To će ponajprije ovisiti o sadržaju eventualne prijave. U ovom trenutku detalji još nisu poznati – osim da bi argumentacija vjerojatno išla u smjeru toga da postoji problem s funkcioniranjem pravosuđa koji u konačnici može rezultirati narušavanjem vladavine prava. No, pritom nije nebitno bi li se pravosudna vlast pozvala na navodno kršenje neke konkretne europske odredbe ili pravila.
Hrvatska (ni)je Poljska
O tome ovisi može li i kako reagirati Europska komisija. Komisija može pokrenuti postupak protiv države članice u slučaju da ta država krši pravo EU-a, kao što je, upravo zbog situacije u pravosuđu, zadnjih godina u više navrata učinila protiv Poljske. Međutim, teško je zamisliti da bi u ovom trenutku hrvatska Vlada mogla proći kao poljska.
Blokada pravosudnog sustava u Hrvatskoj, koja je posljedica štrajka službenika – a taj prolongirani štrajk proizlazi iz činjenice da Vlada ne pristaje na zahtjeve za povećanje plaća – akutna je kriza. U slučaju Poljske, briselska administracija tvrdi da se, raznim mjerama donesenim kroz godine, sustavno ugrožava neovisnost pravosuđa. Protiv poljske vlade i njezinih reformi u pravosuđu više presuda donio je i Sud EU-a.
Spor traje godinama
Najviši sud Europske unije je, primjerice, prije mjesec dana zaključio da neke reformske mjere koje su u prosincu 2019. donijele poljske vlasti krše pravo Unije. U jednom od možda najčešće spominjanih slučajeva protiv Poljske, poljskoj vladi je naređeno da plaća dnevnu kaznu od milijun eura (kasnije je svota prepolovljena) jer nije provela raniju presudu Suda EU i suspendirala disciplinsko vijeće Vrhovnog suda.
Tužbe je protiv Poljske pokretala Europska komisija. No, u svim ovim slučajevima radilo se o dugotrajnim postupcima – neki su trajali ili još uvijek traju godinama. Dakle, čak i u nekom (u ovom trenutku) sasvim teoretskom scenariju u kojem bi Bruxelles pokrenuo postupak protiv Hrvatske zbog stanja u pravosuđu, to ne bi imalo neposredan učinak na sadašnju krizu i blokadu (za nadati se da će se nekakvo rješenje naći brže nego što funkcionira EU).
Članak se nastavlja ispod oglasa
U Bruxellesu sve znaju
Uz to, Komisija je u potpunosti svjesna i upoznata s problemima u pravosuđu, uključujući i s pitanjem neadekvatnih plaća. Da je tako, potvrđuje ovogodišnje izvješće o vladavini prava u kojem se europska administracija dotakla i teme sudskih službenika, njihovih uvjeta rada i aktualnog štrajka. U Bruxellesu jako dobro znaju kakva je situacija, informirali su se i kod Vrhovnog suda i kod sindikata.
Vladi su stoga preporučili da nastavi raditi na tom pitanju – što se, u birokratskom rječniku, može smatrati kritikom na račun Banskih dvora – ali za ignoriranje tih preporuka, kako smo već pisali, ne postoje direktne sankcije. Izvještaj o vladavini prava, koji briselska administracija objavljuje za sve zemlje članice redovito, jednom godišnje, služi više kao korektivni putokaz.
Kakve veze ima novac?
Povezivati to pitanje s, primjerice, mogućnošću da nam EU uskrati novac iz europskih fondova (kao u slučaju Mađarske) bilo bi potpuno promašeno; to se neće dogoditi. Može li, međutim, spor oko plaća u pravosuđu eskalirati na način da utječe na isplate iz europskog plana oporavka? Poljska i Mađarska, recimo, imaju problema s isplatama jer je, zbog sporova s Bruxellesom, taj novac stavljen na čekanje.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Opet, hrvatski slučaj je različit: plan oporavka odavno je odobren, a u proračun su već uplaćene 2,2 milijarde eura (oko 40 posto od ukupno planiranog iznosa). Uskoro slijedi zahtjev i za isplatu treće rate, a tek za onu sljedeću, četvrtu, Komisija će procjenjivati je li Vlada konačno uvela red u plaće u državnim i javnim službama. Ta reforma – na koju se ovih dana poziva i ministar Ivan Malenica kad govori o štrajku – bit će ocijenjena u Bruxellesu, ali ne još.
