Fenomenalan preokret: Staro jugoslavensko poduzeće sada je jedna od najinovativnijih firmi
Direktor Nicra Kristijan Milaković dobio je nagradu za Poduzetnika godine
Tvrtka Nicro bila je jedna od bezbroj anonimnih državnih tvrtki u bivšoj Jugoslaviji. Umjesto da, poput većine, propadne u tranziciji, preživjeli su i potpuno promijenili vlastiti biznis model. Danas je Nicro jedna od najinovativnijih kompanija u Hrvatskoj – njen direktor Kristijan Milaković prije nekoliko je tjedana na važnom natječaju Ernst & Younga za Poduzetnika godine dobio nagradu za tehnološku inovativnost.
O ovoj samozatajnoj tvrtki koja se bavi proizvodnjom opreme za farmaceutsku i prehrambenu industriju ne može se mnogo saznati na internetu i iz medija. Osnovana je prije četrdeset godina, kao državna tvrtka koja je po cijeloj bivšoj Jugoslaviji radila opremu i proizvodne pogone za prehrambene industrije, poput Dukata, Leda i Ljubljanskih mlekara.
Bakina kutija s alatom
Otac današnjeg direktora, Marijan Milaković, radio je u Nicru kao direktor. Zatim je otišao i s dvoje kolega osnovao ured koji se bavio isključivo projektiranjem, a opremu su nabavljali u inozemstvu. Malo pomalo, posao se počeo razvijati. U to vrijeme, Kristijan je završavao strojarstvo i sam krenuo očevim stopama.
“Moja je baka tu najviše nastradala. Imala je kutiju s alatima, a ja sam joj svaki put kada bih došao rastavio bravu od ulaznih vrata. Rastavio sam je tisuću puta, a ona ju je tisuću puta natrag sastavljala. Kako je otac vidio da to ima nekakvog smisla, 1995. godine je kupio Nicro u kojem je nekad radio.”
Milakovići su shvatili da Nicro u prehrambenoj industriji nema genijalnu budućnost. Stoga su se odlučili orijentirati na farmaceutiku, što je bilo ključno za veliki uspjeh
U tom trenutku u tvrtki je od nekadašnjih tristotinjak zaposlenika ostalo troje – direktor i dva radnika. Na ostacima starog Nicra pokrenuta je nova tvrtka pod imenom Nicrocop, no ubrzo su uvidjeli da u poslovnom svijetu ime Nicro ipak ima neku reputaciju i prepoznatljivost pa su ga ubrzo vratili.
Milakovići su imali bogato iskustvo suradnje s vodećim prehrambenim industrijama i izrade industrijske opreme za njih. Međutim, to ne bi bilo dovoljno za opstanak, shvatili su, jer je hrvatsko tržište malo i nema mnogo prostora za organski rast u tom segmentu. Imali su dvije mogućnosti, širiti se međunarodno u prehrambenoj industriji ili proširiti poslovanje u regiji na zahtjevniju industriju, farmaceutiku. Na nagovor kolege iz Jadran Galenskog Laboratorija, ipak su počeli raditi za farmaceutsku industriju, koja im je posljednjih petnaestak godina glavna niša.
Velika promjena fokusa
Promjena fokusa predstavljala je veliki izazov, jer je proizvodnja lijekova izrazito zahtjevna i visoko regulativna industrija. “Mora biti evidentirano kroz sljedivost materijala, radnih procesa, operatera pa stoga često moramo isporučiti više dokumentacije nego lima, što je i normalno jer je riječ o lijekovima”, objašnjava.
Dok prolazimo kroz svježe renovirane urede, komentiramo minimalistički interijer kojim dominiraju staklo i kamen. “Kod nas je sve sterilno”, smije se Milaković. Njegov radni stol prekriven je nacrtima novih projekata. “Tehnologije u proizvodnji lijekova se mijenjaju, a te promjene nije moguće pratiti ako kontinuirano ne radite nove stvari, ne uvodite nova tehnološka i softverska rješenja. Ne možete pratiti razvoj bilo koje industrije ako i sami niste inovativni.”
