Fuchs, prvi dan škole: 'Idemo dalje s uvođenjem cjelodnevne nastave'
Riječ je o projektu iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kojim bi se povećao broj aktivno provedenih sati na nastavi
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs jutros je iz Osnovne škole Voštarnica u Zadru, povodom početka nastave, svima poželio sretan početak nove školske godine, dodajući kako će biti zahtjevna kao i prošla. Tom je prigodom govorio o projektu cjelodnevne nastave.
“Krenuli smo u veliki reformski zahvat unatoč pandemiji, osigurali smo ogroman izvor sredstava za izgradnju škola i dječjih vrtića u cijeloj Hrvatskoj. Reformski proces ide u smjeru da sva djeca idu na cjelodnevnu nastavu, na boravak u školama. On će biti minimalno do 15 sati, a ako lokalna sredina odluči, postoji mogućnost produžetka do 17 sati”, izjavio je Fuchs u Zadru.
Projekt iz Plana oporavka i otpornosti
Time će se povećati broj aktivno provedenih sati na nastavi, čime bi učenici trebali dobiti bolje mogućnosti svladavanja gradiva i relaksiraniju satnicu, pojasnio je. “Plan je da se ove godine krene s natječajima za izgradnju škola”, dodao je napominjući da lokalna samouprava treba osigurati prostore za gradnju i projektnu dokumentaciju za što će dobiti refundaciju sredstava.
Podsjetimo, riječ je o projektu obuhvaćenom Nacionalnim planom oporavka i otpornosti. Plan je, dakle, povećati minimalan broj obveznih nastavnih sati i uvesti cjelodnevnu nastavu, o kojoj se priča već godinama i za koju je preduvjet, dakako, nastava u jednoj smjeni. Kada znamo da neke škole u Hrvatskoj i dalje rade u tri smjene, za cjelodnevnu nastavu preduvjet je rješavanje infrastrukture.
Ideja iz mandata bivše ministrice
Stoga Plan oporavka i otpornosti, koji u dijelu obrazovanja i znanosti teži 7,5 milijardi kuna koje valja uložiti u razdoblju od 2021. do 2026. godine, predviđa izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju i opremanje škola za potrebe cjelodnevne nastave. Spomenimo i kako ideja o projektu uvođenja cjelodnevne nastave datira iz mandata bivše ministrice Blaženke Divjak.
Govoreći o tome početkom 2019., Divjak je istaknula da hrvatski osnovnoškolci kaskaju za svojim europskim kolegama i u broju sati i u načinu rada u školama zbog čega roditelji često moraju plaćati instrukcije ili sami raditi s djecom.