Ništa od Filipovićevog plana za plin. Mjeru koju gura Vlada odbacili u Bruxellesu: 'To bi ugrozilo cijelu EU'
Ministri su razgovarali o limitiranju cijena, ali Komisija i zemlje poput Njemačke tome nisu sklone
Davor Filipović vraća se iz Bruxellesa neostvarenog plana. Ministar gospodarstva i njegovi europski kolege nisu se danas dogovorili oko ograničenja veleprodajne cijene plina, prijedloga koji hrvatska Vlada snažno zagovara na razini Europske unije.
Taj prijedlog, prema posljednjim informacijama, uz Hrvatsku podržava još 14 zemalja članica EU. Među njima su Slovenija, Italija, Španjolska, Francuska, Belgija, Slovačka… No, ideja da se limitiraju cijene uvoznog prirodnog plina, bez obzira otkud on dolazio, zasad nije prošla. Jasno je to iz službenog priopćenja Ministarstva gospodarstva, kao i Vijeća EU.
Razgovarali, ali ne i dogovorili
Takav ishod dao se, doduše, i naslutiti uoči današnjeg izvanrednog sastanka ministara zaduženih za energetiku. Prema dokumentu, koji je Telegram imao na uvid, Europska komisija ima cijeli niz primjedbi na tu ideju. Među članicama koje se slažu s Komisijom je i Njemačka. Umjesto limita za sve dobavljače izvan EU, Komisija bi ograničila samo cijenu ruskog plina.
Nakon sastanka, iz resora ministra Filipovića priopćeno je da su ministri “razmijenili mišljenja o daljnjim opcijama za ublažavanje visokih cijena plina”. “Ministar je u tom kontekstu istaknuo kako Hrvatska smatra da je ograničenje cijene za sve veleprodajne transakcije prirodnog plina jedina mjera koja će pomoći svakoj državi članici, ali i Europskoj uniji”, navode u priopćenju.
Hrvatska Vlada, dakle, nastavlja lobirati za mjeru koja zasad nema dovoljnu potporu unutar EU da bi se oko nje mogao postići dogovor. Prema izvještaju Reutersa, ministri su krenuli u razgovore o tom potezu kao potencijalnom sljedećem koraku.
Rizik za sigurnost opskrbe?
Međutim, Njemačka, Austrija, Nizozemska i neke druge države smatraju da bi tako široko postavljeno ograničenje moglo izazvati probleme s kupnjom plina jer se zemlje ne bi mogle natjecati s drugim kupcima na konkurentnim globalnim tržištima. Diplomati spominju i “rizik za sigurnost opskrbe”, citira Reuters, što je posebno osjetljivo sada, pred zimske mjesece.
Ministri su se uspjeli dogovoriti oko triju mjera koje je još ranije predložila Komisija. Prva je smanjenje potrošnje struje tijekom sati vršnog opterećenja.
Redistribucija viška prihoda
Zatim, prikupljanje viška prihoda od elektrana koje imaju niže troškove jer ne koriste plin za proizvodnju struje, a zbog okolnosti na tržištu sada imaju neočekivano visoke prihode (poput nuklearnih elektrana ili onih koje koriste obnovljive izvore). Treća mjera je privremeni solidarni doprinos iz viška dobiti u sektoru fosilnih goriva.
Prikupljena sredstva države će, prema priopćenju Vijeća, iskoristiti kako bi financijski pomogle kućanstvima i poduzetnicima te ublažile negativne učinke visokih cijena energije.