Europska komisija prijavila je Hrvatsku jer nemamo plan o gospodarenju radioaktivnim otpadom
Nova prijava sudu Europske unije protiv Republike Hrvatske
Europska komisija podnijela je novu prijavu Sudu EU protiv Hrvatske. Zajedno s Austrijom i Italijom, Hrvatska je prijavljena jer Komisiji nije dostavila nacionalne programe za gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom.
Ove tri zemlje Komisiju nisu obavijestile jesu li svoje zakonodavstvo uskladile s Direktivom o gospodarenju istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom. Taj otpad nastaje i kao nusproizvod upotrebe nuklearne tehnologije i tehnologije zračenja u svrhe koje nisu povezane s energetikom, primjerice u znanstvenim istraživanjima i različitim primjenama u medicini. Zato je prioritet Komisije osigurati uspostavu najviših sigurnosnih standarda njegovog zbrinjavanja.
Što propisuje ova europska direktiva?
Prema Direktivi zemlje članice EU su do 23. kolovoza 2015. trebale obavijestiti Komisiju o svojim nacionalnim programima. Iako su nakon toga dobile podsjetnike, te je zatraženo da se očituju o kašnjenju, odnosno o fazi implementacije Uredbe, nisu na to reagirale. Doduše, dostavile su nacrte svojih programa, ali to Komisiji nije bilo dovoljno.
Zato su i Hrvatska i Austrija i Italija u travnju 2016. dobile službene opomene, a zatim prema proceduri, lani u srpnju i obrazložena mišljenja, što je korak do prijave Sudu EU. Komisija naprosto smatra da su vlasti ove tri zemlje trebale poduzeti sve potrebne mjere za donošenje konačnih nacionalnih programa za gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom i o njima ju obavijestiti.
Hrvatska je u zakašnjenju od pet godina
Među ostalim tim mjerama EU nastoji radnike i javnost zaštititi od opasnosti ionizirajućeg zračenja. Osim toga, propisuje se obavješćivanje javnosti, te njezino sudjelovanjesti u raspravama o gospodarenja istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom. Pri tome se ne zanemaruje da su neke informacije ipak tajne. Alarmantna je činjenica da su države članice bile su obvezne prenijeti Direktivu u svoje zakonodavstvo 23. kolovoza 2013. godine. Hrvatska je, naravno imala nešto duži rok, barem do prvog upozorenja, no ni na jedno do sada nije reagirala.
Sud EU, kojem je Hrvatska prijavljena, zadužen je za kontrolu provedbe europskog prava, odnosno implementacije direktivan u nacionalna zakonodavstva. Postupci pred njim, kao sada u slučaju Hrvatske, Italije i Austrije, pokreću se protiv nacionalnih vlada ako ne djeluju u skladu s pravom EU-a. Mogu ih pokrenuti Europska komisija ili druga zemlja EU-a. Utvrdi li se da je određena država članica pogriješila, ona mora odmah poduzeti mjere da ispravi pogrešku, u protivnom se može pokrenuti drugi postupak, u kojem se toj državi može izreći i novčana kazna.
Nadležni kažu da znaju što moraju činiti
Državna tijela, kako prizlazi iz javno dostupnik podataka, svjesna su da kao zemlja članica EU Hrvatska ima obvezu uspostaviti Nacionalni program za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva. Riječ je o radioaktivnom otpadu koji je nastao tijekom 60-godišnje primjene izvora ionizirajućeg zračenja u medicini, industriji, znanosti, vojnoj i javnoj uporabi.
Osim toga, Hrvatska ima i obavezu zbrinuti polovicu tog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, te sanirati lokacije na kojima se nalaze prirodni radioaktivni materijali za koje je potreban kontinuirani regulatorni nadzor. Međutim, čini se da ipak nismo učinili dovoljno, zbog čega će se Vlada sada morati suočiti s novim procesom na Sudu EU.