Politički šteti premijeru
Teško je, dakle, očekivati da bi eventualna prijava Komisiji imala neposredan i direktan učinak na Vladu, barem u formalno-pravnom smislu. To, međutim, ne znači da ne bi bila riječ o značajnoj i za premijera Andreja Plenkovića vrlo neugodnoj eskalaciji.
On se rado prezentira kao briselski insajder, za njega se tvrdi da je u Bruxellesu utjecajan i da je „miljenik Europske pučke stranke“, najveće europske stranačke grupacije kojoj pripada HDZ, ali i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Prijava Komisiji bila bi stoga neugodan udarac – jer bi ispalo da je svrstan uz bok poljskim vladajućim populistima ili Viktoru Orbanu – mada bi on, zasigurno, cijelu tu priču u svom stilu dedramatizirao.
Članak se nastavlja ispod oglasa
No, s obzirom na političku štetu koju Vladi nanosi zaoštrena situacija u pravosuđu, nije nemoguće da će Banski dvori ipak ustuknuti. Manje je, međutim, vjerojatno da će Bruxelles s time imati direktne veze.
Što Bruxelles uopće može Andreju Plenkoviću ako bude prijavljen zbog štrajka u pravosuđu?
Može li se štrajk pravosudnih službenika pretvoriti u problem za Vladu i premijera i izvan granica Hrvatske?
Prijava Komisiji bila bi neugodna eskalacija za premijera. On se predstavlja kao briselski insajder, za njega se tvrdi da je utjecajan u Bruxellesu i miljenik europskih pučana. A ispalo bi da ga se svrstava uz bok poljskih vladajućih populista ili mađarskog premijera Orbana
Ostvare li se (zasad neslužbene) najave s Vrhovnog suda da će, zbog situacije u pravosuđu, Vladu prijaviti Europskoj komisiji, bit će to značajna eskalacija ionako ozbiljne krize koja već tjednima blokira pravosudni sustav. No, kakvi će biti njezini stvarni učinci – i mogu li uopće biti onakvi kakve bi zaposlenici u pravosuđu priželjkivali – sasvim je drugo pitanje.
To će ponajprije ovisiti o sadržaju eventualne prijave. U ovom trenutku detalji još nisu poznati – osim da bi argumentacija vjerojatno išla u smjeru toga da postoji problem s funkcioniranjem pravosuđa koji u konačnici može rezultirati narušavanjem vladavine prava. No, pritom nije nebitno bi li se pravosudna vlast pozvala na navodno kršenje neke konkretne europske odredbe ili pravila.
Hrvatska (ni)je Poljska
O tome ovisi može li i kako reagirati Europska komisija. Komisija može pokrenuti postupak protiv države članice u slučaju da ta država krši pravo EU-a, kao što je, upravo zbog situacije u pravosuđu, zadnjih godina u više navrata učinila protiv Poljske. Međutim, teško je zamisliti da bi u ovom trenutku hrvatska Vlada mogla proći kao poljska.
Blokada pravosudnog sustava u Hrvatskoj, koja je posljedica štrajka službenika – a taj prolongirani štrajk proizlazi iz činjenice da Vlada ne pristaje na zahtjeve za povećanje plaća – akutna je kriza. U slučaju Poljske, briselska administracija tvrdi da se, raznim mjerama donesenim kroz godine, sustavno ugrožava neovisnost pravosuđa. Protiv poljske vlade i njezinih reformi u pravosuđu više presuda donio je i Sud EU-a.
