HRT-ov sjajni novinar dao otkaz. Cenzurirali su mu dokumentarac, htjeli su da bude više za Putina
Dragan Nikolić u prosincu je nakon 30 godina otišao s javne televizije, a sada je za portal Istra 24 prvi put progovorio o razlozima
Novinar Dragan Nikolić krajem prošle godine napustio je Hrvatsku radioteleviziju na kojoj je počeo raditi prije 30 godina. Tijekom bogate karijere pratio je ratove u Afganistanu i Siriji, intervjuirao brojne šefove država i vlada, autor je 38 dokumentaraca, a izvještavao je i iz ratom poharane Ukrajine.
Sada je ovaj rođeni Puležanin za Istru24 konačno progovorio o razlozima odlaska s javne televizije. Među ostalim, kazao je da su mu šefovi 2016. pokušali cenzurirati dokumentarac iz Rusije, a naveo je i kako je jedan kolega na njega fizički nasrnuo, a zatim su obojica dobili opomene pred otkaz, iako je nekolicina svjedoka potvrdila kako je Nikolić napadnut.
Na pitanje što mu je konačno prelilo čašu, kaže: “Naprosto sam odlučio otići jer je količina svakodnevnih problema počela biti uvreda zdravom razumu i inteligenciji”.
‘Pokušali su mi cenzurirati dokumentarac’
Nikolić, između ostalog, tvrdi da je 2016., nakon dolaska još uvijek aktualne uredničke postave u Informativnom medijskom servisu (IMS), njegov dokumentarac Ruski zid skinut iz emitiranja u udarnom terminu na HTV 1 te je pušten na slabo gledanom četvrtom programu.
“Bila je riječ o uvelike ekskluzivnom materijalu s vrhunskim sugovornicima. Tada su mi neki od danas glavnih poklisara slobodne Ukrajine predbacili da je u dokumentarcu premalo zastupljen stav Kremlja. To su ti prisavski komesari, koji zrcale sliku znatnog dijela hrvatskog novinarstva danas”, kaže Nikolić.
Dodaje kako je tada predložio “solomonsko rješenje”. “Uz uvjet da se ne dira u moje autorsko djelo, predložio sam i ulazak u studio nakon filma s tadašnjim ruskim veleposlanikom u Hrvatskoj, Azimovim, koji je nakon emitiranog dokumentarca imao priliku u razgovoru sa mnom komentirati sadržaj prikazanog. Na blagi način me popljuvao, ali istrpio sam i to. Bila je to cijena toga da vrhunski materijal ugleda svjetlo dana”, govori.
‘Ispred kamere izgovaraju što im je rečeno’
Govoreći o razlozima odlaska, Nikolić kaže da je uvijek sam sebi govorio da će otići “dođe li do točke u kojoj ću se osjećati loše”. Kaže da je u Informativnom programu HTV-a bilo jako teško raditi posljednjih sedam godina. Situacija je iznimno loša i u redakciji vanjske politike, tvrdi.
“Nekad elitna, najveća je žrtva takvog stanja. U njoj su nekad radili ljudi koji su imali specifična znanja, govorili jezike, bili brend… Tamo se dolazilo zbog znanja, a ne dekretom. Danas je to velikim dijelom “recycle bin” redakcija. Meni osobno, osobito posljednjih nekoliko godina, priječilo se ili otežavalo raditi ono što najbolje znam. Biti reporter na najvažnijim svjetskim događajima”, kaže Nikolić.
Zatim se ponovno dotiče pokušaja cenzure, ali i autocenzure, na javnom servisu. “Nažalost, danas na Prisavlju prevladava praksa u IMS-u da se odlazi u centralu po mišljenje. Većina kolega, osobito mlađih, jer je tako valjda lakše, izgovara ispred kamere ono što im je rečeno ili ono što im je netko napisao”, tvrdi.
‘Medijski komesari osjećaju potrebu ugoditi’
“U vanjskopolitičkoj redakciji valjda najmanje očekuješ pokušaje cenzure, autocenzure, nametanje mišljenja i narativa, ali s obzirom na to da su aktualni premijer, kao i bivša predsjednica po vokaciji diplomati, pa ih nužno zanima vanjska politika, onda i medijski komesari osjećaju potrebu ugoditi, preko mjere”, tvrdi.
Nikolić kaže da je nakon njega s HRT-a otišao i Marko Stričević, nekad višegodišnji novinski dopisnik iz Rusije. Dodaje kako u proteklih godinu dana nikada nije dobio priliku otići na teren i izvještavati za HRT iz Ukrajine. “Zašto? Nije bio podoban”, konstatira Nikolić.
Kolega pokušao fizički nasrnuti na njega
Bivši HRT-ovac u intervjuu otkriva i da je u svibnju 2021. u redakciji doživio pokušaj fizičkog napada koji nije sankcioniran.
“Nakon što sam ukazao na neprofesionalnost i loše odrađen posao, koji sam onda osobno morao odraditi ispočetka, kolega kojega ne želim imenovati, krenuo je u pokušaj fizičkog napada. To nije samo moj subjektivni sud, potvrdili su to i navodi nekoliko svjedoka. Nasreću, jedan drugi redakcijski kolega se ispriječio između nas dvojice”, prisjetio se Nikolić.
Tvrdi da su tadašnje rukovodstvo i Pravna služba odlučili ravnomjerno podijeliti odgovornost na obojicu i to opomenom pred otkaz. Nikolić dodaje da je s istim kolegom već bilo sličnih situacija, no da viša urednička struktura nije smatrala potrebnim sankcionirati takvo ponašanje.
Zatražio premještaj u Dokumentarni program
Inače, istovremeno se vodio sudski proces protiv Hrvoja Zovka, predsjednika HND-a, upravo zbog optužbi za pokušaj fizičkog napada na jednu od dnevnih urednica. Nikolić kaže da je pokušaj fizičkog nasrtaja koji je doživio degradirao šire odnose unutar vanjskopolitičke redakcije.
Zatim je, kaže, prošloga proljeća skinut s već komuniciranog projekta snimanja dokumentarca u Katru. Stoga je zatražio premještaj u Dokumentarni program HTV-a. Međutim, nadređeni urednici to mu nisu omogućili. On je zatim ponudio drugo rješenje, odlazak za HRT-ova dopisnika u Beograd.
Sve se otegnulo, a onda je odbio potpisati ugovor
Urednici su se, kaže, brzo pozitivno očitovali o tom prijedlogu. Načelno su dogovorili da postaje dopisnik od 1. rujna te da će geografski pokrivati područje od Rumunjske do Grčke. “Sve se i opet previše otegnulo. Glavni ravnatelj HRT-a napokon me imenuje od 1. studenoga dopisnikom, nakon što je donesena odluka i o osnivanju dopisništva u Beogradu”, kaže Nikolić.
Međutim, naposljetku su mu, kaže, ponudili ugovor koji “nije na zadovoljavajući način definirao njegov radno-pravni status”. Zato ga je odbio potpisati. Nikolić sada namjerava nastaviti snimati dokumentarce, a u ova dva mjeseca kao televizijskog novinara već ga je angažiralo nekoliko zapadnih medija, poput francuskog France2, piše Istra24.
Inače, Nikolić je samo 16 godina počeo raditi na Radio Puli, da bi 1997. došao na HTV. Zatim je 2004. nekoliko mjeseci radio na RTL-u, nakon čega se vratio na Prisavlje. Osim za Dnevnik, radio je reportaže za Brisani prostor i Nedjeljom u dva, a posebno je cijenjena bila vanjskopolitička emisija Horizonti koju je uređivao s Ivanom Dragičević.