Racionalno gledano, problem ni izbliza nije djelovao nerješivo. Vlada se obavezala da će ga riješiti – i to još s mašnicom u vidu roka provedbe.
Sustavni problem škola
Racionalno gledano, problem ni izbliza nije djelovao nerješivo. Višegodišnji zaostatak plaća u obrazovanju u odnosu na ostale djelatnosti nekad cijenjeni poziv srozao je do razine da je nedostatak – bilo kakvih! – profesora i učitelja za pojedine predmete postao sustavni problem hrvatskih škola.
Sindikati su tražili povećanje koeficijenta za plaće od 6,11 posto. Kako je u toku bila izborna 2019. godina, krajem koje se trebalo izabrati predsjednika ili predsjednicu države, kako je Vlada već bila “odriješila kesu” za neke djelatnosti i kako je globalna ekonomska kriza bila već davna prošlost, bilo je za očekivati i da će se dogovor sa sindikatima u obrazovanju postići prilično brzo. Win-win.
Najave masovnih povišica
Došao je kraj 2023., a u superizbornu 2024. je Vlada ušla najavom masovnih povišica, jer je inflacija do vrha prepunila državnu blagajnu. Ali, obećana indeksacija plaća sudaca nije odrađena. Niti će, kažu, biti do kraja mandata aktualne vlasti.
Na hrvatskim sudovima krenuo je “bijeli štrajk”, odgađaju se predmeti koji nisu hitni. Suci ulaze u to iako su svjesni da povjerenje javnosti u rad pravosuđa nije na visokim razinama. Mada bi bilo logično da čim prije pokuša sanirati problem, Vlada oteže s pregovorima, a “bijeli štrajk” se nastavlja.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Otezanje s pregovorima
Ujesen 2019. godine, sindikati svjesni da Vlada nema ni najmanju namjeru ispuniti njihova traženja u pogledu plaća kreću u štrajk. Nastava u osnovnim i srednjim školama se ne održava.
Sindikati se na ovaj nepopularan potez odlučuju iako su svjesni da povjerenje javnosti u kvalitetan rad u školama nije na previsokim razinama. Mada bi bilo logično da pokuša čim prije sanirati problem, Vlada oteže s pregovorima, štrajk se nastavlja.
Plenković u protunapadu
Nervozan zbog pružanja otpora, Andrej Plenković kreće u protunapad. “Nema šanse da će se nešto promijeniti, što se nas tiče, bijeli štrajk može trajati 10 godina”, kaže premijer. Pa za koji dan pojačava: “Mogu sada štrajkati koliko žele, ali indeksaciju ne mijenjamo”. Apelira i na “kolege pravnike” i poručuje im da “budu razumni i dobro saslušaju što im se govori”.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Napadima na suce, kojima nije isporučio lani obećanu indeksaciju, pridružuje se i ministar Malenica. “Neshvatljivo je da su suci bili u stanju kočiti demokratske procese”, iščuđava se ministar, reciklirajući tako više puta demantiranu priču o tome da su suci zaprijetili bojkotom sudjelovanja u biračkim odborima na izborima. “Bijeli štrajk” se nastavlja.
Ruganje i cinizam
Nervozan zbog pružanja otpora, Andrej Plenković kreće u protunapad. Na tiskovnoj konferenciji komentira hoće li popustiti sindikalnim zahtjevima za povećanje koeficijenta u obrazovanju od 6,11 posto što bi u prosjeku iznosilo cca 17 posto više plaće. “Mi ćemo svima dići plaće za 100 posto. Ima novaca u proračunu i svima ćemo podići plaću za 100 posto”, ruga se Plenković.
Kad je štrajk već trajao tjednima, a bijes roditelja se već ozbiljno počeo okretati prema Banskim dvorima, Vlada počinje prijetiti neplaćanjem dana u štrajku. Plenković je i dalje ciničan – u Saboru javno iznosi ponudu sindikatima od 6,12 posto – ali ne rasta koeficijenta, već ukupne plaće. Napadima na prosvjetare pridružuje se i tadašnji predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić neizravno prijeteći i otkazima – kaže kako smatra da treba krenuti u analizu državnog sektora i “utvrditi potrebu za brojem učitelja, ali i drugih zaposlenika”, s obzirom na to da ima sve manje učenika. Štrajk se nastavlja.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Hoće li moći do većine?