Spor traje godinama
Najviši sud Europske unije je, primjerice, prije mjesec dana zaključio da neke reformske mjere koje su u prosincu 2019. donijele poljske vlasti krše pravo Unije. U jednom od možda najčešće spominjanih slučajeva protiv Poljske, poljskoj vladi je naređeno da plaća dnevnu kaznu od milijun eura (kasnije je svota prepolovljena) jer nije provela raniju presudu Suda EU i suspendirala disciplinsko vijeće Vrhovnog suda.
Tužbe je protiv Poljske pokretala Europska komisija. No, u svim ovim slučajevima radilo se o dugotrajnim postupcima – neki su trajali ili još uvijek traju godinama. Dakle, čak i u nekom (u ovom trenutku) sasvim teoretskom scenariju u kojem bi Bruxelles pokrenuo postupak protiv Hrvatske zbog stanja u pravosuđu, to ne bi imalo neposredan učinak na sadašnju krizu i blokadu (za nadati se da će se nekakvo rješenje naći brže nego što funkcionira EU).
U Bruxellesu sve znaju
Uz to, Komisija je u potpunosti svjesna i upoznata s problemima u pravosuđu, uključujući i s pitanjem neadekvatnih plaća. Da je tako, potvrđuje ovogodišnje izvješće o vladavini prava u kojem se europska administracija dotakla i teme sudskih službenika, njihovih uvjeta rada i aktualnog štrajka. U Bruxellesu jako dobro znaju kakva je situacija, informirali su se i kod Vrhovnog suda i kod sindikata.
Vladi su stoga preporučili da nastavi raditi na tom pitanju – što se, u birokratskom rječniku, može smatrati kritikom na račun Banskih dvora – ali za ignoriranje tih preporuka, kako smo već pisali, ne postoje direktne sankcije. Izvještaj o vladavini prava, koji briselska administracija objavljuje za sve zemlje članice redovito, jednom godišnje, služi više kao korektivni putokaz.
Kakve veze ima novac?
Povezivati to pitanje s, primjerice, mogućnošću da nam EU uskrati novac iz europskih fondova (kao u slučaju Mađarske) bilo bi potpuno promašeno; to se neće dogoditi. Može li, međutim, spor oko plaća u pravosuđu eskalirati na način da utječe na isplate iz europskog plana oporavka? Poljska i Mađarska, recimo, imaju problema s isplatama jer je, zbog sporova s Bruxellesom, taj novac stavljen na čekanje.
Opet, hrvatski slučaj je različit: plan oporavka odavno je odobren, a u proračun su već uplaćene 2,2 milijarde eura (oko 40 posto od ukupno planiranog iznosa). Uskoro slijedi zahtjev i za isplatu treće rate, a tek za onu sljedeću, četvrtu, Komisija će procjenjivati je li Vlada konačno uvela red u plaće u državnim i javnim službama. Ta reforma – na koju se ovih dana poziva i ministar Ivan Malenica kad govori o štrajku – bit će ocijenjena u Bruxellesu, ali ne još.
Politički šteti premijeru
Teško je, dakle, očekivati da bi eventualna prijava Komisiji imala neposredan i direktan učinak na Vladu, barem u formalno-pravnom smislu. To, međutim, ne znači da ne bi bila riječ o značajnoj i za premijera Andreja Plenkovića vrlo neugodnoj eskalaciji.
On se rado prezentira kao briselski insajder, za njega se tvrdi da je u Bruxellesu utjecajan i da je „miljenik Europske pučke stranke“, najveće europske stranačke grupacije kojoj pripada HDZ, ali i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Prijava Komisiji bila bi stoga neugodan udarac – jer bi ispalo da je svrstan uz bok poljskim vladajućim populistima ili Viktoru Orbanu – mada bi on, zasigurno, cijelu tu priču u svom stilu dedramatizirao.
No, s obzirom na političku štetu koju Vladi nanosi zaoštrena situacija u pravosuđu, nije nemoguće da će Banski dvori ipak ustuknuti. Manje je, međutim, vjerojatno da će Bruxelles s time imati direktne veze.