Europska komisija upozorila Vladu na tužbe kojima se progone mediji. Kao primjer spomenuli i Telegram
Europska komisija objavila je novo godišnje izvješće o vladavini prava
Otkako je prije dvije godine prezentirala prvo izvješće o vladavini prava u Europskoj uniji, Europska komisija hrvatske vlasti upozorava na isti problem: velik broj tužbi protiv novinara i medijskih kuća, od kojih dio dolazi od političkih i drugih moćnika koji na taj način žele spriječiti izvještavanje o sebi, svojoj imovini, poslovima i tako dalje.
Radi se o tzv. SLAPP tužbama (engleska kratica za Strategic Lawsuits against public participation, odnosno Strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja), koje su usmjerene protiv novinara ili, u nekim zemljama, protiv nevladinih organizacija i aktivista. Ne spada, naravno, svaka tužba u tu kategoriju. No, u EU su uzele dovoljno maha da su u Bruxellesu nedavno predložili novi europski propis kojim bi se tome stalo na kraj.
Nema bitnih promjena
Problem SLAPP-a posebno je izražen u Hrvatskoj, na što Komisija stalno iznova upozorava hrvatsku Vladu. Najprije su to učinili 2020., u prvom godišnjem izvješću o vladavini prava u EU. Potom su lani ponovili da “posebno i dalje zabrinjava velik broj” takvih tužbi “usmjerenih protiv novinara”, napominjući da one “predstavljaju znatan financijski rizik za novinare i mogu imati vrlo zastrašujući učinak”.
Godinu dana kasnije ništa se bitno nije promijenilo. Ove srijede Komisija je objavila novu analizu o vladavini prava u zemljama članicama EU-a u kojoj još jednom upozorava na problem velikog broja tužbi protiv novinara i medija. A kao jedan od primjera navode i slučajeve protiv Telegrama.
Tužbe protiv Telegrama
Komisija napominje da tužbe, općenito govoreći, često ciljaju novinare osobno, a ne medijske kuće te da i dalje imaju “snažan učinak na dotične medije, ugrožavajući opstanak manjih, lokalnih medija i slobodnih novinara”. “I dalje postoji niz primjera takvih tužbi protiv novinara od strane političara ili javnih dužnosnika, uključujući suce”, opisuje Komisija situaciju u Hrvatskoj.
Pritom se referiraju i na slučaj Telegrama, odnosno na izvješće Platforme Vijeća Europe za promicanje zaštite novinarstva i sigurnosti novinara. Ta je Platforma, kako smo nedavno javljali, u svibnju ove godine na svojim stranicama, kao primjer kršenja slobode medija, navela slučaj tužbi suca Zvonka Vrbana protiv Telegrama, novinara Drage Hedla i glavne urednice Jelene Pavić Valentić.
Bruxelles traži akciju
Europska komisija ne ulazi u detalje niti daje svoju ocjenu tog konkretnog slučaja jer to, uostalom, i nije svrha njihovog dokumenta. No, kad su u pitanju tužbe protiv medija i novinara općenito, Bruxelles od hrvatske Vlade očito očekuje da nešto poduzme jer Komisija u izvješću izrijekom preporuča Hrvatskoj da se pozabavi problemom SLAPP-a.
Europsko izvješće o vladavini prava pokriva vrlo široko područje, od funkcioniranja pravosuđa, preko borbe protiv korupcije do medijskih sloboda, a ove su godine u njega prvi puta uključene i preporuke za svaku zemlju članicu. Hrvatska ih je dobila tek pet. Činjenica da je među njima i ona koja se tiče tužbi protiv medija dovoljno govori o tome kako taj problem vide u Bruxellesu.
O izvješću Europske komisije oglasilo se i Hrvatsko novinarsko društvo. Njihovo priopćenje možete pročitati ovdje.