Politika & Kriminal

Horvat je lani ushićeno hvalio Zakon o obnovi. Danas, kad sve kasni, i u njegovom ministarstvu misle da je zakon kriv za sve

Vanđelić se žali da je od ministarstva dobio samo 18 odluka. U Ministarstvu tvrde da su ih donijeli 268

Jednostavan, pravičan, provediv, kvalitetan, ambiciozan i održiv zakon, kojemu je, po riječima ministra graditeljstva, klicala cijela struka u rijetko viđenoj dozi konsenzusa, sad se, čini se, pokazuje kao problem kod provedbe obnove 15 mjeseci nakon zagrebačkog potresa. Pardon, početka provedbe obnove. Ustvari, početka barem rušenja najoštećenijih zgrada

Ljudi su, naravno, bili frustrirani: prošlo je 15 mjeseci otkako je snažan potres uništio njihove domove, a obnova jedva da se makla s mjesta. Ljuti i očajni zbog spore obnove, koja je zapela u uobičajenom kolopletu birokratskih procedura i političkih prepiranja, stanovnici razorenog grada izašli su na ulice.

Bio je srpanj, 2010. godine. Razočarani stanovnici L’Aquile, grada u središnjoj Italiji koji je 15 mjeseci ranije pogodio potres jačine 6,3 stupnja, prosvjedovali su u Rimu.

Tko je usko grlo?

Petnaest mjeseci nakon snažnog potresa, jučer ujutro je u Zagrebu počelo rušenje prve kuće s crvenom naljepnicom, označivši tako početak organizirane obnove. Obnove koje je zapela u uobičajenom kolopletu birokratskih procedura i političkih prepiranja.

Oko sporosti obnove danas su neizravno ponovno polemizirali šef Fonda za obnovu Damir Vanđelić i ministar graditeljstva Darko Horvat. Vanđelić se požalio na sporo donošenje odluka, tvrdi da je ministarstvu podneseno preko 11 tisuća zahtjeva, a da je u Fond stiglo samo 18 odluka.

Bageri na terenu

Horvat problem, dakako, ne vidi u svom resoru, nego kod Vanđelića. Prvu odluku o uklanjanju, tvrdi ministar, poslali su mu 20. travnja, a 10. lipnja uspio je dogovoriti prve radove. “U ovom trenutku, ne raspravljamo više o dizanju dinamike donošenja odluka, nego provedbe javne nabave i pojave bagera na terenu, a to više nije posao ministra, nego onoga tko je odlučio voditi Fond, a to je gospodin Vanđelić”, poručio mu je Horvat.

Detaljna pojašnjenja o usporenoj obnovi Telegram je u srijedu pisanim putem zatražio od Horvatovog Ministarstva – o zabrinjavajuće malom broju odluka, u odnosu na 11 tisuća zahtjeva koji su poslani u Ministarstvo; o eventualnim planovima za zapošljavanje dodatnih ljudi kako bi se pisanje odluka ubrzalo; o tome koliko, u konačnici, sam zakon utječe na brzinu obrade zahtjeva u Ministarstvu.

Problem je u zakonu?

Statistika Ministarstva se s brojkama iz Fonda, sudeći po odgovorima koji su nam poslali, slaže samo u broju zaprimljenih zahtjeva. No, iz Horvatovog resora tvrde da su donijeli 268 odluka i riješili 1640 zahtjeva za dodjelu novčane pomoći za radove hitne sanacije. Kažu i kako je u tijeku zapošljavanje inženjera i pravnika na određeno vrijeme kako bi se obrada zahtjeva i donošenje odluka ubrzalo.

Naše pitanje koliko sam zakon utječe na brzinu obrade zahtjeva ostalo je bez konkretnog odgovora. Iz Horvatovog resora o tome očito ne žele javno govoriti. No, Večernji list je u srijedu objavio da njihovi izvori u Ministarstvu krivnju za sporu obradu zahtjeva svaljuju i na zakon koji predviđa upravni postupak za svaki pojedini zahtjev, za razliku od Gunje, kada su po posebnom propisu obrađivani dokumenti za tisuće objekata.

Tko je napisao 42 milijarde?

Takva argumentacija je u najmanju ruku iznenađujuća: upravo su ministar Horvat, kao i premijer Andrej Plenković, vrlo žustro branili zakon koji je sada na snazi. Još prošlog ljeta resorni ministar obećavao je da će zakon biti jasan, jednostavan, pravičan i provediv.

Oporbi koja se bunila da je prijedlog zakona neambiciozan, Horvat je servirao opaku dozu sarkazma. Istaknuvši kako se za obnovu planira 42 milijarde kuna, kazao je: “Poruka svima onima koji misle da je ovaj projekt neambiciozan: Jesu li ikad u životu na jednom mjestu vidjeli ili barem brojkom napisali 42 milijarde?!”

Zakon i sedmo nebo

Nakon što je zakon usvojen, održana je i prva sjednica Stručnog savjeta za obnovu. Horvat je bio na sedmom nebu. “Struka je u gotovo dva i pol sata iznosila svoje viđenje modaliteta obnove potresom oštećenih zgrada i moram priznati da je rijetko kada u mojoj političkoj karijeri viđena tolika doza konsenzusa na jednoj prvoj takvoj sjednici”, kazivao je ministar nakon sjednice krajem rujna, pojasnivši kako su se svi složili oko kvalitete Zakona o obnovi.

“Vlada je i kod prvoga potresa napravila kvalitetan zakon, održiv zakon, pravedan zakon”, hvalio se, pak, u siječnju premijer Plenković u Saboru, kad je zakon mijenja da bi se u njega ubacila i obnova Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije pogođenih prosinačkim potresom.

Početak početka

Jednostavan, pravičan, provediv, kvalitetan, ambiciozan i održiv zakon, kojemu je, po riječima ministra graditeljstva, klicala cijela struka u rijetko viđenoj dozi konsenzusa, sad se, čini se, p(r)okazuje kao problem kod provedbe obnove 15 mjeseci nakon zagrebačkog potresa. Pardon, početka provedbe obnove. Ustvari, početka barem rušenja najoštećenijih zgrada.

U ožujku prošle godine podsjetili smo na opominjuća iskustva u sporoj obnovi, apostrofirajući pritom upravo primjer L’Aquile, grada čijom su panoramom, i deset godina nakon potresa, još uvijek dominirale dizalice. Petnaest mjeseci kasnije, Zagreb svoje dizalice još nije ni dočekao.

Za još članaka poput ovog, prijavite se na Telegramove newslettere

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu