HDZ-ova klopka za novu vladu. Pobijedi li oporba, morat će provoditi reforme koje je zamislio Plenković
Tko god došao u Banske dvore, teško da će s Europskom komisijom moći ispregovarati reviziju plana oporavka
U srijedu, 17. travnja, hrvatski građani biraju novu vlast. Iako je do prije nekoliko mjeseci opći dojam bio drugačiji, ishod parlamentarnih izbora sada se čini prilično neizvjesnim – ankete ukazuju da su dva suprotstavljena bloka vrlo blizu i da će formiranje sljedeće parlamentarne većine i vlade ovisiti o manjim strankama. U drugom dijelu izbornog serijala Telegram će, kroz tekstove, komentare i analize svojih autora, pokušati dati odgovor na pitanje što čeka novu vladu, bez obzira na to kako će se i kada sastaviti i koje će biti njezine stranačke boje.
Parlamentarni izbori uvijek su prilika da se na papir stave razna obećanja biračima. Veće mirovine, rast plaća, nova stambena politika, vrtići za sve, suzbijanje inflacije… No, stranice i stranice izbornih programa tek su dio onoga što će raditi sljedeća vlada: njen plan rada, bez obzira na njezine stranačke boje, napisan je, detaljno i precizno, puno prije proljeća 2024.
U mjesecima kada se Hrvatska, skupa s ostatkom Europe i svijeta, oporavljala od posljedica pandemije, u Banskim dvorima izrađen je jedan od najsveobuhvatnijih reformskih programa posljednjih desetljeća. Program koji je obećavao reformirati i transformirati javne sustave – zdravstvo, školstvo, predškolski odgoj, pravosuđe i državnu upravu – pogođene dvjema katastrofama, pandemijom i potresom.
Bez političkog konsenzusa
Osmišljen i napisan u uredima Vlade i kabinetu Andreja Plenkovića, Nacionalni plan oporavka i otpornosti nije bio predmet međustranačkih konzultacija ili konsenzusa, mada je od starta bilo evidentno da će se provoditi dulje od jednog mandata. Dapače, o planiranim reformama Vlade bolje je bio informiran Bruxelles, nego domaća javnost.
Umjesto 1200 stranica detaljno razrađenog plana, oporba je tada od HDZ-ove Vlade na uvid dobila gotovo beskoristan dokument natrpan kriptičnim frazama poput “unapređenje sustava procjene učinaka na gospodarstvo” ili “jačanje akceleracijske aktivnosti”. Koje je to reforme i investicije HDZ-ova Vlada dogovorila s Bruxellesom, malo je tko mogao sa sigurnošću odgonetnuti.
Reforme obećao HDZ
Tri godine kasnije, Hrvatska je pred novim izborima: tko god na njima pobijedio i formirao novu vladu, u iduće dvije godine morat će provoditi (i privesti kraju) plan oporavka, sa svim njegovim reformama i investicijama. Bude li to današnja oporba, SDP, Možemo i ostali naći će se u nezavidnom položaju – da moraju provoditi reforme u čijem osmišljavanju nisu sudjelovali, koje je Bruxellesu obećao HDZ i s kojima se, barem jednim dijelom, uopće ne slažu.
Ilustrativan je primjer zdravstvo. HDZ-ova Vlada dogovorila je s Europskom komisijom da će prenijeti prava upravljanja sa županijskih bolnica na državu, što je na snazi od početka ove godine. No, ni u SDP niti u Možemo ne podržavaju tu mjeru, što je očigledno iz pokušaja njihovih lokalnih samouprava da to sruše na Ustavnom sudu. Može li se to “srušiti” u Bruxellesu?
Dogovor s Bruxellesom
Jedan od sugovornika iz oporbenih stranaka napominje da Komisiji nije toliko bitno kako će se nešto napraviti, nego da se ostvari zacrtani cilj. U slučaju bolničkog sustava, cilj je veća efikasnost s naglaskom na javnu nabavu. To je, smatra naš sugovornik, moguće postići i na druge načine, a ne samo državnim preuzimanjem. No, taj drugi način mora biti usuglašen s Bruxellesom – u protivnom, Komisija može umanjiti isplatu europskog novca.
Iako oporbeni političari upućeni u EU procedure vjeruju da se s Komisijom može pregovarati, nova vlada imala bi za to vrlo malo vremena i vrlo male šanse za uspjeh. Ne samo da realizacija plana oporavka traje kratko – samo do sredine 2026. – nego će se i u Bruxellesu, nakon europskih izbora u lipnju, najprije baviti kadrovskim križaljkama. To nisu najsretnije okolnosti za bilo kakve dogovore.
Dug put do crvene vrpce
Kratki rokovi progonit će, međutim, svaku vladu koja dođe u Banske dvore. Investicije koje država financira novcem iz europskog Mehanizma za oporavak, moraju biti dovršene u naredne dvije godine. Neka su ulaganja već zgotovljena, no u mnogim slučajevima još se provode javni natječaji za dodjelu novca (ili će tek biti raspisani) ili su ugovori o projektima nedavno potpisani pa presijecanje vrpce nije realno očekivati tako skoro.
No, s kratkim rokovima hrvaju se i drugi. Među državama članicama navodno se širi nezadovoljstvo zbog previše birokracije u provođenju planova, a ta birokracija usporava potrošnju novca. Politico citira jednog nacionalnog dužnosnika koji im se požalio na strogost Komisijinih provjera, dok drugi tvrdi da države sve više smatraju da traženje zajmova u okviru ovog Mehanizma nije vrijedno truda. Pozivajući se na svoje izvore, ugledni portal javlja da Komisija traži načine da ubrza isplate.
Ispregovarati novi deal?
Prema podacima Komisije, Hrvatska dobro stoji po ispunjavanju uvjeta i po isplatama iz postpandemijskog fonda. Od 5,78 milijardi eura bespovratnih sredstava, dosad je u proračun sjelo 2,97 milijardi, te još 529,8 milijuna eura u obliku zajma (od ukupno 4,2 milijarde eura mogućih zajmova, pod povoljnim uvjetima, koje je tražila Plenkovićeva Vlada). Uz to, Vlada je dosad ispunila oko četvrtine dogovorenih indikatora (reformi i investicija), pokazuju podaci Komisije.
Podaci kojima barata Vlada još su i bolji jer uzimaju u obzir i ono što je, po mišljenju Vlade, odrađeno, ali Komisija to još nije verificirala. Prema tim podacima, Hrvatska je dosad ispunila 157 od 436 mjerila koja su nužna za isplatu EU novca, odnosno oko trećine svih zadataka. I dalje smo među zemljama članicama koje najbrže povlače sredstva iz ovog postpandemijskog fonda.
Unatoč tome, u kuloarima se sve češće govori da će sljedeća vlada morati s Bruxellesom ispregovarati nove uvjete i nove rokove, ako doista želi taj novac, koji nam je na raspolaganju i koji je uplaćen u proračun, u konačnici u potpunosti potrošiti – na sličan način kako je to ova Vlada učinila s Fondom solidarnosti. Odgovor je li to moguće, međutim, neće biti u rukama (isključivo) onih koji nakon izbora uđu ili ostanu u Banskim dvorima.