Europska komisija oprala Vladu: ‘Sudski službenici imaju premale plaće, poradite na tome’
U izvješću o vladavini prava u Hrvatskoj, Komisija preporuča da se 'nastavi raditi na povećanju plaća'
Štogod je bila ideja iza zatezanja na povećanju plaća sudskim službenicima, ovih dana se upravo javno raspada u zaoštravanju najdužeg štrajka u Hrvatskoj, štrajka koji je, pritom, praktički potpuno paralizirao pravosuđe. Priča koja je na početku, nakon što su Banski dvori već digli plaće liječnicima, medicinskim sestrama i sucima djelovala kao zicer – u nekom trenutku scenarija se trebao pojaviti Andrej Plenković i ispuniti veći dio traženih zahtjeva – pretvara se tako u ozbiljnu političku i društvenu krizu sa sve neizvjesnijim epilogom.
Vlada ne samo da je uporna u neispunjavanju zahtjeva sve bijesnijih štrajkaša, nego im od ponedjeljka prestaje plaćati dane u štrajku. Između službenica koje su jučer, zbog svojih plaća od 600-700 eura bile u prosvjednom maršu ispred zgrade NSK u kojoj je zasjedala Vlada, raspoređena je interventna policija. Kako se simpatije javnosti sve glasnije i masovnije svrstavaju na stranu dramatično potplaćenih djelatnica i djelatnika sudova, stiče se dojam da je jedino još ostalo da se protiv Plenkovića i njegove Vlade u ovom slučaju okrene i Europska komisija.
Bruxelles o hrvatskom pravosuđu
E pa, to se već ovih dana i dogodilo. Naime, za problem plaća u pravosuđu se zainteresirao čak i Bruxelles. Početkom srpnja Europska komisija objavila je godišnje izvješće o vladavini prava na području Europske unije. Na tridesetak stranica poglavlja o Hrvatskoj našlo se mjesta i za ovu temu.
Najviše prostora posvećeno je plaćama sudaca (koji su u međuvremenu izborili povišice), ali se europska administracija dotakla i problema sudskih službenika, njihovih uvjeta rada i aktualnog štrajka zbog niskih primanja. Komisija se pritom oslanja na informacije koje su dobili od aktera u Hrvatskoj – u slučaju pravosuđa, od Vrhovnog suda, Državnog odvjetništva te sindikata.
“Ponekad ne mogu funkcionirati”
“Postoji problem i u broju članova sudskog osoblja”, notira izvješće, “jer neprivlačnost tih radnih mjesta uzrokuje stalan odljev radne snage i kandidati nisu zainteresirani za slobodna radna mjesta”. Zbog toga sudovi i državna odvjetništva ponekad ne mogu normalno funkcionirati, kaže se uz izvješću. Napominju da je “zbog niskih plaća” sindikat početkom lipnja pokrenuo štrajk.
“S obzirom na razvoj stanja, može se zaključiti da se na pitanju razine plaća sudaca, državnih odvjetnika i sudskog osoblja radi, ali još nije riješeno”, ocjenjuje Komisija u izvješću u kojem preporučuju da se “nastavi strukturni rad” na tom pitanju. Izvješće o vladavini prava je, doduše, tek malo više od lingvističke vježbe – nema nikakvih izravnih sankcija, ako država ignorira briselske preporuke – a pri njegovom pisanju Komisija se, kako smo već spomenuli, oslanja na input različitih aktera u Hrvatskoj. Ipak, znakovito je da su u Bruxellesu, uz sve ostale probleme, pitanje plaća u pravosuđu očito smatrali dovoljno ozbiljnim da ga uvrste u dokument.
Na jednoj strani Vlada, na drugoj svi ostali
Vlada, međutim, pitanje plaća u pravosuđu očito još uvijek ne smatra dovoljno ozbiljnim da štrajkašima ponudi išta više od obećanja koja bi se trebala realizirati dogodine. I prijetnji o smanjivanjima ionako preniskih plaća za dane provedene u štrajku.
Građani kojima u međuvremenu treba neka pravosudna usluga, poput registriranja firme, upisivanja vlasništva ili razvoda braka, mogu vrijeme do razrješenja ovog sukoba provesti u razmišljanju o vrijednostima političke stabilnosti u Hrvatskoj. A Vlada i HDZ o tome kako su se doveli u situaciju da su na jednoj strani oni, a na drugoj sudski službenici, javnost, predsjednik Republike, predsjednik Vrhovnog suda i – Europska komisija.