“Nisam siguran da smo trebali osnovati to tijelo”, kazao je o Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO) maloprije na N1 televiziji glavni državni odvjetnik Ivan Turudić – i to je manje-više sve što treba znati o očekivanjima od njegovog mandata na koji ga je jučer izabrao Sabor.
Podsjetimo, Turudić dolazi na čelo tijela koji je predmet protiv bivše ministrice Gabrijele Žalac zakopalo u ladicu u kojoj bi i ostao da ga nije preuzeo EPPO i već za pet mjeseci krenuo s uhićenjima. I, dakako, silnim političkim problemima koji su nakon toga iskrsnuli upravo za one koji su jučer dali svoj glas Turudiću.
Glavni državni odvjetnik, međutim, misli da se “prenaglašava njihova moć”, što daje zanimljiv intro za buduće odnose snaga između dva istražna tijela, EPPO-a i DORH-a. Podsjetimo, ukoliko dođe do sukoba nadležnosti, po zakonu odluku o tome provode li istragu domaći ili EU istražitelji donosi glavni državni odvjetnik. Turudić. Koji smatra da bi bilo bolje da EPPO-a u Hrvatskoj ni – nema.
Svete krave koje nam nisu trebale
Dosta prikladno s obzirom na posljednju istragu koja trese hrvatsku Vladu – onu o čuvenim 3D skeniranjima koje je za Ministarstvo kulture i medija Nine Obuljen Koržinek odradio Geodetski fakultet. EPPO sumnja da je tu pronevjereno preko pola milijuna eura iz blagajne EU.
A premijer Andrej Plenković je već javno, na rubu pucanja od bijesa, tvrdio da se radi o nacionalnim, a ne europskim sredstvima i da EU istražitelji nisu svete krave koje ne mogu pogriješiti. Prostora za priču o sukobu nadležnosti svakako ima. A dođe li do toga, o svemu će odlučiti Turudić. Koji ionako misli da nam EPPO nije ni trebao.
Cijeli niz zemalja?
Pritom ključni čovjek istražnog sustava u Hrvatskoj pokazuje pomalo karikaturalno nepoznavanje istražnog sustava na europskoj razini. Pokušavajući argumentirati zašto nam ti vražji europski istražitelji, zapravo, nisu ni trebali, kazao je kako to tijelo “niz zemalja nema”.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Faktografski je čovjek potpuno u pravu. EPPO nema cijeli niz zemalja. Zapravo, sve na svijetu koje nisu u Europskoj uniji. U samoj EU, međutim, stvari stoje malo drugačije. Ured europskog tužitelja postoji u 22 od 27 zemalja članica. Pritom su želju za priključenjem iskazale i Poljska i Švedska.
Pravac – Mađarska
Od tri preostale članice dvije imaju izuzeće iz pravosudne suradnje na razini Europske unije, Irska i Danska, u kojima je povjerenje u domaće pravosuđe za hrvatska mjerila na razini utopijske znanstvene fantastike iz jako daleke budućnosti.
Posljednja članica, ona koja se EPPO-u baš protivi je – Mađarska. Smjer je, dakle, neupitan.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Evo ga, već se outao. Turudić smatra da Hrvatskoj europski tužitelji nisu potrebni i to je sve što treba znati o očekivanjima od njegovog mandata
Od 27 članica EU, 22 imaju EPPO. Uvode ga još dvije, a tom tijelu se samo Mađarska otvoreno protivi
Pokušavajući argumentirati zašto nam ti vražji europski istražitelji, zapravo, nisu ni trebali, kazao je kako to tijelo “niz zemalja nema”. Faktografski je čovjek potpuno u pravu. EPPO nema cijeli niz zemalja. Zapravo, sve na svijetu koje nisu u Europskoj uniji. A on onih koje jesu, Ured europskog tužitelja postoji u 22 od 27 zemalja članica, a uskoro će postojati u još dvije
“Nisam siguran da smo trebali osnovati to tijelo”, kazao je o Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO) maloprije na N1 televiziji glavni državni odvjetnik Ivan Turudić – i to je manje-više sve što treba znati o očekivanjima od njegovog mandata na koji ga je jučer izabrao Sabor.
Podsjetimo, Turudić dolazi na čelo tijela koji je predmet protiv bivše ministrice Gabrijele Žalac zakopalo u ladicu u kojoj bi i ostao da ga nije preuzeo EPPO i već za pet mjeseci krenuo s uhićenjima. I, dakako, silnim političkim problemima koji su nakon toga iskrsnuli upravo za one koji su jučer dali svoj glas Turudiću.
Glavni državni odvjetnik, međutim, misli da se “prenaglašava njihova moć”, što daje zanimljiv intro za buduće odnose snaga između dva istražna tijela, EPPO-a i DORH-a. Podsjetimo, ukoliko dođe do sukoba nadležnosti, po zakonu odluku o tome provode li istragu domaći ili EU istražitelji donosi glavni državni odvjetnik. Turudić. Koji smatra da bi bilo bolje da EPPO-a u Hrvatskoj ni – nema.
Svete krave koje nam nisu trebale
Dosta prikladno s obzirom na posljednju istragu koja trese hrvatsku Vladu – onu o čuvenim 3D skeniranjima koje je za Ministarstvo kulture i medija Nine Obuljen Koržinek odradio Geodetski fakultet. EPPO sumnja da je tu pronevjereno preko pola milijuna eura iz blagajne EU.
A premijer Andrej Plenković je već javno, na rubu pucanja od bijesa, tvrdio da se radi o nacionalnim, a ne europskim sredstvima i da EU istražitelji nisu svete krave koje ne mogu pogriješiti. Prostora za priču o sukobu nadležnosti svakako ima. A dođe li do toga, o svemu će odlučiti Turudić. Koji ionako misli da nam EPPO nije ni trebao.
Cijeli niz zemalja?
Pritom ključni čovjek istražnog sustava u Hrvatskoj pokazuje pomalo karikaturalno nepoznavanje istražnog sustava na europskoj razini. Pokušavajući argumentirati zašto nam ti vražji europski istražitelji, zapravo, nisu ni trebali, kazao je kako to tijelo “niz zemalja nema”.
Faktografski je čovjek potpuno u pravu. EPPO nema cijeli niz zemalja. Zapravo, sve na svijetu koje nisu u Europskoj uniji. U samoj EU, međutim, stvari stoje malo drugačije. Ured europskog tužitelja postoji u 22 od 27 zemalja članica. Pritom su želju za priključenjem iskazale i Poljska i Švedska.
Pravac – Mađarska
Od tri preostale članice dvije imaju izuzeće iz pravosudne suradnje na razini Europske unije, Irska i Danska, u kojima je povjerenje u domaće pravosuđe za hrvatska mjerila na razini utopijske znanstvene fantastike iz jako daleke budućnosti.
Posljednja članica, ona koja se EPPO-u baš protivi je – Mađarska. Smjer je, dakle, neupitan.