Europski parlament upravo je izglasao povjerenje novoj Europskoj komisiji
Za novu Komisiju pod vodstvom Ursule von der Leyen glasovao je 461 zastupnik
Europski parlament upravo je potvrdio novi saziv Europske komisije. Za novu Komisiju, pod vodstvom Ursule von der Leyen, glasovao je 461 zastupnik. Protiv ih je bilo 157, a 89 bilo je suzdržanih. To je uvjerljivija većina od one kojom je prije pet godina potvrđena Junckerova Komisija, a i bolji rezultat za von der Leyen u odnosu na srpanj kada ju je EU parlament potvrdio za novu predsjednicu Komisije. Tada je dobila 383 glasa, samo devet više od natpolovične većine koja joj je bila potrebna za izbor.
Nova Komisija trebala je početi s radom 1. studenog, ali se imenovanje odužilo jer je Europski parlament odbio troje kandidata za povjerenike. U prvom krugu otpali su kandidati iz Francuske, Mađarske i Rumunjske, po jedan iz svake od triju najvećih političkih grupacija koje čine većinu u novom sazivu parlamenta. Pariz, Budimpešta i Bukurešt nominirali su nove povjerenike, koji su u konačnici prošli saslušanja i dobili potvrdu nadležnih parlamentarnih odbora. Velika Britanija nije imenovala nikoga jer 31. siječnja namjerava napustiti EU. Tim Ursule von der Leyen preuzima dužnost 1. prosinca.
Klima – egzistencijalno pitanje
U obraćanju parlamentu, von der Leyen je upozorila da su klimatske promjene „egzistencijalno pitanje za Europu i za svijet”. Podsjetila je na nedavne slike Venecije pod vodom i požara u Portugalu. Ovo se događalo i prije, ali nikad s takvom učestalošću ili intenzitetom, kazala je, dodavši da „nemamo vremena za gubljenje”. Kao odgovor, von der Leyen nudi „europski zeleni sporazum”: „To je naša nova strategija rasta. Pomoći će nam da smanjimo emisije (stakleničkih plinova) i istovremeno stvaramo radna mjesta”. Temeljit će se na industrijskoj strategiji koja će omogućiti inovacije i razvoj novih tehnologija, kao i otvaranje novih tržišta, obećala je nova predsjednica Komisije.
To, međutim, traži velika ulaganja u inovacije, istraživanja, infrastrukturu, stanovanje; zahtijeva javne i privatne investicije, na europskoj i nacionalnoj razini. „U regijama koje će morati poduzeti zahtjevnije korake od većine, osigurat ćemo potporu ljudima i tvrtkama s ciljanim mehanizmom pravedne tranzicije”, poručila je. Ursula von der Leyen, dakle, obećava da će biti novca za tranziciju i time želi ublažiti otpor pojedinih država članica, osobito u srednjoj i istočnoj Europi – poput Poljske, koja se snažno oslanja na ugljen – klimatskim ambicijama Europske unije. Njezina obećanja oko borbe protiv klimatskih promjena, međutim, nisu bila dovoljna da uvjere grupaciju zelenih.
O migracijama i budućnosti EU
Druga kontroverzna tema, koja već godinama stvara podjele u EU, tiče se migracija, a Ursula von der Leyen obećava zaštitu izbjeglicama, ali i čvršću politiku prema onima koji nemaju pravo na međunarodnu zaštitu. Poziva na reformu sustava azila, koja je, zbog dubokih razmimoilaženja, zapela u pregovorima među zemljama članicama. Dok je govorila o borbi protiv raka, pak, s eurozastupnicima je podijelila vrlo osobnu priču. Njezina je sestra, otkrila je, s 11 godina umrla od raka. „Svatko od nas ima sličnu priču ili poznaje nekoga tko ima”, kazala je, ustvrdivši da će Europa preuzeti vodstvo u borbi protiv raka.
Osvrnula se i na budućnost Europske unije – Konferenciju za koju će, s Komisijine strane, biti zadužena potpredsjednica Dubravka Šuica. Odaziv na europske izbore ove godine bio je najviši u zadnjih 25 godina, „ali demokratsko sudjelovanje ne prestaje na dan izbora”, istaknula je von der Leyen koja očekuje da će se u rad Konferencije, koja će trajati dvije godine, uključiti sve institucije i građani. Svoj govor završila je porukom na engleskom, francuskom i njemačkom: „Živjela Europa”.