Ficova pravosudna reforma izgleda kao da ju je pisao HDZ. Ali za razliku od Hrvata, Slovaci se ne boje masovnih prosvjeda
Pravosuđe može biti okidač masovnih prosvjeda - to je lekcija iz više europskih zemalja
Slovački premijer Robert Fico jako dobro zna da se na ulici može srušiti vlast. U ožujku 2018. slovački građani masovno su izašli na ulice prosvjedujući protiv Ficove vlade. Bila je to eskalacija duboke krize izazvane ubojstvom istraživačkog novinara Jana Kuciaka i njegove partnerice Martine Kušnirove. Najveći prosvjedi od pada komunizma srušili su i premijera. U pokušaju da smiri bijes javnosti i izbjegne prijevremene izbore, sredinom ožujka te godine Fico je podnio ostavku.
Šest godina kasnije Robert Fico ponovno je na čelu slovačke vlade, nakon što je pobijedio na izborima održanim krajem rujna prošle godine. Slovaci su, pak, ponovno na ulicama – ovoga puta zbog pravosudne reforme za koju kritičari tvrde da će značajno oslabiti borbu protiv korupcije i zaštitu zviždača, i istovremeno zaštititi one bliske vlasti od potencijalnog progona.
Gašenje posebnog tužiteljstva
Izmjenama zakona, među ostalim, predviđeno je zatvaranje ureda posebnog tužitelja koji se od 2004. bavi(o) slučajevima teških kaznenih djela i korupcije, uključujući i prijevare s EU fondovima, te prepuštanje istraga drugim tužiteljima, koji se takvim slučajevima nisu uopće bavili 20 godina. Smanjuju se i propisane zatvorske kazne, primjerice, za primanje mita.
Iz EU-a su stigla upozorenja da bi takva reforma, pri tom još donesena po hitnom postupku, mogla biti problematična – pogotovo bude li utjecala na visokoprofilne slučajeve korupcije i zaštitu sredstava iz EU fondova. Reagirali su i iz Ureda europske javne tužiteljice – onog istog o čijoj se svrsi postojanja ovih dana debatira i u Hrvatskoj. Slovački građani ponovno su izašli na masovne prosvjede. Robert Fico, koji zna da se na ulici može srušiti vlast, ipak nije odustao.
Oštra reakcija predsjednice
Od 150 zastupnika u slovačkom parlamentu, njih 78 glasalo je za (sličnost s hrvatskom parlamentarnom stvarnošću puka je slučajnost) kontroverznu reformu. Predsjednica države odmah je oštro uzvratila.
„Razmotrit ću sve zakonske i ustavne opcije kako bih spriječila da zakon stupi na snagu“, najavila je Zuzana Čaputova, problematizirajući što su tako ozbiljne promjene donesene u hitnoj, umjesto redovitoj proceduri, čime je „onemogućena rasprava o utemeljenosti“ reforme. Dapače, kaže, neke izmjene su u zadnji čas predložili zastupnici na čije će sudske postupke ovaj zakon utjecati. Zakon može sada biti poslan na ustavni sud, dok eventualni predsjednički veto parlamentarna većina može zaobići novim glasanjem.
Državni odvjetnik skeptičan
Potez Ficove vlade – koji je, unatoč javnim prosvjedima i kritikama s niza adresa, očekivano dobio zeleno svjetlo parlamentarne većine – već tjednima izaziva kontroverze, još otkako je povratnički premijer, nakon samo mjesec i pol mandata, najavio izmjene koje su, među ostalim, problematične i za funkcioniranje EPPO-a, europskih tužitelja koji ganjaju prijevare s europskim (a ustvari našim) novcem.
Kao i Hrvatska u vrijeme prve vlade Andreja Plenkovića, Slovačka je bila među prvih 16 država članica koje su 2017. podržale osnivanje EPPO-a. No, danas nisu svi jednako uvjereni da je to bilo svrhovito: glavni državni tužitelj Maroš Žilinka nedavno je ustvrdio da je šest europskih tužitelja u Slovačkoj u dvije i pol godine uspjelo podići samo pet optužnica (to je sigurno manje od pet posto u strukturi kaznenih predmeta, kao što je to i kod nas, po pitanju EPPO-a, izračunao novi glavni državni odvjetnik Ivan Turudić).
Tužiteljica uzvraća udarac
Laura Kövesi nije prešutjela taj komentar – komentar slovačkog, ne našeg državnog odvjetnika – poručivši da mu je na raspolaganju za bilo kakva pitanja oko aktivnosti EPPO-a. „Primjerice, mogla bih objasniti da, s obzirom da je financijski kriminal po prirodi transnacionalan, rad delegiranih europskih tužitelja u Slovačkoj nije ograničen samo na slučajeve pred slovačkim sudovima. Njihov je rad od presudne važnosti za mnoge istrage koje vodi EPPO iz drugih država članica“, kazala je Kövesi.
U prosincu je europska tužiteljica pisala i Komisiji, upozorivši na potencijalne posljedice tada najavljenih, a sada donesenih zakonskih izmjena – da će, među ostalim, smanjiti otkrivanje prijevara s europskim novcem, da će preusmjeriti većinu slučajeva EPPO-a na niže sudove koji imaju malo iskustva s kaznenim djelima kojima se bave europski istražitelji, da će biti ozbiljno ugrožena sposobnost EPPO-a da učinkovito istražuje i procesuira djela iz svoje nadležnosti.
Ostaje li samo Mađarska?
Slučaj Slovačke zorno pokazuje da europske istražitelje ne treba nužno ukinuti da bi ih se ograničilo u djelovanju. Međutim, razni manevri postat će sve teže obranjivi: EPPO je u početku bio limitirani klub sa svega 16 zainteresiranih država – gotovo pola EU-a nije bilo uključeno, što znači da se mnoge države nisu pretjerano zamarale koliko dobro EPPO može ili ne može raditi.
No, jurisdikcija ureda se proširila na sadašnjih 22, a uskoro vjerojatno i na 24 države. Moguće da će na kraju samo Mađarska, pod sadašnjom vladom, biti aktivno protiv europskih tužitelja. Uostalom, ni Laura Kövesi nema namjeru šutjeti: bude li njezin tim zbog bilo kojeg slučaja pod pritiskom, „saznat ćete jer će to postati javno“, kazala je u razgovoru za Politico.
Prosvjedi zbog pravosuđa
O situaciji u Slovačkoj raspravljalo se sredinom siječnja i u Europskom parlamentu koji je s 496 glasova za, 70 protiv i 64 suzdržana, podržao kritički intoniranu rezoluciju u kojoj se propituje i ova reforma kaznenog zakona. Za razliku od Viktora Orbana, mađarskog premijera koji je godinama uživao zaštitu svoje političke grupacije, europskih pučana, europski socijalisti su suspendirali Ficovu stranku još u listopadu – otud vjerojatno tako velika većina za rezoluciju.
Ništa od toga, međutim, nije pokolebalo vladajuću koaliciju i premijera. Zato se u narednom razdoblju ne mogu isključiti novi prosvjedi; teme koje se tiču pravosuđa mogu biti okidač za masovno iskazivanje nezadovoljstva. Ta se teza potvrdila u više zemalja – teza koju i u Hrvatskoj oporba namjerava uskoro testirati.