Što dosad znamo o energetskom skandalu koji je uzdrmao HEP i državni vrh. Danas je situacija ozbiljno eskalirala

Premijer Andrej Plenković tvrdio je da ne zna ništa o aferi i nema informacije, danas inzistira da afera uopće i ne postoji, ministar gospodarstva Davor Filipović lopticu je prebacivao na HEP i Upravu na čijem je čelu Frane Barbarić, a onda je danas u HEP upao USKOK.

Kako je počela velika plinska afera?

Aferu s plinom otvorio je zastupnik Mosta Zvonimir Troskot. Gostujući na N1 3. srpnja, Troskot je kazao da HEP nabavlja plin po cijeni od 47,6 eura po megavatsatu te da ga putem Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) prodaje za 1 cent opskrbljivačima. HEP je prema uredbi Vlade bio dužan otkupljivati domaći plin od Ine po cijeni od spomenutih 47,6 eura.

Osim toga, HEP je bio dužan plin prodavati po cijeni od 41 eura za određene potrebe poput gubitaka u distribuciji, transportnom sustavu, za kupce toplinske energije iz samostalnog sustava, javnu uslugu za kućanstva te za poduzetnike. Nakon što se podzemno skladište plina Okoli napunilo, došlo je do viškova pa je HROTE taj plin automatski prodavao dalje.

Po kojim cijenama se prodavao plin?

HEP je 25. lipnja u samo jednoj transakciji količinu plina koju je ranije, u skladu s Vladinom uredbom, platio 65.700 eura prodao za 14 eura. U istom danu bilo je još desetak sličnih transakcija u kojima je HEP megavatsat plina prodavao i za samo 1 cent, a po sličnim cijenama se plinom trgovalo tijekom cijelog lipnja.

Trgovanje niskim cijenama po kojima se prodavao plin otvorilo je novu aferu. Telegram je početkom srpnja provjerio službene podatke Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE), koji jasno ukazuju da su kupci plina preko HEP-a mogli zaraditi više stotina tisuća eura na samo jednoj transakciji.

Što je sve znao premijer Plenković?

Premijer je 3. srpnja, isti dan kada je Troskot iznio informacije o bagatelnom trgovanju plinom, ako je suditi po njegovim izjavama, živio u blaženom neznanju po pitanju trgovanja plinom po bagatelnim cijenama. Novinarima je kazao da on o tome ne zna ništa. “Zabrinjavajuće je da je došlo do viškova na koje nismo bili upozoreni jasno i na vrijeme. Sad ćemo imati vremena da u miru sve sagledamo. Sve ćemo vam reći kada budemo informirani”, kazao je premijer.

Lopticu je prebacio na Ministarstvo gospodarstva i ministra Filipovića. Kazao je kako je tom ministarstvu naloženo da napravi analizu. “Zatražili smo od ministra gospodarstva da vidi o čemu se točno radi i sukladno tome očekujemo prijedloge”, kazao je premijer koji je pritom uporno prelazio na temu ruske agresije na Ukrajinu i odbijanja saborske oporbe da prihvati njegovu ideju o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj.

Na primjedbu da HEP tvrdi da je upozoravao Ministarstvo gospodarstva na problem, te zna li što se događalo u toj komunikaciji, Plenković je odgovorio da će “razgovarati o tome s ministrima koji su nadležni”, iako je, kasnije će se doznati, premijer o svemu bio obaviješten dopisima iz samog HEP-a mjesecima ranije.

Što je napravila Vlada nakon afere?

Vlada je samo koji dan od izbijanja afere, 6. srpnja, ukinula obvezu HEP-a da kupuje Inin plin proizveden u Hrvatskoj.

“Zbog dovoljne količine plina koji je uskladišten i koji je u sustavu, Vlada će obustaviti odluku o obvezi Hrvatske elektroprivrede da kupuje plin od Ine koji je proizveden u Hrvatskoj, a bio je namijenjen osiguranju dovoljnih količina plina u krizi kada su cijene bile ogromne, kako bi građani imali priuštiv plin”, kazao je tog dana premijer Plenković. Nakon sjednice Vlade održao je jednosatnu konferenciju za medije na kojoj je opet uporno ponavljao da on ne zna ništa o aferi.

Što tvrde u Hrvatskoj elektroprivredi?

Iz HEP-a su odgovornost, poput premijera, prebacili na ministra Filipovića.

Kako su objavili 3. srpnja, Ministarstvo gospodarstva su više puta informirali o potrebi žurnog predlaganja i donošenja Odluke o cijeni i raspodjeli kapaciteta prirodnog plin, no da povratno nisu dobili nikakvo očitovanje.

Što je rekao ministar Davor Filipović?

Ministar Filipović je, pak, gostujući na RTL-u 6. srpnja ustvrdio da sve što se radi, bilo da se tiče prodaje ili kupnje plina te zapunjavanja skladišta, je posao Uprave HEP-a.

