Grčki izlazak iz eurozone, tvrdi jedan bankar, EU bi koštao skuplje nego da Grcima oproste više od trećine duga
Ako bi napustila eurozonu, Grčka ne bi platila čak 75 posto duga vjerovnicima
Grexit bi koštao vjerovnike gotovo 100 milijardi američkih dolara više nego da otpišu dugove Grčkoj i ostave je u eurozoni, analizira Bloomberg .
Zsolt Darvas s Bruegel instituta procjenjuje da ako bi Grci vratili drahmu kao nacionalnu valutu, vjerovnicima ne bi bilo plaćeno čak 75 posto od ukupog iznosa grčkog duga.
Njemci ustrajni u Grexitu
Grčki dug je enormno velik, iznosi 313 milijardi eura, većina duga otpada na vlade drugih europskih zemalja. Potpuno je jasno da Grčka dugo neće moći platiti ni mali dio duga obzirom na rasulo u kojem se nalazi. Čak su i iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) uputili ozbiljne kritike EU kreditorima jer smatraju da Grčka zbog uništenoga gospodarstva i banaka treba daleko veće oslobođenje duga od onoga koje joj je ponudila eurozona. No, lideri država eurozone ne žele nimalo umanjiti iznose koje im Grčka duguje.
Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble jedan je od najvećih zagovornika izlaska Grčke iz eurozone od samog početka pregovora. “Ne znam, i nitko ne zna ovoga trenutka, kako će se ovo riješiti bez rezova,”izjavio je Schaeuble u četvrtak na njemačkom radiju. “Isto tako, svi znaju da je rezanje duga nekompatibilno s članstvom u eurozoni,” naglasio je Schaeuble.
Ekonomisti složni da je povratak drahmi najgora solucija
Alberto Gallo, voditelj kreditnog istraživanja škotske Royal Banke, objasnio je zašto bi rezanje dugova bilo puno bolje rješenje nego Grexit. Ako bi se Grčkoj otpisalo 130 milijardi eura, kombinacija rezova i boljih uvjeta plaćanja bi koštala 40 do 50 milijardi eura.
Ukoliko bi pak došlo do Grexita što podrazumijeva izlazak Grčke iz eurozone, to bi, prema Gallovoj računicu uz pretpostavku od 40 posto devalvacije drahme prema euru, koštalo 227 milijardi eura. Osim toga, u cijelu računicu treba dodati idruge neizravne troškove, primjerice kolateralne troškove jer jednom kad Grčka napusti eurozonu i euro kao valutu, povratka više nema. “Ako Grčka ostane u eurozoni, bit će u mogućnosti platiti puno veći dio dugo nego ako je napusti,” zaključuje Darvas.
Grčki povratak nacionalnoj valuti, drahmi, itekako bi oštetio vjerovnike, i to u iznosu između 240 i 250 milijardi eura, procjenjuje Gianluca Ziglio, strateg u Sunrise brokerskoj firmi LLP u Londonu. “Vrlo je vjerojatno da bi se zbog devalvacije dug zapravo udvostručiti što bi bilo neodrživo,” objašnjava Ziglio.
I sam Aleksis Cipras, grčki premijer, priznao je u jednom od televizijskih intervjua kako Grčka nema potrebne devizne reforme kako bi se vratila na drahmu.
Pred Grčkom još jedan bankrot?
U srijedu navečer grčki parlament teškom mukom izglasao je ekonomske mjere koje su preduvjet za dobivanje više od 80 milijardi eura financijske pomoći. Cipras je u parlamentu rekao kako je pred njega stavljen vrlo težak izbor. Pristao je na teške reforme od kojih je bježao otkad je došao na vlast.
Grčki omjer duga i BDP-a je trenutno na 180 posto. I to nije vrhunac. Prema procjenama MMF-a stanje će biti još i gore – 200 posto. U međuvremenu, Grčkoj se približava još jedan rok, 20. srpnja, kada Europskoj Centralnoj Banci (ECB) mora isplatiti dug od 3,5 milijarde eura. Ukoliko to ne učini Grčka će bankrotirati i prema ECB-u, kao što već jest prema MMF-u.
Ziglio zaključuje kako bi europski vjerovnici, ako uistinu žele dati priliku Grčkoj, trebali smanjiti nominalni iznos grčkog duga za 80 milijardi eura i olakšati joj, te joj pritom osigurati da to smanjenje nećeići u deficit. ” To je jedino što bi omogućilo Grčkoj priliku da se izvuče,” zaključuje Ziglio.