Vlada se dokopala još 700 milijuna eura iz Bruxellesa. Najviše novca iz prethodne tranše dali su za Rimčeve robotaksije
Analiziramo na što bi taj novac mogao biti potrošen
Usprkos nedavnim komplikacijama, u državni proračun sjelo je još 700 milijuna eura: Europska komisija potvrdila je da je Hrvatskoj isplatila treću ratu u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
Vijest nije neočekivana, prije mjesec dana iz Komisije su izvijestili da su dali pozitivnu ocjenu na hrvatski zahtjev za isplatu treće rate. Ipak, potpredsjednica Komisije Dubravka Šuica, nekad istaknuta političarka HDZ-a, potegnula je iz Bruxellesa za Zagreb da odluku svečano uruči premijeru Andreju Plenkoviću.
Ovom uplatom u proračun Hrvatska je za provedbu plana oporavka dosad povukla 2,9 milijardi eura bespovratnih sredstava, od ukupno 5,5 milijardi (uz to je Vlada još zatražila 4,4 milijarde eura zajmova, po povoljnim uvjetima). Po tim je pokazateljima Hrvatska i dalje pri vrhu država članica po povlačenju novca iz ovog EU izvora, skupa sa zemljama poput Italije i Španjolske.
Kako je Vlada ispunila uvjete?
Premijer Plenković se na društvenim mrežama pohvalio da je Hrvatska dosad ispunila “svih 104 predviđenih reformi i investicija”, misleći na razdoblje od početka provedbe NPOO-a. Za ovu treću ratu Vlada je odradila 45 različitih mjera, od kojih su neke papirnate, kao što je Strategija Digitalna Hrvatska, a neke konkretnije, poput izgradnje najmanje 13 kilometara struktura za zaštitu od poplava.
Pri ispunjavanju preduvjeta za isplatu novca, međutim, Vlada se oslanja i na lokalne vlasti. Primjerice, jedna od mjera bilo je smanjenje količine komunalnog otpada koji završava na odlagalištima. Realizacija te reforme nužno ovisi o lokalnoj razini, tamo gdje se smeće stvara i prikuplja. Za Vladu su bili presudni veliki gradovi, uključujući Zagreb gdje je gradska uprava pod vodstvom Tomislava Tomaševića uvela novi sustav za prikupljanje otpada.
To je zabilježeno u dokumentu Komisije: “Primjetno je da su tri najveća hrvatska grada (u kojima se stvaraju značajne količine otpada) poboljšala svoje stope odvojenog prikupljanja u istom razdoblju s 26,7 posto na 29,6 posto“.
Kako državi ide s reformama?
Od 104 reforme i investicije, koje spominje premijer Plenković, neke su doista bile krajnje nezahtjevne. Za jednu od prethodnih isplata, na primjer, država je morala osigurati „elektroničke alate“ za Državno sudbeno vijeće i Državnoodvjetničko vijeće, pa su, među ostalim, u Bruxelles poslali potvrdu da je instalirano osam novih računala. No, neke su reforme, koje je Vlada dogovorila s Komisijom, izazvale ozbiljan revolt i otpor s lokalne razine.
Ilustrativni primjer je odluka države da preuzme upravljanje nad županijskim bolnicama. Prijenos osnivačkih prava sa županija na državu Bruxelles je ocijenio pozitivno jer je time proširen obuhvat zajedničke javne nabave s 11 na 33 bolnice – u Komisiji misle da će to racionalizirati troškove. Ali neke županijske vlasti, kao i Grad Zagreb, nadaju se da će te zakonske izmjene srušiti Ustavni sud.
Uz to, Vlada je u kolovozu revidirala plan oporavka i za neke reforme od Bruxellesa zatražila (i dobila) odgodu rokova. Primjerice, za jednu fazu razvoja robotskih taksija, jednog od najrazvikanijih projekata u NPOO-u koji bi trebao u konačnici dobiti potporu od 179,5 milijuna eura. Samovozeći taksiji, međutim, nisu jedini. Pomaknuti su i neki drugi rokovi i pokazatelji, a u revidiranu verziju plana ušle su i neke nove reforme.
Kome će dobiti tih 700 milijuna?
Rata od 700 milijuna eura, koja je isplaćena Hrvatskoj, nije rezervirana za neke konkretne investicije, već će se novac trošiti ovisno o dinamici provedbe projekata. To ovisi o raspisivanju javnih poziva za dodjelu sredstava – cijeli niz takvih poziva je upravo u tijeku i čekaju se, primjerice, odluke o financiranju – a onda i o brzini kojom se pojedini projekti na terenu realiziraju.
To što je novac sjeo u proračun, ne znači da je i iskorišten. Ministarstvo gospodarstva je, recimo, za zelenu tranziciju prerađivačke industrije u okviru NPOO-a predvidjelo 252 milijuna eura. Međutim, dodjela tih sredstava, namijenjenih poduzetnicima, toliko se zakomplicirala da su, prema zadnjoj verziji, u resoru ministra Davora Filipovića predviđali da će u ovom pokušaju uspjeti potrošiti manje od pola tog iznosa.
Tko je dosad dobio najviše?
Zahvaljujući Europskom parlamentu, hrvatska javnost – kao i građani drugih država članica – ima pravo na odgovor na pitanje kome se isplaćuje novac iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Za to se, posebnim amandmanom, izborio EU parlament, pa Vlada svakih šest mjeseci mora objaviti sto najvećih dobitnika.
Prema zadnjoj listi, ažuriranoj sredinom listopada, najveću pojedinačnu isplatu dosad dobila je tvrtka Project 3 Mobility koja stoji iza projekta robotaksija. Njima je isplaćeno 89,7 milijuna eura. Listom ipak dominiraju državni i javni projekti, poput vodno-komunalne infrastrukture, što potvrđuje da novcem, namijenjenim za izgradnju otpornosti na izazove 21. stoljeća, Hrvatska još uvijek mora rješavati probleme 20. stoljeća.