Istražili smo je li država narodnim obveznicama i trezorcima uspjela doskočiti viškovima likvidnosti u bankama
Cilj je bio potaknuti banke da podižu kamate na depozite građana
Rekordni rast dobiti domaćih banaka od 90 posto u prošloj godini, u odnosu na 2022., zainteresirao je i širu javnost za odluke Europske centralne banke (ECB), koja kroji i hrvatsku monetarnu politiku od ulaska u eurozonu. Veliki dio dobiti banaka posljedica je odluke ECB-a da banke za višak likvidnosti deponiran kod nacionalnih središnjih banaka, pa i Hrvatske narodne banke (HNB), dobivaju kamatu od četiri posto.
To je tek jedna od mjera kojima je ECB nastojao smanjiti potrošnju i usporiti inflaciju. Bankama je kamata od četiri posto trebala biti toliko privlačna da novac drže kod središnjih banaka i da ga ne posuđuju građanima i poduzećima ili da ga nude uz veće kamate. Veće kamate trebale su značiti manje kredita, a manje kredita slabljenje potrošnje i ispuhivanje inflacije. Značilo je to i nikad lakšu zaradu za banke.
Obvezna pričuva u Hrvatskoj smanjena
Sve su glasniji oni koji traže da se prestane s tom politikom subvencioniranja komercijalnih banaka i da monetarne vlasti u Uniji povećaju obveznu pričuvu banaka sa sadašnjih jedan posto. Na obveznu pričuvu banke ne dobivaju kamatu i njezino povećanje smanjilo bi troškove središnjih banaka, pa i HNB-a.
Smanjilo bi to i dobit komercijalnih banaka. Nedavno se u razgovoru za Reuters, kako je prenio hrvatski Forbes, za to založio i austrijski guverner Robert Holzmann. On predlaže povećanje pričuve na pet ili čak do deset posto. U Hrvatskoj je do sredine 2022. godine obvezna pričuva bila devet posto, ali se prije ulaska u eurozonu morala smanjiti na jedan posto. Njeno smanjenje zapravo je dodatno povećalo višak likvidnosti u sustavu. Na Upravnom vijeću ECB-a takvog je stava, prema odgovoru koji smo dobili od HNB-a, bio i guverner Boris Vujčić.
“Hrvatski guverner zalagao se za povećanje stope obvezne pričuve”, odgovorili su na naše pitanje iz HNB-a o guvernerovu stavu kad je u pitanju povećanje obvezne pričuve. Iako austrijski i hrvatski guverner nisu bili usamljeni u tim prijedlozima – navodno je sličan stav imala i Njemačka – politika ECB-a ostaje ista do lipnja, kada će ponovo razmatrati visinu najvažnijih kamata.
Hrvatska među državama s najvećim viškom likvidnosti
Za pretpostaviti je da su se prijedlogu protivile države čije banke imaju manji višak likvidnosti. On u Hrvatskoj i Sloveniji doseže 18 posto ukupne imovine banka. Četiri države u eurozoni imaju veću likvidnost, u Cipru je primjerice ona 33 posto ukupne imovine banaka. Na drugoj strani su Italija i Francuska s udjelom od šest posto te Španjolska čije banke imaju višak likvidnosti koji doseže sedam posto ukupne imovine.
Povećanje depozitne stope ECB-a u sklopu antiinflacijskog paketa postupno se odrazilo na povećanje i ostalih kamata, a prije svega na poskupljenje kredita. Očekivalo se i da će to dovesti do povećanja kamata na depozite građana.
Kamate na depozite građana opet padaju
U Hrvatskoj je to zasad usporilo rast kredita poduzećima, jer se na njih, ističe glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić, najsnažnije prelio rast kamata, dok krediti građanima, posebice oni nenamjenski, i dalje rastu. Država je izdavanjem narodnih obveznica i trezorskih zapisa pokušala “doskočiti viškovima likvidnosti”.
Cilj je bio i potaknuti banke da podižu kamate na depozite građana. Te su kamate neko vrijeme rasle – neke su banke, prvenstveno državna Hrvatska poštanska banka većim kamatama privukle dio klijenata drugih banaka. No, od početka godine kamate na depozite građana ponovno stagniraju ili čak i padaju.
Višak likvidnosti u bankama isti kao i lani
No, što se nakon svih tih operacija dogodilo s likvidnošću u bankovnom sustavu i kako je na sve utjecalo ukupno 3,3 milijarde eura narodnih obveznica i trezorskih zapisa? Likvidnost bankovnog sustava od početka ove godine u prosjeku je ista kao i prošle godine, potvrdili su nam iz HNB-a. Dakle, izdanje narodnih obveznica i trezorskih zapisa nije smanjilo likvidnost u sustavu i nije uzrokovalo dugoročni rast kamata na depozite, što ne znači da to nije bio dobar potez države i da i dalje ne treba imati stanovništvo kao izvor financiranja svog duga.