“Nije posao ministra da vodi brigu o tome kako se kupuje i prodaje. Zato imamo Uprave tih poduzeća”, kazao je Filipović. Dodao je i da će, kada dobije sve informacije, moći reći je li za situaciju odgovoran šef Uprave HEP-a Frane Barbarić, inače vrlo blizak premijerov suradnik. “Ne osjećam se odgovornim”, zaključio je ministar.

Izvanredno obraćanje predsjednika Milanovića

Istog dana kada je Filipović gostovao na RTL-u, predsjednik Zoran Milanović imao je izvanredno obraćanje javnosti u kojem se, osim situacije u VSOA-i, dotaknuo i plinske afere.

“Uspije li Vlada u svojoj namjeri da stavi pod stranačku kontrolu jednu od sigurnosnih agencija, isti model prijeti i drugim institucijama koje su još uvijek pod demokratskom kontrolom. Sada već kontinuirani postupci i djelovanje predsjednika Vlade ukazuju da se radi o planu preuzimanja stranačke kontrole nad svim institucijama države. I ne samo nad institucijama, već su pokoreni ili se pokoravaju i strateški gospodarski subjekti, poput Hrvatske elektroprivrede, kako bi se kontrolirali tokovi novca”, kazao je.

“Sumnjiva i evidentna preprodaja plina – koja je danima bez ikakvog suvislog objašnjenja iz Vlade – upozorava kako se sve može prikriti bez sankcija ako državnim institucijama upravlja jedan čovjek. I ako se propisi donose tek da se provede njegova volja ili sakriju njegovi propusti, kao u ovom slučaju. Hrvatska javnost dovoljno je zrela da prepozna opasnosti koje prijete od takvih postupaka, ali smatrao sam svojom patriotskom dužnošću i obvezom i na ovaj način upozoriti na to”, kazao je predsjednik.

U cijelu priču uključuje se DORH

Državno odvjetništvo zainteresiralo se za podatke o trgovini plinom, a to je službeno potvrdio direktor HROTE-a Boris Abramović.

On je prošloga petka kazao da ih je DORH zatražio podatke koji se odnose na razdoblje važenja Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, odnosno na plin koji je HEP prema toj uredbi morao otkupljivati od Ine.

USKOK upada u HEP i uzima dokumente

Pet dana kasnije, istražitelji su po nalogu Uskoka jutros upali u HEP kako bi izuzeli dokumente koji se tiču navoda da je ta državna kompanija kupovala plin od Ine po cijeni od 47 eura po megavatsatu, a zatim ga zbog viškova prodavala i po jedan cent.

Dopisi Frane Barbarića u Nacionalu

Baš na dan kada USKOK upada u HEP, Nacional objavljuje dokumente koji ukazuju da je Barbarić puno prije ovog lipnja, kada su prodavani viškovi plina, u četiri navrata upozoravao ministra Filipovića da se hitno nešto poduzme jer će doći do ogromne financijske štete za HEP.

Dopisi su, prema pisanju Nacionala, slani i premijeru Andreju Plenkoviću. Premijer i ministar gospodarstva, navodi tjednik, ignorirali su dopise koje su primili 27. siječnja, 13. veljače, 27. ožujka i požurnicu od 1. veljače.

Što piše u dopisima šefa Uprave HEP-a?

Barbarić u tim dopisima, koje je objavio Nacional, traži da se žurno spriječe gubici HEP-a zbog nužne prodaje viškova plina, ističući da će se energent prodavati po cijenama koje mogu biti niže od nabavnih te da bi zbog toga tvrtka mogla biti u gubitku od čak 200 milijuna eura. U prvom dopisu poslanom 27. siječnja Barbarić upozorava da je HEP zbog donesene Uredbe od 1. listopada 2022. do 26. siječnja 2023. preuzeo 1,5 milijuna gigavatsati plina, te da je kupcima isporučio 893.000 gigavatsati.

Barbarić navodi kako postoje viškovi od preko 660.000 gigavatsati koji su pohranjeni u podzemnom skladištu plina Okoli. S obzirom da je količina plina preuzeta od Ine znatno veća od količine plina isporučene krajnjim kupcima, Barbarić u dopisu piše kako to “s financijske strane zahtijeva angažiranje značajnih sredstava što se odražava na priljev i odljeve te predstavlja ozbiljni udar na poslovanje i likvidnost HEP-a”. “Stoga je potrebno osigurati sredstva za financiranje nabave plina ili na drugi način zbrinuti viškove plina kako se ne bi narušilo redovito poslovanje HEP-a”, piše Barbarić.

Nacional pak piše kako je zbog tog dopisa slao i požurnicu 1. veljače, no da nije bilo povratnih reakcija ni ministra ni premijera. Barbarić šalje novi dopis 13. veljače s detaljnom tablicom o nastalim viškovima plina te u njemu upozorava da bi do trajanje Uredbe, do 31. ožujka 2024. mogli nastati viškovi plina od čak 1,6 milijuna gigavatsati koji će se morati prodavati. U istom dopisu upozorava da je skladište napunjeno 92 posto te točno opisuje kako će Plinacro putem aukcija morati prodavati te viškove po cijeni “znatno nižoj od nabavne cijene uskladištenog plina”.

