Bugarska, najsiromašnija članica Europske unije nedavno je dobila novu Vladu koju vodi Kiril Petkov, čiji je životopis privukao pažnju i hrvatske javnosti. Petkov je prilično mladi političar, rođen 1980. godine. Radi se o ekonomistu i poduzetniku koji je, između ostalog, MBA diplomu stekao na Harvardu, jednom od najboljih svjetskih sveučilišta.
Hrvatski političari regrutiraju se po županijskim agencijama
Kada takve biografije usporedimo s onima hrvatskih političara, koji su – uz par iznimki – život proveli po raznim državnim i lokalnim agencijama i ustanovama na polu-izmišljenim poslovima, jasno je zašto će nas i Bugarska uskoro prestići. Sad nam jedino preostaje da se nadamo što skorijem ulasku Bosne i Hercegovine ili Srbije u Europsku uniju, kako ne bi bili na dnu baš svih ljestvica.
Prema nedavno objavljenim podacima Eurostata o stvarnoj individualnoj potrošnji, koja pokazuje standard građana u odnosu na prosjek Europske unije, na dnu ljestvice su Bugarska i Hrvatska. Bugarska je na 61 posto prosjeka EU, te je time, još uvijek, najsiromašnija članica EU. Hrvatska je na 68 posto prosjeka, no to bi se vrlo brzo moglo promijeniti, ako nova bugarska vlada ubrza reforme, za što, barem prema profilu premijera, ima sve predispozicije.
Slično nam se već ranije dogodilo s Rumunjskom. Hrvatska je 2015. godine bila na 62, a Rumunjska na 60 posto prosjeka EU, prema stvarnoj individualnoj potrošnji. Već sljedeće godine nas prestižu, te je 2016. Rumunjska bila na 65 posto, a Hrvatska na 63 posto prosjeka EU. Danas su već daleko odmakli te je Rumunjska na 80 posto prosjeka EU, a Hrvatska na svega 68 posto.
Hrvatska nema ambiciju nešto promijeniti
Što je najgore, Hrvatska očito nema ni ambiciju nešto značajno promijeniti u svojim politikama, kako bi osigurala značajniji rast, što se vidi iz Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine koja je objavljena u veljači. Što se tiče BDP-a u odnosu na prosjek EU, Hrvatska i tu stagnira.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Od 2015. do prošle godine porasli smo sa 61 na 64 posto prosjeka EU. Bugarska je, za usporedbu, u istom razdoblju porasla s 48 na 55 posto, a Rumunjska s 56 na 72 posto. No, prema vladinoj Strategiji, plan je Hrvatske do 2030. godine dosegnuti 75 posto prosjeka EU, što je malo više od pozicije gdje je Rumunjska danas.
Problemi zbog kojih već godinama zaostajemo za zemljama s kojima smo se nekada davno mogli uspoređivati, manje više svima su poznati. Jedan od ključnih problema jest svakako korupcija koja seže u sam kabinet Vlade, pa imamo slučaj da bivša ministrica za EU fondove trenutno sjedi u istražnom zatvoru zbog sumnji u namještanje natječaja.
Svi znamo u čemu je problem
Javna administracija također nije na zadovoljavajućoj razini, još uvijek nije razvijen prijateljski pristup prema korisnicima njihovih usluga, bilo da se radi o građanima ili poduzetnicima. Pravosuđe, koje je ključno za sigurnost poslovanja – kroz brzo rješavanje sporova, također ne funkcionira kako bi trebalo.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Uglavnom, dok god nam ministri i premijeri, umjesto s Harvarda, stižu iz županijske agencije za procjenu učinaka propisa, bit ćemo na zadnjem mjestu svih ljestvica.
Svi znamo koji su uzroci ovakvog zaostajanja. Kao najveći problem ističe se funkcioniranje pravosuđa. Dugo trajanje sporova s vrlo neizvjesnim ishodom otežava život, poslovanje i omogućuje nesmetani razvoj korupcije. Recimo, Hrvatska je po neovisnosti pravosuđa u istraživanju konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma na 126. mjestu, što znači da su daleko iznad nas sve zemlje EU, a čak i nekoliko afričkih zemalja.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Evo, uskoro ćemo biti siromašniji i od Bugarske
Bugarska ima novu vladu, ljude s prestižnih fakulteta i s golemim iskustvom. Hrvatski političari regrutiraju se po županijskim agencijama
Slično nam se već ranije dogodilo s Rumunjskom. Hrvatska je 2015. godine bila na 62, a Rumunjska na 60 posto prosjeka EU, prema stvarnoj individualnoj potrošnji. Već sljedeće godine nas prestižu, te je 2016. Rumunjska bila na 65 posto, a Hrvatska na 63 posto prosjeka EU. Danas su već daleko odmakli te je Rumunjska na 80 posto prosjeka EU, a Hrvatska na svega 68 posto
Bugarska, najsiromašnija članica Europske unije nedavno je dobila novu Vladu koju vodi Kiril Petkov, čiji je životopis privukao pažnju i hrvatske javnosti. Petkov je prilično mladi političar, rođen 1980. godine. Radi se o ekonomistu i poduzetniku koji je, između ostalog, MBA diplomu stekao na Harvardu, jednom od najboljih svjetskih sveučilišta.
