Europske zemlje masovno pronalaze načine kako spasiti event industriju koja je najviše stradala. Što radi naša Vlada?

Event industrija je postala značajan faktor u hrvatskom turizmu. Što se radi da je se spasi?

FOTO: Vjekoslav Skledar

Kada je prošlog proljeća u Europi počela pandemija, sve je stalo. Na utakmicama više nije bilo navijača, koncerti su ostali bez publike, kazališne predstave bez gledatelja, kongresi u otkazani. Djelatnosti koje se oslanjaju na masovna okupljanja odjednom su ostale bez ključnog preduvjeta za ekonomski opstanak – masovnih okupljanja.

Godinu dana kasnije, u europskim državama učvršćuje se novi trend: unatoč tome što pandemija još uvijek traje, vlasti u pojedinim zemljama pokušavaju naći inovativne načine da osiguraju epidemiološki održiv suživot tzv. event industrije i koronavirusa.

Test u kontroliranim uvjetima

Početkom ožujka pisali smo da je više 1300 ljudi plesalo i zabavljalo se na masovnom partiju u najvećoj zatvorenoj areni u Amsterdamu. Provod u Ziggo Domeu, za koji je vladao neviđeni interes – prijavilo se više od sto tisuća ljudi, ali ih je tek nešto više od tisuću smjelo prisustvovati – organiziran je uz potporu nizozemske vlade.

Bilo je to jedno od eksperimentalnih manifestacija u kontroliranim uvjetima, s ciljem da se pokuša utvrditi mogu li se i kako na siguran način ponovno održavati masovniji događaji. Dakle, na način da se ne ugrožava zdravstvena situacija i ne pogoduje ubrzanom širenju virusa.

Povratak na ‘staro normalno’

Nizozemska vlada dozvolila ih je još nekoliko: poslovni kongres, kazališnu predstavu, nogometne utakmice, plesni i glazbeni festival, kažu za Telegram iz Fieldlaba, inicijative koja provodi ova testna događanja. Inicijativa, kojoj je glavni cilj „vratiti event industriju na staro normalno“, pokrenuta je u suradnji sa znanstvenicima i znanstvenim institutima, a uz podršku više vladinih resora.

Iz Fieldlaba ističu da kroz testna događanja prikupljanju znanje i podatke, a na temelju rezultata istraživanja rade na tome da se omoguće „sigurna i odgovorna događanja s povećanim kapacitetom posjetitelja“, kao što je to bilo nekad. Iako rade isključivo u Nizozemskoj, imaju i puno upita iz inozemstva. U Hrvatskoj, barem zasad, nisu u kontaktu ni sa kim.

Koncert u Barceloni

Slike Nizozemaca koji, dok je zemlja u karanteni i pod policijskim satom, bezbrižno partijaju obišle su Europu. No, sličnih događanja u međuvremenu je bilo ili su najavljena i u nekim drugim europskim državama. Zadnjeg vikenda u ožujku testni Covid koncert održan je u Barceloni.

Uz dozvolu vlasti, oko pet tisuća ljudi bilo je na koncertu u sportskoj areni, nakon što su tog istog dana dobili negativan test na koronavirus. U dvorani nisu morali držati distancu, ali su nosili maske. Maske i test bili su uključeni u cijenu karte. Testiranje za ovaj pilot-projekt obavljeno je u suradnji s lokalnom bolnicom. Oni koji su bili pozitivni nisu mogli ući, a novac im je refundiran.

Stiže aplikacija za događanja?

U Engleskoj mediji baš ovih dana pišu o pilot-događanjima, na kojima će vlada testirati niz mjera, uključujući navodno i Covid certifikate, kako bi utvrdila mogu li se ljudi sigurno vratiti na masovna događanja, poput utakmica ili koncerata. Ispitivat će se i učinak brzog testiranja prije i nakon događaja. Jedan od prvih je večer stand up komičara uživo pred publikom u Liverpoolu.

O takvoj vrsti eksperimentalnih događanja u Hrvatskoj se, barem zasad, ne govori. No, Telegram neslužbeno doznaje da se, u suradnji s resornim ministarstvom, navodno radi na aplikaciji koja bi trebala olakšati povratak publike na masovnija kulturna događanja. Prema našim saznanjima, radi se o projektu koji je usporediv s oznakom Stay Safe in Croatia koju je za turizam i ugostiteljstvo pokrenulo Ministarstvo turizma.

Tu nacionalnu oznaku mogu dobiti objekti – kolodvori, luke, marine, bazeni, plaže, restorani, barovi, kampovi, hoteli i tako dalje – koji poštuju zdravstvene i sigurnosne antikorona preporuke. Mogu je dobiti i kulturni objekti, poput muzeja, knjižnica, palača. Iako detalji još nisu poznati, nova aplikacija trebala bi, umjesto na objekte, biti usmjerena na događaje.

‘Godinu dana ne radimo’

Tek treba, dakako, vidjeti hoće li aplikacija zaživjeti i imati učinka za barem dio domaće event industrije koja je, kao i u drugim zemljama, snažno pogođena korona-krizom. Nedavno su iz Udruge Glas poduzetnika (UGP) upozorili da je lani otkazano više od sto festivala koji su, u normalnim vremenima, u Hrvatsku privlačili „oko milijun posjetitelja iz čitavog svijeta“.

„Event industrija najviše je nastradala, mi godinu dana praktički ne radimo“, kaže za Telegram Berislav Marszalek, koordinator UGP-ovog Odbora za event industriju, dodajući da u toj djelatnosti radi oko 15 tisuća ljudi. Misli se na organizatore festivala, konferencija, predstava, pa i vjenčanja, vlasnike klubova, kazališta, tvrtki za najam opreme, prodaju karata i tome slično.

Razgovori o okviru za ljeto

Iako su uključeni u Vladine potpore za očuvanje radnih mjesta, Marszalek ističe da “nitko ne želi živjeti na potporama, nego želimo raditi”, a to u ovom trenutku – kada je epidemiološka situacija nepovoljna i vrlo neizvjesna – znači barem “otvorenu komunikaciju sa Stožerom”, da se “počne razgovarati o ovom ljetu”.

Svjesni su, kaže, da je situacija neizvjesna i da nitko ne može planirati, ali upravo zbog toga, tvrdi, druge države pomažu ovom tipu djelatnosti na različite načine, primjerice, financijskim jamstvima kako bi organizatori mogli početi s pripremama većih manifestacija, pa ako budu otkazane, da imaju pokrivene troškove.

“Treba prepoznati važnost branše. Event industrija je postala značajan faktor u hrvatskom turizmu. A zasad nema nikakvog plana. Treba nam okvir rada ovog ljeta”, zaključuje Marszalek.