Ovo su podaci, godinu dana nakon početka cijepljenja: u EU cjepivo primilo 78 posto odraslih, u Hrvatskoj 62 posto

Očekivanja su bila velika kada je cijepljenje počelo, a Vlada je očekivala da će se do početka ljeta cijepiti 60 posto odraslih stanovnika

Europska komisija objavila je tvit kojim obilježava godinu dana od početka cijepljenja protiv koronavirusa u zemljama Europske unije. Javljaju kako se od tada više od 78 posto odraslih u Europskoj uniji cijepilo. “Prije godinu dana, cijepljenje protiv koronavirusa je počelo u Europi. Otada je više od 78 posto odraslih u EU cijepljeno. Svi u EU imaju pristup sigurnim i učinkovitim cjepivima”, objavili su.

Usto su složili i video u kojemu ističu da je 2021. bila godina za pamćenje u kojoj smo dobili cjepivo koje štiti od virusa, kao i da primarne doze i booster mogu dobiti svi.

“Zahvaljujemo znanstvenicima i zdravstvenim radnicima koji nas štite i daju nam nadu i vjeru u budućnost”, piše u videu u kojemu se izmjenjuju snimke ključnih događaja oko cijepljenja u 2021.

U Hrvatskoj je cijepljeno 66,12 posto odraslih

Usporedbe radi, hrvatski status cijepljenja nije na razini Europske unije. Kod nas je najmanje jednu dozu primilo 65,9 posto odraslih, dok je u potpunosti cijepljen 61,7 posto građana. Booster dozu primilo je 12,3 posto njih. Navedeni podaci objavljeni su na stranici ECDC-ja gdje se prati tempo cijepljenja. Podaci su od 22. prosinca.

Najnoviji podaci koji se mogu pronaći na stranicama Stožera civilne zaštite su od 25. prosinca, a u njima stoji kako je cijepljeno 66,12 posto odraslog stanovništva. Stoji i kako je cijepljenje završeno za 62,41 posto odraslih. Kada se radi o ukupnom stanovništvu, Stožer javlja da je cijepljeno 55,48 posto njih.

Prije godinu dana cijepljena je prva osoba u Hrvatskoj

Prije točno godinu dana cijepljena je prva osoba u Hrvatskoj, radilo se o 81-godišnjoj štićenici Doma za starije na Trešnjevci, Branki Aničić. Svemu su prisustvovali predsjednik vlade Andrej Plenković, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.

Dobro raspoložena gospođa Aničić nakon cijepljenja je dala i izjavu za medije: “Upravo sam cijepljena. Pozdravljam sve, presretni smo što je naš dom izabran, što sam prva. Da konačno krenemo u novi život, nadam se da će to biti ubrzo”, rekla je.

Gospođa Branka je u međuvremenu primila drugu, ali i treću dozu cjepiva. Treću je primila dan nakon što je u zagrebačkim Domovima za starije počelo cijepljenje korisnika trećom dozom. Tada je kazala kako su i ona i mnogi u Domu jedva dočekali treću dozu. “Osjećamo se sigurnije, još ako čovjek poštuje epidemiološke preporuke, to sve skupa čini nekakvu zaštitu”, rekla je.

Očekivanja su bila velika kada je sve počelo

Očekivanja su bila velika kada je cijepljenje počelo, a Vlada je očekivala da će se do početka ljeta cijepiti 60 posto odraslih stanovnika. Sam početak cijepljenja izgledao je kao da bismo mogli postići nevjerojatan uspjeh cijepljenosti, no dolaskom toplijih dana bilo je više cjepiva nego zainteresiranih za vakcinaciju.

“S jedne strane, moram reći da nisam zadovoljan jer nedovoljna cijepljenost otvara manevarski prostor za nove varijante virusa. S druge strane, sretan sam što je većina naših građana prepoznala ozbiljnost epidemije i važnost cijepljenja”, rekao je za Jutarnji list ministar zdravstva Vili Beroš koji je opet pozvao na cijepljenje.

Zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Šimetin Pavić Jutarnjem je kazala kako je jasno da nisu zadovoljni odazivom na cijepljenje. “Trebamo težiti većem obuhvatu cijepljenja i poticati građane na cijepljenje i to na temelju znanstvenih dokaza i svega onoga što suvremena medicinska znanost govori, a to je da cijepljenje štiti ne samo pojedinca, nego i njegovu obitelj i cijelo društvo”, smatra.

Naručili smo najviše Pfizerovog cjepiva

Prema podacima HZJZ-a i Ministarstva zdravstva do 21. prosinca 2021. zaprimljeno je 5.884.040 doza cjepiva od čega je 4.931.991 distribuirana županijskim zavodima za javno zdravstvo. Najviše je naručeno Pfizera 3.620.386 doza, zatim 2.705.628 doza AstraZenece, Moderne 1.103.601 te 900.000 doza Johnson&Johnsona.

No sve te doze nisu stigle u Hrvatsku jer dijelom nisu isporučene zbog kašnjenja u proizvodnji i isporukama, a dijelom zato što su neke planirane isporuke preusmjerene u donacije jer je bila slaba potražnja za tim cjepivima (AstraZeneca, Moderna, J&J). Donirano je gotovo pola milijuna doza, konkretno njih 489.900, javlja Jutarnji.

Iako je HZZO glavninu troškova oko pandemije, koje su do sada prešle četiri milijarde kuna, utrošio na testiranja, bolovanja i liječenja, ni stavka cjepiva nije mala. Prema podacima HZZO-a, do 30. studenog 2021. potpisane su narudžbe za cjepiva u vrijednosti od 672.463.329 kuna, a troškovi za cjepivo su iznosili 465.516.102 kuna. Također, tu je i trošak mobilnih timova koji su kumulativno za 2021. iznosili 30.944.152 kune.