Hoće li Erdogan gurnuti Europu u novu izbjegličku krizu? Trenutno, stvari ne izgledaju dobro

Turska je počela propuštati izbjeglice iz Sirije prema Europi, navode brojni svjetski mediji, javljajući o stotinama ljudi koji su se pojavili na granicama Turske s Grčkom i Bugarskom. Očito je kako je turski predsjednik Tayyip Erdogan konačno počeo ostvarivati mnogo puta izgovorenu prijetnju, što znači velike probleme za njegove zapadne susjede, ali i čitavu EU. Na vrhuncu izbjegličke krize 2015. godine istočnomediteranskom i zapadnobalkanskom rutom u Europu su iz Turske stizale tisuće izbjeglica i migranata dnevno. Prije nego što je Turska zatvorila granicu u proljeće 2016. godine, u EU je ušlo više od dva milijuna ljudi s Bliskog istoka i iz Afrike.

Posljednju veliku izbjegličku krizu osjetila je i Hrvatska, koja se našla na jednom kraku rute kojom su se izbjeglice i migranti tada kretali. Situacija je podigla tenzije u zemlji i izazvala sukobe sa susjedima, ali tadašnja je Vlada razumnom politikom uspjela ublažiti situaciju pa je Hrvatska kraj krize dočekala manje-više neokrznuta. Ako se iz pravca Turske prema Europi zaputi novi veliki val ljudi, mogli bismo se suočiti s još ozbiljnijim izazovima nego tada. Iz prvih reakcija hrvatskih vlasti čini se da je osnovni plan Hrvatske pouzdati se u to da će EU i NATO Erdogana ponovo uvjeriti da zaustavi izbjeglice i migrante. Ako to propadne, oslonit ćemo se na policiju koja je spremna štititi hrvatske granice, uvjeravaju nas premijer i ministar unutarnjih poslova. Donosimo pregled događaja.

1. Zašto iz Sirije stiže novi val izbjeglica?

Snage sirijske vlade uz podršku ruskih zračnih snaga od kraja siječnja značajno napreduju u Idlibu, posljednjem velikom uporištu pobunjenika koji se bore protiv sirijske vlade, i području u koje su pobjegli milijuni izbjeglica od početka gotovo devet godina dugog rata u Siriji. Američki izaslanik za Siriju James Jeffrey već je tada upozorio kako je napad primorao oko 700 tisuća ljudi, već ranije izbjeglih iz svojih domova, na put prema turskoj granici, što će “stvoriti međunarodnu krizu”. Turska granica udaljena je nekoliko desetaka kilometara.

No, situacija je lokalne okvire prerasla kada su u ofenzivi počeli stradavati turski vojnici razmješteni u Siriji. Turska je uskoro uzvratila napadajući sirijsku vojsku, usput počevši i diplomatsku kampanju protiv Rusije koju optužuje da krši dogovore koje su postigli po pitanju Sirije. Turska i Rusija, blizak saveznik sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, dogovor su postigle 2018. godine. Njime je predviđeno stvaranje demilitarizirane zone u Idlibu. Eskalacija sukoba pokrenula je brojne Sirijce koji su se u tu zonu sklonili tijekom rata, i natjerala ih da krenu prema turskoj granici. Turska je već dom za oko 3,5 milijuna izbjeglica i migranata koji su u tu zemlju ušli proteklih godina.

2. Tko su ljudi u kampovima u Turskoj?

Na vrhuncu izbjegličke krize potkraj 2015. godine, kada se Europa suočavala s valovima očajnih bjegunaca koji su se nastojali probiti do zapada kontinenta, Erdogan je Europskoj uniji zaprijetio da će potpuno otvoriti turske granice ako ne dobije pomoć za zbrinjavanje ljudi koji su iz ratom poharane Sirije bježali u njegovu zemlju. EU je popustila pred prijetnjama turskog predsjednika, i odobrila pomoć u visini 3 milijarde eura za izbjeglice u Turskoj. Granice su zatvorene, izbjeglice su smještene u kampove na teritoriju Turske, a problem je, barem što se tiče Europe, riješen.

Tijekom sljedeće četiri godine EU je Turskoj isplatila oko 6 milijardi eura za izbjeglice, te obećala ubrzati pregovore o ulasku u Uniju, kao i druge ustupke za Tursku. Kroz cijelo to razdoblje javljale su trzavice između zemalja EU i Erdogana, nezadovoljnog time što se i dalje blokira ulazak Turske u Uniju, ali i time što, prema njemu, isplaćena pomoć nije dovoljna za sve što Turska čini. Erdogan je s vremena na vrijeme prijetio otvaranjem granica, ali svaki put je odustao, procijenivši kako nije pravi trenutak da odigra taj adut.

3. Zašto Turska ponovo prijeti da će ih propustiti u Europu?

Tek je vijest o stradanju 33 turska vojnika svijet zaokupljen koronavirusom osvijestila o tome do koje je mjere situacija u Siriji eskalirala. U četvrtak je neimenovani turski dužnosnik za Reuters izjavio kako je ta zemlja odlučila da više neće zaustavljati izbjeglice iz Sirije koji kopnom i morem pokušavaju stići u Europu. Erdogan je vijest i osobno potvrdio. “Nećemo zatvoriti vrata”, objavio je, dodavši kako je 18 tisuća migranata već u petak krenulo na put prema Europi. Istoga dana su od prvih turskih susjeda počele stizati vijesti o nevoljama na granicama. Većina zapadnih političara smatra kako Erdogan pokušava natjerati EU i NATO da se snažnije angažiraju u zaustavljanju napredovanja vladinih snaga u Idlibu, odnosno da podrže Tursku u odmjeravanju snaga s Rusijom.

4. Što rade izbjeglice i migranti koji su već u Turskoj?