Također, novi ministar za e-upravu postao je Božidar Božinov koji je diplomirao na londonskom Gold Smiths Collegeu, te je osnivač IT kompanije koja se bavi informatičkom sigurnošću.
Hrvatski političari regrutiraju se po županijskim agencijama
Kada takve biografije usporedimo s onima hrvatskih političara, koji su – uz par iznimki – život proveli po raznim državnim i lokalnim agencijama i ustanovama na polu-izmišljenim poslovima, jasno je zašto će nas i Bugarska uskoro prestići. Sad nam jedino preostaje da se nadamo što skorijem ulasku Bosne i Hercegovine ili Srbije u Europsku uniju, kako ne bi bili na dnu baš svih ljestvica.
Prema nedavno objavljenim podacima Eurostata o stvarnoj individualnoj potrošnji, koja pokazuje standard građana u odnosu na prosjek Europske unije, na dnu ljestvice su Bugarska i Hrvatska. Bugarska je na 61 posto prosjeka EU, te je time, još uvijek, najsiromašnija članica EU. Hrvatska je na 68 posto prosjeka, no to bi se vrlo brzo moglo promijeniti, ako nova bugarska vlada ubrza reforme, za što, barem prema profilu premijera, ima sve predispozicije.
Slično nam se već ranije dogodilo s Rumunjskom. Hrvatska je 2015. godine bila na 62, a Rumunjska na 60 posto prosjeka EU, prema stvarnoj individualnoj potrošnji. Već sljedeće godine nas prestižu, te je 2016. Rumunjska bila na 65 posto, a Hrvatska na 63 posto prosjeka EU. Danas su već daleko odmakli te je Rumunjska na 80 posto prosjeka EU, a Hrvatska na svega 68 posto.
Hrvatska nema ambiciju nešto promijeniti
Što je najgore, Hrvatska očito nema ni ambiciju nešto značajno promijeniti u svojim politikama, kako bi osigurala značajniji rast, što se vidi iz Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine koja je objavljena u veljači. Što se tiče BDP-a u odnosu na prosjek EU, Hrvatska i tu stagnira.
Od 2015. do prošle godine porasli smo sa 61 na 64 posto prosjeka EU. Bugarska je, za usporedbu, u istom razdoblju porasla s 48 na 55 posto, a Rumunjska s 56 na 72 posto. No, prema vladinoj Strategiji, plan je Hrvatske do 2030. godine dosegnuti 75 posto prosjeka EU, što je malo više od pozicije gdje je Rumunjska danas.
Problemi zbog kojih već godinama zaostajemo za zemljama s kojima smo se nekada davno mogli uspoređivati, manje više svima su poznati. Jedan od ključnih problema jest svakako korupcija koja seže u sam kabinet Vlade, pa imamo slučaj da bivša ministrica za EU fondove trenutno sjedi u istražnom zatvoru zbog sumnji u namještanje natječaja.
Svi znamo u čemu je problem
Javna administracija također nije na zadovoljavajućoj razini, još uvijek nije razvijen prijateljski pristup prema korisnicima njihovih usluga, bilo da se radi o građanima ili poduzetnicima. Pravosuđe, koje je ključno za sigurnost poslovanja – kroz brzo rješavanje sporova, također ne funkcionira kako bi trebalo.
Uglavnom, dok god nam ministri i premijeri, umjesto s Harvarda, stižu iz županijske agencije za procjenu učinaka propisa, bit ćemo na zadnjem mjestu svih ljestvica.
Svi znamo koji su uzroci ovakvog zaostajanja. Kao najveći problem ističe se funkcioniranje pravosuđa. Dugo trajanje sporova s vrlo neizvjesnim ishodom otežava život, poslovanje i omogućuje nesmetani razvoj korupcije. Recimo, Hrvatska je po neovisnosti pravosuđa u istraživanju konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma na 126. mjestu, što znači da su daleko iznad nas sve zemlje EU, a čak i nekoliko afričkih zemalja.