Mjesec dana od poplava, Njemačka donosi propise za obnovu. Našima je nakon potresa trebalo pet mjeseci
Njemačka vlada jučer je donijela odluke za uspostavu fonda od 30 milijardi eura
U srpnju ove godine Njemačka se borila s katastrofalnim poplavama koje su ostavile tragične posljedice. Više od 150 ljudi je poginulo, dok je silovita bujica rušila kuće i tvornice, potapala škole i vrtiće, probijala mostove i uništavala ceste i pruge. Štete su bile enormne.
Ove srijede njemačka vlada odobrila je uspostavu fonda od 30 milijardi eura (koje će financirati središnja vlada i pokrajinske vlasti) za obnovu kuća, proizvodnih pogona, cesta, mostova i druge infrastrukture te neke zakonske izmjene koje bi trebale pomoći stradalima.
Može i drugačije
Zakonodavni prijedlozi, za uspostavu fonda za pomoć u obnovi i drugi, doneseni na sjednici saveznog kabineta u srijedu, sada idu na potvrdu u njemački parlament. Od razornih poplava prošlo je mjesec dana.
A moglo se i drukčije. Krajem kolovoza prošle godine, na sjednici hrvatske Vlade doneseni su zakonodavni prijedlozi, među ostalim i onaj kojim je predviđeno osnivanje fonda za pomoć u obnovi. Od razornog potresa, koji je pogodio Zagreb i okolicu, prouzročivši enormne štete od 86 milijardi kuna, prošlo je pet mjeseci.
Žurba zbog izbora
Političke okolnosti su, međutim, takve da je sasvim logično da se njemačka vladajuća koalicija žuri s donošenjem plana za pomoć i rekonstrukciju nakon poplava. CDU i ostale za nekoliko tjedana čekaju parlamentarni izbori. Nijedna stranka ne želi riskirati prije izlaska na birališta.
Nijedna, osim HDZ-a. I Andreja Plenkovića, kao sada njemačke demokršćane koji su na vlasti, čekali su lani u srpnju izbori, nepuna četiri mjeseca nakon zagrebačkog potresa. HDZ je na te izbore išao tek s obećanjem o zakonu o obnovi. I to im je sasvim glatko prošlo.
Pravičan i provediv
Tek u rujnu prošle godine Sabor je konačno izglasao zakon koji je trebao biti “primjeren, transparentan, jasan i dugoročno održiv” (premijer Plenković), “kvalitetan, transparentan, pravičan i provediv” (opet premijer), “pravičan, dobar i nadasve provediv” (resorni ministar Darko Horvat).
Skoro godinu dana kasnije, obnova nakon potresa obilježena je velikim obećanjima o Zagrebu koji samo što nije postao gradilište. Obilježena je i namjerno zamornom, golom statistikom o broju zahtjeva, izdanih akata, vraćenih odluka, privremenih rješenja… Prebacivanjem odgovornosti među nadležnim institucijama. Obnova je, ukratko, obilježena svime – osim obnovom.
Ostavština Vlade
Premijer Plenković nedavno je u Saboru govorio o održanim sastancima Europskog vijeća pa je u uvodnom dijelu spomenuo i ono što smatra da će njegova druga Vlada ostaviti iza sebe.
“Prvo ćemo za otprilike dva tjedna fizički spojiti Hrvatsku, dakle bit će spojeni svi elementi Pelješkoga mosta (…). Drugo, očekujemo da ćemo tijekom jeseni prestati imati kao uvjet vize za SAD (…). Treće, da ćemo ući u Schengenski prostor 2022. Četvrto, da ćemo biti u europodručju 2023. i u konačnici da ćemo imati nove višenamjenske borbene avione u sastavu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u 2024.”, nabrajao je premijer.
Realistični Plenković
“Riješili smo time unutarnju sigurnost, monetarnu stabilnost, vanjsku sigurnost i obranu i ono što je najvažnije povezali teritorij. To će biti ostavština naše druge vlade zauvijek”, poručio je tada zastupnicima Plenković.
Pelješki most, vize za Ameriku, Schengen, euro i borbeni avioni. S tog je popisa obnova izostala.
Moglo bi se činiti da se – u trenutku kada sa zgrada još padaju fasade, a ljudi na Baniji i dalje žive u kontejnerima – radi o teškom političkom gafu. Ali premijer je, namjerno ili ne, samo bio realističan: ovim tempom nema baš nikakve šanse da obnova od potresa bude ostavština njegove druge Vlade.