nije do kraja stigla uskladiti niti sa starim, blažim standardima za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda – i koja još uvijek u to mora ulagati silne milijune eura – predložena su pravila prestroga, predviđeni rokovi prekratki, a investicije, koje bi bile nužne za uvođenje novih standarda, financijski prezahtjevne. To je, ukratko, stav Ministarstva i Vlade.
Država je u zadnjih nekoliko godina iz EU fondova uložila gotovo tri i pol milijarde eura u vodnokomunalne projekte. Iz novog europskog proračuna planira potrošiti još 695 milijuna eura te u okviru Nacionalnog plana oporavka dodatnih 540 milijuna eura za razvoj javne vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda. Sav taj novac ide za usklađivanje s trenutno važećim standardima.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Poziv na racionalnost
Prijedlog Komisije, sa strožim pravilima i dodatnim obavezama, podrazumijevao bi, dakako, i potrebu za dodatnim ulaganjima. To, objašnjava Ministarstvo u svom dokumentu, “predstavlja značajnu opasnost za održanje cijene vodnih usluga u granicama priuštivosti”.
“Stoga je neophodno zadržati racionalnost u pristupu, osigurati priuštivost povezanih troškova s mogućnostima korisnika (koji su, s obzirom na bitno različite prihode kućanstva, vrlo različiti kako u pojedinim dijelovima RH, tako i po državama članicama) kako bi sustavi prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda bili održivi”, ističu.
Primjedbe koje upućuju na Komisijin prijedlog prilično su oštre. Tvrde da su predviđeni rokovi za ispunjenje strožih i dodatnih zahtjeva “neostvarivi”, spominju “potencijal za nekontroliranu eksploziju troškova” zbog proširenja obuhvata novih pravila, upozoravaju na mogući rizik za opstojnost cijelog sustava…
Članak se nastavlja ispod oglasa
Komisija o cijeni vode
Komisija je, doduše, analizirala kako bi novi standardi utjecali na cijene. Po njihovoj analizi do 2040. očekivano je prosječno povećanje cijena vode od 2,3 posto na razini EU, s određenim razlikama među državama članicama.
No, u resoru ministra Filipovića očito nisu uvjereni u tu računicu. Podsjećaju da je kao polazna točka uzeta pretpostavka da su sve države ispunile osnovne mjere iz direktive koja sada regulira ovo područje, “što u realnosti nije slučaj”.
Upitna kvaliteta života
Jedna od tih država je Hrvatska, pa iz Filipovićevog Ministarstva upozoravaju na potencijalne posljedice postrožavanja pravila. Pritom su, pišu, uzeli u obzir trenutno stanje u Hrvatskoj, cijenu vodnih usluga, potrebu da se osigura novac za sufinanciranje izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te dodatne troškove koji bi proizašli iz ovog novog prijedloga.
Članak se nastavlja ispod oglasa
“Prosječno povećanje cijene vode bit će znatno veće nego što je pokazano u studiji utjecaja provedbe prijedloga direktive (2,3 posto), čime će doći u pitanje priuštivost cijene vodne usluge, a time i kvaliteta života građana RH”, navode u pomalo dramatičnom tonu. Iz Ministarstva nam nisu odgovorili na pitanje koliko poskupljenje pokazuju njihovi izračuni.
Pobjeda ili poskupljenje
Kao što je slučaj i s drugim EU propisima, i o ovome se još uvijek pregovara. Vlada u stajalištu tvrdi da kompromisni tekst ide u smjeru koji odgovara dijelom interesima Hrvatske, iako još uvijek postoji, dodaju, značajan broj otvorenih pitanja.
No, iz Ministarstva ne odgovaraju niti na upit koje su primjedbe hrvatske strane dosad prihvaćene. Stoga je, svakako jedno od otvorenih pitanja hoće li u ovoj bitci oko novog EU propisa ministar Filipović i njegov resor zabilježiti pobjedu ili svi mi poskupljenje.
Članak se nastavlja ispod oglasa
EU želi uvesti stroga pravila zbog kojih bi kućanstvima jako rasle režije. Otkrivamo što radi ministar Filipović
U tijeku su bitke oko EU propisa za pročišćavanje otpadnih voda. U igri je bitna stavka za kućne budžete – cijena vodnih usluga
Otvoreno je pitanje hoće li u ovoj bitci oko novog EU propisa ministar Filipović i njegov resor zabilježiti pobjedu ili svi mi poskupljenje
Ministar Davor Filipović u Bruxellesu ima pune ruke posla: posljednjih mjeseci upravo njegov resor, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, vodi žustre bitke unutar Europske unije oko europskih propisa. Neke su im nametnule geopolitičke okolnosti. Druge su birali sami.