Dopise slao i pokazao premijeru

Barbarić ni tu nije stao s dopisima pa je još jedan poslao 5. travnja, no kopija nije išla premijeru već državnom tajniku u Ministarstvu gospodarstva, Ivi Milatiću. Barbarić piše kako s obzirom na zbrinute količine plin više neće biti moguće zbrinjavati PSP-u nakon travnja. “Po zapunjenju slobodnih skladišnih prostora, HEP će viškove plina nastale provedbom Uredbe koristiti za vlastitu potrošnju te će njegovu prodaju provoditi na domaćem ili inozemnom tržištu, ako se ne naloži drugačije postupanje u svrhu zbrinjavanja viškova plina”, pisao je Barbarić.

Nacional piše i kako je Barbarić prošlog tjedna na hitnoj sjednici sazvanoj nakon što je ovaj slučaj dospio u javnost, sve te dopise pokazao premijeru Plenkoviću. One iste koje je slao preporučenom poštom s povratnicom ministru Filipoviću i premijeru osobno. To je, navode, napravio pred više svjedoka jer su na sastanku bili ministar Oleg Butković i Zvonimir Frka Petešić.

Nacional navodi da je ministar Filipović o svemu upozoren još 29. ožujka na sastanku kriznog tima kojem predsjeda i to pred oko 15 svjedoka koji su tamo bili, a među ostalim i predstavnici HERA-e, HROTE-a, Plinacroa i INA-e.

Što danas kaže Ministarstvo gospodarstva?

O dopisima koje je danas objavio Nacional oglasilo se i Filipovićevo Ministarstvo gospodarstva.

Citirajući Barbarićev dopis od 5. travnja, navode kako ih šef Uprave HEP-a nije obavijestio ni o zapunjenju “svojih skladišnih kapaciteta niti o mogućnostima skladištenja plina u drugim skladištima”, dodajući kako je Ministarstvo prvu informaciju o prodaji HEP-ova plina dobilo 29. lipnja dopisom od HROTE-a.

Što danas kaže premijer Plenković?

Premijer Plenković, komentirajući Barbarićeve dopise, kazao je da ih nije vidio jer ne gleda sve dopise koji dođu u ured premijera, te ustvrdio kako “Hrvatsku ne trese nikakva afera”.

“Ovo je sektor ministra Filipovića, na njemu je da utvrdi što se događalo”, kazao je premijer.

Na kriznom sastanku Filipović tvrdio da to ‘nije tema’

U međuvremenu, Dnevnik Nove TV večeras je objavio i da je HEP, osim što je poslao dopise Ministarstvu gospodarstva, održao i sastanak kriznog stožera na kojem je član Uprave te tvrtke Petar Sprčić pred nizom svjedoka upozorio na probleme s viškom plina.

Tvrde da je ministar gospodarstva Davor Filipović Sprčiću odgovorio da to nije tema.

Kako je reagirala saborska oporba?

Saborska oporba je danas, komentirajući plinsku aferu i upad USKOK-a u HEP, kazala da su premijer Plenković i ministar Filipović “lagali”, da “riba smrdi od glave” te da bi USKOK “mogao svratiti i do Banskih dvora”. Šef SDP-a Peđa Grbin kazao je da dokumenti koje je objavio Nacional pokazuje da je vladajuća vrhuška lagala te da je Uprava HEP-a bila svjesna da nastaje ogromna štetai rizik. Dodao je i da će štetu morati platiti građani, a ministra Filipovića je pozvao da kaže “tko su predatori koje je spominjao, koji sjede na grbači Hrvatske i protiv kojih se navodno bori”.

Mostov Božo Petrov smatra da to što se događalo u HEP-u slobodno može nazvati kriminalom, a Mario Radić iz Domovinskog pokreta kako se radi o osobnom ratu ministra Filipovića s Barbarićem te da će Plenković “morati objasniti izjavu da nije bio upozoren na viškove plina”, jer nakon objave dokumenata ispada sasvim suprotno. Zastupnik Domovinskog pokreta Davor Dretar kazao je kako je ova afera “interni obračun dvorskih moćnika”, dok je predsjednik IDS-a Dalibor Paus kazao kako IDS traži odgovore od premijera i odgovornih.

Mostov Nikola Grmoja je danas pozvao predsjednika Milanovića da iskoristi svoje ustavne ovlasti i sazove izvanrednu sjednicu Sabora, ako ne želi da ga smatraju sudionikom pljačke u HEP-u. Sandra Benčić iz Možemo! za RTL je potvrdila da oporba namjerava kontaktirati Milanovića te kazala da traže sjednicu s dvije točke – prva se tiče plinske afere, a druga zastoja u pravosuđu zbog štrajka. “Mi ćemo ovu temu držati, tražiti da se provedu istrage, ali tražimo i od predsjednika RH da iskoristi ovlasti i traži izvanrednu sjednicu”, kazala je Benčić govoreći o aktualnoj aferi.

Više o kontekstu ove afere možete pročitati u velikom vodiču Telegramove Silvane Menđušić.