Gruntovnice su nam neviđena katastrofa: neriješenih predmeta 27,4 posto više, broj izdanih izvadaka pada
Prosječno vrijeme za rješavanje redovnih predmeta - 23 dana. I to je pogoršanje
Hrvatske gruntovnice u drugom kvartalu ove godine nagomilale su 27,4 posto više neriješenih redovnih predmeta nego što je to bilo u prva tri mjeseca 2022., pokazuje najnovije izvješće Ministarstva pravosuđa i uprave, piše u srijedu Jutarnji list. Tako je krajem lipnja u gruntovnicama bilo ukupno 51.224 neriješena redovna predmeta, dok ih je krajem ožujka ove godine bilo 40.197, odnosno broj se povećao za nevjerojatnih 11.027.
U odnosu na prva tri mjeseca ove godine, gruntovnice su u drugom kvartalu izdale 6,4 posto manje ZK izvadaka, smanjile su broj riješenih predmeta za gotovo dva posto a u istom je razdoblju povećan broj zaprimljenih predmeta za 2,7 posto. Dakle, iako rast zaprimljenih predmeta nije značajan, zaostaci referenata jako su se povećali.
Prema ovom izvješću u drugom kvartalu 2022. broj riješenih predmeta bio je manji od broja zaprimljenih predmeta, te tako stopa rješavanja svih predmeta iznosi 91,8 posto odnosno 92,92 posto u odnosu na riješene redovne predmete. U istom je razdoblju riješeno više posebnih predmeta nego što ih je zaprimljeno, pa je stopa učinkovitosti 106,77 posto.
Prosječno vrijeme za rješavanje redovnih predmeta – 23 dana
Inače, redovni predmeti su uglavnom uknjižba prava vlasništva temeljem ugovora o kupoprodaji nekretnine i uknjižba založnog prava, dok su posebni predmeti oni složeniji gdje su, primjerice, prigovori i žalbe. Kada je pak riječ o prosječnom vremenu za rješavanje redovnih predmeta, u usporedbi s drugim kvartalom prošle godine broj je smanjen s 25 na 23 dana, ali ako se pogleda 2020. o 2021. godina i tu je došlo do pogoršanja.
U 2020. je, naime, prosječno bilo potrebno 19 dana, a u prošloj godini 18 dana za rješavanje redovnih predmeta, a danas referent u prosjeku samo jedan redovni predmet rješava 23 dana, odnosno pet dana više nego u prošloj godini. Iz Ministarstva pravosuđa i uprave pojašnjavaju da je do ovog povećanja neriješenih predmeta došlo jer je u tom razdoblju bio natječaj za subvencionirane kredite prema programu stambenog zbrinjavanja, piše novinar Jutarnjeg lista Goran Penić.