Neke, pak, proizlaze iz ambicioznih planova EU-a. Jedna takva upravo se odvija oko pročišćavanja otpadnih komunalnih voda. U igri je bitna stavka za kućne budžete – cijena vodnih usluga.
Što predlaže Bruxelles?
Nova, stroža pravila za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda Europska komisija predložila je još u listopadu prošle godine. Bruxelles bi, među ostalim, njima htio obuhvatiti sva naselja s više od tisuću stanovnika, umjesto dvije tisuće što je po važećim pravilima slučaj, i to u narednih desetak godina.
Zatim, primjerice,uvesti strože standarde pročišćavanja za aglomeracije veće od sto tisuća stanovnika. Također, uvesti obvezu da pročistači budu energetski učinkoviti. Natjerati farmaceutske i kozmetičke kompanije da plate za uklanjanje mikroonečišćivača u otpadnim vodama koji potječu iz njihovih proizvoda. I tako dalje.
Prestrogo i prezahtjevno
No, za zemlju poput Hrvatske, koja se još nije do kraja stigla uskladiti niti sa starim, blažim standardima za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda – i koja još uvijek u to mora ulagati silne milijune eura – predložena su pravila prestroga, predviđeni rokovi prekratki, a investicije, koje bi bile nužne za uvođenje novih standarda, financijski prezahtjevne. To je, ukratko, stav Ministarstva i Vlade.
Država je u zadnjih nekoliko godina iz EU fondova uložila gotovo tri i pol milijarde eura u vodnokomunalne projekte. Iz novog europskog proračuna planira potrošiti još 695 milijuna eura te u okviru Nacionalnog plana oporavka dodatnih 540 milijuna eura za razvoj javne vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda. Sav taj novac ide za usklađivanje s trenutno važećim standardima.
Poziv na racionalnost
Prijedlog Komisije, sa strožim pravilima i dodatnim obavezama, podrazumijevao bi, dakako, i potrebu za dodatnim ulaganjima. To, objašnjava Ministarstvo u svom dokumentu, “predstavlja značajnu opasnost za održanje cijene vodnih usluga u granicama priuštivosti”.
“Stoga je neophodno zadržati racionalnost u pristupu, osigurati priuštivost povezanih troškova s mogućnostima korisnika (koji su, s obzirom na bitno različite prihode kućanstva, vrlo različiti kako u pojedinim dijelovima RH, tako i po državama članicama) kako bi sustavi prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda bili održivi”, ističu.
Primjedbe koje upućuju na Komisijin prijedlog prilično su oštre. Tvrde da su predviđeni rokovi za ispunjenje strožih i dodatnih zahtjeva “neostvarivi”, spominju “potencijal za nekontroliranu eksploziju troškova” zbog proširenja obuhvata novih pravila, upozoravaju na mogući rizik za opstojnost cijelog sustava…
Komisija o cijeni vode
Komisija je, doduše, analizirala kako bi novi standardi utjecali na cijene. Po njihovoj analizi do 2040. očekivano je prosječno povećanje cijena vode od 2,3 posto na razini EU, s određenim razlikama među državama članicama.
No, u resoru ministra Filipovića očito nisu uvjereni u tu računicu. Podsjećaju da je kao polazna točka uzeta pretpostavka da su sve države ispunile osnovne mjere iz direktive koja sada regulira ovo područje, “što u realnosti nije slučaj”.
Upitna kvaliteta života
Jedna od tih država je Hrvatska, pa iz Filipovićevog Ministarstva upozoravaju na potencijalne posljedice postrožavanja pravila. Pritom su, pišu, uzeli u obzir trenutno stanje u Hrvatskoj, cijenu vodnih usluga, potrebu da se osigura novac za sufinanciranje izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te dodatne troškove koji bi proizašli iz ovog novog prijedloga.
“Prosječno povećanje cijene vode bit će znatno veće nego što je pokazano u studiji utjecaja provedbe prijedloga direktive (2,3 posto), čime će doći u pitanje priuštivost cijene vodne usluge, a time i kvaliteta života građana RH”, navode u pomalo dramatičnom tonu. Iz Ministarstva nam nisu odgovorili na pitanje koliko poskupljenje pokazuju njihovi izračuni.
Pobjeda ili poskupljenje
Kao što je slučaj i s drugim EU propisima, i o ovome se još uvijek pregovara. Vlada u stajalištu tvrdi da kompromisni tekst ide u smjeru koji odgovara dijelom interesima Hrvatske, iako još uvijek postoji, dodaju, značajan broj otvorenih pitanja.
No, iz Ministarstva ne odgovaraju niti na upit koje su primjedbe hrvatske strane dosad prihvaćene. Stoga je, svakako jedno od otvorenih pitanja hoće li u ovoj bitci oko novog EU propisa ministar Filipović i njegov resor zabilježiti pobjedu ili svi mi poskupljenje.