“Lijepo je kad kreneš od ovoga”, objašnjava Kristijan Milaković i pokazuje nacrte na stolu, “pa od papira stvoriš proizvodni pogon koji radi i prolazi sve analize, inspekcije i atestne procedure, onda znaš da si napravio nešto. Naši pogoni prolaze sve svjetske kontrole, od hrvatskog HALMED-a, američkog FDA do stručnih inspekcija farmaceutskih kuća.”
Gotovo polovica dobiti reinvestira se u razvoj
Milaković ističe da 45 posto dobiti reinvestiraju u razvoj i istraživanje, a 25 posto za nabavku strojeva i opreme. “S obzirom na to da projekti zbog tehnološke zahtjevnosti mogu potrajati i do dvije godine, dobit gotovo i ne isplaćujemo, nego raspodjeljujemo u rezerve za tekuće troškove”, kaže. “Naše ulaganje u marketing je nula kuna”, smije se Milaković.
‘Baka je najviše stradala u mom odrastanju. Imala je kutiju s alatima. Tisuću puta sam rastavljao bravu na njenim ulaznim vratima, a ona ju je tisuću puta natrag sastavljala.’
No zato su prije dvije godine investirali dva milijuna kuna u gradnju prostorije tzv. clean room ili sterilne sobe koja u farmaciji služi za testiranja prije nego što se proizvod isporuči klijentu. Iako im takav sustav nije nužan, diže razinu kvalitete jer omogućava testiranje opreme u laboratorijskim uvjetima.
Na prvi pogled, kaže Milaković, netko će reći – okej, pa to je spremnik. To je ventil, ovo je filtar, to je instrument, ništa posebno. Ali isto je kao i kod automobila. Skup metalnih dijelova koji sami za sebe ne znače ništa. Ali kad se ti dijelovi uglazbe kao što je to napravio Rimac, onda iz tih dijelova ispadne nešto genijalno. Kada pogledaš njegovu proizvodnju, pomisliš, pa što, malo karbona, cijevi, četiri elektromotora i nekoliko baterija. Ali nije to baš tako. Mnogi su probali pa nisu uspjeli, ističe.
Čime se Nicro zapravo bavi?
Nicro za proizvođače lijekova projektira i proizvodi proizvodne pogone, a specijalizirani su za proizvodnju, skladištenje i distribuciju svih kritičnih medija za farmaceutsku industriju te pripremu i procesiranje sterilnih proizvoda – kapi, sprejeva, injekcija. Trenutačno su jedina tvrtka u Hrvatskoj koja nudi ovakva rješenja.
Njihov klijent je globalna farmaceutska kuća Teva za koju sada rade tri projekta u Izraelu, a radili su i na izgradnji proizvodnih pogona Pharma Valley JGL-a, najveće investicije Jadran Galenskih Laboratorija, ukupne vrijednosti 361 milijun kuna. Osim za Tevu i JGL, Nicro je angažiran i na izgradnji pogona tvornice Belupo. “Krećeš od ideje klijenta, primjerice spremnika u kojem nešto treba zamiješati. Pa po malo, istraživanjem i nadograđivanjem dođeš do proizvodnog pogona. Na projektu za Plivu za proizvodnju novog lijeka, u prostoriji od otprilike 100 kvadrata postavljeno je 13 spremnika, 760 ventila i 650 instrumenata, 19 kilometara kabla i 14 kilometara pneumatskih cijevi za zrak. To je fascinantan proces”, kaže Milaković.
Ističe da je EY izbor za Poduzetnika godine odlična stvar za male poduzetnike, koja njih ništa ne košta, a riječ je o izboru na svjetskoj razini. U ovogodišnji izbor ušlo je 30 kandidata koji ukupno zapošljavaju 7770 ljudi, a zajednički gledano, godišnji prihodi im prelaze 6,5 milijardi kuna, a prošle je godine priznanje za inovativnost dobio Mate Rimac, direktor tvrtke Rimac Automobili.
Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 2. travnja 2016.