Pred vladajućim HDZ-om je politički nezgodan period. Do rujna – a vjerojatno već na proljeće – će se održati parlamentarni izbori. Početkom lipnja se bira i novi saziv Europskog parlamenta. Po anketama je HDZ i na jednim i na drugim izborima veliki favorit i lista Plenkovićeve stranke će vrlo vjerojatno dobiti najviše glasova.
Ali, kad su izbori za Sabor u pitanju, pobjeda se ne može proglasiti dok se ne formira Vlada. Iako će vjerojatno imati najviše mandata, veliko je pitanje hoće li HDZ ikako moći do većine u Saboru. Svaki sukob, pogotovo nepotreban i onaj koji su sami izazvali vlastitim neradom, poput ovog oko indeksacije plaća sudaca, može im nanijeti nepopravljivu štetu, posebno ako će duže trajati.
Štrajk i izborni poraz
Pred vladajućim HDZ-om je te 2019. bio politički nezgodan period. Krajem godine su se trebali održati predsjednički izbori. Iako je golema favoritkinja za novi mandat bila dotadašnja predsjednica i HDZ-ova kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović, njenim izbornim izgledima je sukob sa sindikatima, pogotovo nepotreban i onaj kojeg je Vlada sama produbila, mogao nanijeti nepopravljivu štetu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Sukob je, međutim, potrajao od početka školske godine pa sve do samo 20 dana pred izbore. Nakon velikog prosvjednog skupa na Trgu bana Jelačića, kojeg je napunilo nekoliko desetaka tisuća bijesnih ljudi, Vlada je popustila i prihvatila zahtjeve sindikata.
Štrajk u obrazovanju je trajao ukupno 36 radnih dana. Drugi krug predsjedničkih izbora je, pak, održan 34 dana nakon što je štrajk završen. Kolinda Grabar-Kitarović je doživjela uvjerljiv poraz.
Članak se nastavlja ispod oglasa
HDZ je ostao bez Pantovčaka i zbog rata sa sindikatima 2019. Sada, pred izbore za Sabor, Plenković opet ratuje s njima
Što se više odužuje, sukob Vlade sa sucima sve više će utjecati na izborne šanse HDZ-a
“Nema šanse da će se nešto promijeniti, što se nas tiče, bijeli štrajk može trajati 10 godina”, kaže premijer. Pa za koji dan pojačava: “Mogu sada štrajkati koliko žele, ali indeksaciju ne mijenjamo”. Onu indeksaciju koju je Vlada obećala urediti do kraja 2023. godine
Racionalno gledano, problem ni izbliza nije djelovao nerješivo. Vlada se obavezala da će ga riješiti – i to još s mašnicom u vidu roka provedbe.
Prošlog proljeća je tako resorni ministar Ivan Malenica sucima obećao da će do kraja 2023. godine biti usvojena indeksacija njihovih plaća, dakle njihovo usklađivanje s prosječnom plaćom svih zaposlenih. Koliko opća razina plaća bude rasla, u tolikom postotku bi rasle i plaće sudaca, što bi posve oslobodilo ovu granu vlasti ovisnosti o dobroj ili lošoj volji vladajuće politike. Win-win.
Sustavni problem škola
Racionalno gledano, problem ni izbliza nije djelovao nerješivo. Višegodišnji zaostatak plaća u obrazovanju u odnosu na ostale djelatnosti nekad cijenjeni poziv srozao je do razine da je nedostatak – bilo kakvih! – profesora i učitelja za pojedine predmete postao sustavni problem hrvatskih škola.
Sindikati su tražili povećanje koeficijenta za plaće od 6,11 posto. Kako je u toku bila izborna 2019. godina, krajem koje se trebalo izabrati predsjednika ili predsjednicu države, kako je Vlada već bila “odriješila kesu” za neke djelatnosti i kako je globalna ekonomska kriza bila već davna prošlost, bilo je za očekivati i da će se dogovor sa sindikatima u obrazovanju postići prilično brzo. Win-win.
Najave masovnih povišica
Došao je kraj 2023., a u superizbornu 2024. je Vlada ušla najavom masovnih povišica, jer je inflacija do vrha prepunila državnu blagajnu. Ali, obećana indeksacija plaća sudaca nije odrađena. Niti će, kažu, biti do kraja mandata aktualne vlasti.
Na hrvatskim sudovima krenuo je “bijeli štrajk”, odgađaju se predmeti koji nisu hitni. Suci ulaze u to iako su svjesni da povjerenje javnosti u rad pravosuđa nije na visokim razinama. Mada bi bilo logično da čim prije pokuša sanirati problem, Vlada oteže s pregovorima, a “bijeli štrajk” se nastavlja.