S obzirom na to kako je moguće da se granica ponovo zatvori u bilo kojem trenutku, mnogi izbjeglice i migranti, koji su u toj zemlji već godinama, vjerojatno će iskoristiti priliku i što je prije moguće pohrliti na zapada. Iz Istanbula već stižu vijesti o tome da je sirijska dijaspora u tom gradu počela organizirati autobuse koji će njihove sunarodnjake iz izbjegličkih kampova prebaciti do granice, javlja The Guardian.

Turska nacionalna televizija prikazuje scene migranata, ne samo Sirijaca, nego i Iračana, Iranaca, Pakistanaca i drugih, koji vrebaju priliku da pređu grčku granicu. Drugi se na zapadnoj obali Turske ukrcavaju u kojekakva improvizirana plovila kako bi se pokušali domoći grčkih otoka u Egejskom moru. Sve to znači da bi vrlo uskoro mogli gledati iste tragične scene utopljene djece i izmučenih ljudi kakvim smo svjedočili prije nekoliko godina.

5. Kako reagiraju zemlje na izbjegličkim rutama?

Grčka je u danas objavila da je odlučna zaštititi svoje granice nakon što su migranti pokušali ući u zemlju iz Turske. “Vlada će učiniti sve što može kako bi zaštitila granice”, rekao je glasnogovornik Stelio Petsas novinarima. On je istaknuo da je “Grčka u petak bila suočena s organiziranim, masovnim i ilegalnim kršenjem granica i to je prevladala”. “Zaštitili smo svoje granice i granice Europe. Spriječili smo 4000 ilegalnih pokušaja ulaska”, dodao je. Snimke grčke televizije Skai TV na prijelazu Kastanies pokazuju grčku interventnu policiju kako ispaljuje suzavac prema skupinama migranata koji su bacali kamenje.

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da će Mađarska ojačati južnu granicu nakon što ga je turski predsjednik Tayyip Erdogan obavijestio da Turska više ne može zaustavljati priljev migranata. Orban je sazvao sastanak s dijelom ministara svoje vlade zaduženim za sigurnost zemlje koji su odlučili da “Mađarska mora osnažiti zaštitu svojih granica te se posebno posvetiti razvoju događaja na balkanskoj migrantskoj ruti.”

Vlasti Bosne i Hercegovine najavile su u petak da će rasporediti veći broj graničnih policajaca na svoju istočnu granicu prema Srbiji i Crnoj Gori. Ranije u petak ministar sigurnosti Fahrudin Radončić izrazio je očekivanje da Turska ipak neće nekontrolirano pustiti migrante prema Europi jer bi to izazvalo humanitarnu katastrofu, a za Bosnu i Hercegovinu bio bi golem problem. Prema navodima iz Granične policije BiH toj agenciji nedostaje oko 1000 policajaca, koji bi bili potrebni za učinkovit nadzor granica.

6. Što rade međunarodne organizacije?

Za sada samo apeliraju na Erdogana da se urazumi. Šef diplomacije EU Josep Borell jučer je rekao da je Europska unija zabrinuta zbog “opasnosti velikog međunarodnog vojnog sukoba” u Siriji i “razmotrit će sve potrebne mjere zaštite svojih interesa u području sigurnosti”. Dodao je i da je telefonski razgovarao s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovim i pozvao ga na deeskalaciju.

Njemačka kancelarka Angela Merkel bila je malo poduzetnija, pa je, nakon što je protokolarno osudila „brutalne napade na turske snage u Siriji i pozvala na okončanje ofenzive sirijskog režima u Idlibu“, razgovarala sa samim Erdoganom. Dvoje državnika usuglasilo je “hitnu potrebu novog prekida vatre i što skoriji početak političkih pregovora”, objavljeno je naknadno. Kancelarka je također obećala solidarnost svoje vlade u dostavi humanitarne pomoći raseljenima u području Idliba.

UN za to vrijeme priprema humanitarnu misiju za Idlib, objavljeno je iz središta te organizacije, a neimenovani diplomati su rekli da bi misija mogla intervenirati sljedećeg tjedna i trebala bi okupiti predstavnike raznih agencija (Svjetski program za hranu, Unicef) i druge. Nije vjerojatno da će to biti dovoljno da zaustavi izbjeglice iz tog dijela Sirije. Za tako nešto bit će nužan prekid borbi u Idlibu.

7. Priprema li se Hrvatska za moguću krizu?

Hrvatska se savjetuje s partnerima iz EU-a i NATO saveza oko potencijalnog novog migrantskog vala, rekao je danas premijer Andrej Plenković. “Sinoć sam se čuo s bugarskim premijerom Bojkom Borisovim koji danas putuje u Tursku. Naravno da su Grčka i Bugarska trenutno najviše angažirane da kontroliraju svoje granice prema toj zemlji”, rekao je Plenković u Makarskoj, potvrdivši kako je kriza kod Idliba generirala novi potencijalni izbjeglički val. Plenković kaže kako su potrebni “prije svega političko-diplomatski napori prema predsjedniku Erdoganu da ne dođe do jednog ozbiljnijeg migracijskog vala prema Europi kroz istočnomediteransku i zapadnobalkansku rutu”.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović danas je rekao kako je Hrvatska spremna za potencijalni novi migrantski val, no i kako na zapadnobalkanskoj ruti zasad nema povećanja broja dolazaka. “Hrvatska već nekoliko godina ima plan za situaciju s kojom jesmo suočeni i za situaciju s kojom možemo biti suočeni”, rekao je ministar, ustvrdivši kako “u ovom trenutku nema vidljivih pojačanja na ruti koja se naziva istočnomediteranska ili zapadnobalkanska” te da po pitanju hrvatske spremnosti “nema brige”.