Na pitanje kako je na kretanje likvidnosti utjecala odluka Vlade da izda narodnu obveznicu i trezorske zapise, iz HNB-a odgovaraju da je efekt tih “operacija na bankovni sustav trenutno vrlo ograničen”.
Povlači novac kroz obveznicu pa ga vrati kroz plaće
Objašnjavaju da svaka uplata u državni proračun, bilo da je riječ o plaćanju poreza, kazne za prebrzu vožnju ili upisu narodnih obveznica, smanjuje iznos depozita u bankama. Svaka od tih transakcija u konačnici se namiruje u središnjoj banci pa se istovremeno odražava na smanjenje depozita poslovnih banaka kod HNB-a, odnosno selidbu sredstava iz onoga što popularno nazivamo viškovima likvidnosti bankarskog sektora u depozite države kod HNB-a.
No, s druge strane postupno trošenje tog novca, primjerice za isplatu plaća u javnim službama, isplatu mirovina ili plaćanje dospjelih rata javnoga duga, ponovo povećava iznos depozita u bankama i ujedno vraća viškove likvidnosti natrag u bankovni sustav.
Likvidnost se približila onoj prije uvođenja eura
“Depoziti u bankama i viškovi likvidnosti smanjivali bi se ako bi država gomilala sredstva kod HNB-a. Ona to u pravilu ne čini. Depozit države kod HNB-a lani je oscilirao na razinama koje su dostatne za pokrivanje uobičajenih rashoda kroz mjesec ili dva. Stanje računa države na početku ove godine bilo čak je i nešto niže nego prije godinu dana”, pojašnjavaju iz HNB-a.
Dodaju da onda ne iznenađuje ni činjenica da su viškovi likvidnosti u bankovnom sustavu početkom godine ponovo osjetno porasli i na trenutke se približili razini od 17 milijardi eura, koliko su iznosili neposredno prije uvođenja eura i početka izdavanja narodnih obveznica i trezorskih zapisa.
Ipak narodne obveznice se, ističu, mogu odraziti na raspodjelu likvidnosti između banaka ako se na ulaganja u većoj mjeri odluče klijenti banaka koje nude niske kamatne stope na oročenja.
Ljudi ne prebacuju novac u banke koje nude više kamate
“Građani su neko vrijeme u potrazi za većim kamatama na štedne depozite prebacivali novac u druge banke, tamo gdje su se nudile veće kamate, ali taj je trend usporio. Sada ih ponuda većih kamata ne motivira na odlazak iz banaka u kojima godinama drže svoje depozite. To je jedan od razloga zbog kojeg trenutno imamo stagnaciju ili pad kamata na oročene depozite, iako pojedine banke i dalje nude više kamatne stope od konkurencije, osobito na kratkoročno oročavanje depozita, do šest mjeseci”, kaže Šošić.
Viškovi likvidnosti, napominju iz HNB-a, mogli bi se smanjiti kada bi Hrvatska imala manjak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance ili kada bi država i poduzeća refinancirali inozemni dug na domaćem tržištu.
“Kako trenutno bilježimo znatan višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance, u velikoj mjeri generiran upravo kroz priljeve europskih sredstava državi, a Ministarstvo financija nastoji održavati prisutnost na međunarodnim financijskim tržištima kroz periodična izdanja obveznica, viškovi likvidnosti u domaćem sustavu mogli bi se i dodatno povećavati, neovisno o trenutnoj politici kvantitativnog zaoštravanja ESB-a”, upozoravaju iz HNB-a.
Inflaciju najviše podgrijavaju cijene usluga
Pred Hrvatskom je sada turistička sezona, za koju mnogu procjenjuju da će biti uspješna, što je najavila i predsezona. Kao i lani u ovo vrijeme, najavljuje se podizanje cijena turističkih usluga, što bi moglo značiti dodatni priljev novca i rast cijena.
Šošić ističe da na trenutnu visinu inflacije najviše utječu upravo usluge, čije su cijene, primjerice u ožujku u odnosu na isti mjesec prošle godine, rasle više nego cijene hrane. S obzirom na to da se ove godine ne očekuje tako snažan rast cijena usluga kakav je bio za prošle turističke sezone, on predviđa da će njihov utjecaj na inflaciju ipak slabiti.