Otezanje s pregovorima
Ujesen 2019. godine, sindikati svjesni da Vlada nema ni najmanju namjeru ispuniti njihova traženja u pogledu plaća kreću u štrajk. Nastava u osnovnim i srednjim školama se ne održava.
Sindikati se na ovaj nepopularan potez odlučuju iako su svjesni da povjerenje javnosti u kvalitetan rad u školama nije na previsokim razinama. Mada bi bilo logično da pokuša čim prije sanirati problem, Vlada oteže s pregovorima, štrajk se nastavlja.
Plenković u protunapadu
Nervozan zbog pružanja otpora, Andrej Plenković kreće u protunapad. “Nema šanse da će se nešto promijeniti, što se nas tiče, bijeli štrajk može trajati 10 godina”, kaže premijer. Pa za koji dan pojačava: “Mogu sada štrajkati koliko žele, ali indeksaciju ne mijenjamo”. Apelira i na “kolege pravnike” i poručuje im da “budu razumni i dobro saslušaju što im se govori”.
Napadima na suce, kojima nije isporučio lani obećanu indeksaciju, pridružuje se i ministar Malenica. “Neshvatljivo je da su suci bili u stanju kočiti demokratske procese”, iščuđava se ministar, reciklirajući tako više puta demantiranu priču o tome da su suci zaprijetili bojkotom sudjelovanja u biračkim odborima na izborima. “Bijeli štrajk” se nastavlja.
Ruganje i cinizam
Nervozan zbog pružanja otpora, Andrej Plenković kreće u protunapad. Na tiskovnoj konferenciji komentira hoće li popustiti sindikalnim zahtjevima za povećanje koeficijenta u obrazovanju od 6,11 posto što bi u prosjeku iznosilo cca 17 posto više plaće. “Mi ćemo svima dići plaće za 100 posto. Ima novaca u proračunu i svima ćemo podići plaću za 100 posto”, ruga se Plenković.
Kad je štrajk već trajao tjednima, a bijes roditelja se već ozbiljno počeo okretati prema Banskim dvorima, Vlada počinje prijetiti neplaćanjem dana u štrajku. Plenković je i dalje ciničan – u Saboru javno iznosi ponudu sindikatima od 6,12 posto – ali ne rasta koeficijenta, već ukupne plaće. Napadima na prosvjetare pridružuje se i tadašnji predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić neizravno prijeteći i otkazima – kaže kako smatra da treba krenuti u analizu državnog sektora i “utvrditi potrebu za brojem učitelja, ali i drugih zaposlenika”, s obzirom na to da ima sve manje učenika. Štrajk se nastavlja.
Hoće li moći do većine?
Pred vladajućim HDZ-om je politički nezgodan period. Do rujna – a vjerojatno već na proljeće – će se održati parlamentarni izbori. Početkom lipnja se bira i novi saziv Europskog parlamenta. Po anketama je HDZ i na jednim i na drugim izborima veliki favorit i lista Plenkovićeve stranke će vrlo vjerojatno dobiti najviše glasova.
Ali, kad su izbori za Sabor u pitanju, pobjeda se ne može proglasiti dok se ne formira Vlada. Iako će vjerojatno imati najviše mandata, veliko je pitanje hoće li HDZ ikako moći do većine u Saboru. Svaki sukob, pogotovo nepotreban i onaj koji su sami izazvali vlastitim neradom, poput ovog oko indeksacije plaća sudaca, može im nanijeti nepopravljivu štetu, posebno ako će duže trajati.
Štrajk i izborni poraz
Pred vladajućim HDZ-om je te 2019. bio politički nezgodan period. Krajem godine su se trebali održati predsjednički izbori. Iako je golema favoritkinja za novi mandat bila dotadašnja predsjednica i HDZ-ova kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović, njenim izbornim izgledima je sukob sa sindikatima, pogotovo nepotreban i onaj kojeg je Vlada sama produbila, mogao nanijeti nepopravljivu štetu.
Sukob je, međutim, potrajao od početka školske godine pa sve do samo 20 dana pred izbore. Nakon velikog prosvjednog skupa na Trgu bana Jelačića, kojeg je napunilo nekoliko desetaka tisuća bijesnih ljudi, Vlada je popustila i prihvatila zahtjeve sindikata.
Štrajk u obrazovanju je trajao ukupno 36 radnih dana. Drugi krug predsjedničkih izbora je, pak, održan 34 dana nakon što je štrajk završen. Kolinda Grabar-Kitarović je doživjela uvjerljiv poraz.